HR-D&B-INFLACIJA-Financijsko-poslovne usluge D&B OČEKUJE DALJNJE SMANJENJE INFLACIJE U HRVATSKOJ U 2002. D&B OČEKUJE DALJNJE SMANJENJE INFLACIJE U HRVATSKOJ U 2002. Profil rizičnosti Hrvatske za veljaču karakteriziran je
prošlogodišnjim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) i padom inflacija, a kao i unazad više mjeseci, ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske ostala je ista - DB4d sa ujednačenim trendom. Ta ocjena svrstava Hrvatsku među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Stoji to u najnovijem izvješću svjetske bonitetne agencije Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka za gospodarske informacije Bonline. Rast hrvatske ekonomije u prvih devet mjeseci 2001. bio je 4,3 posto, a stopa inflacija je, prema službenim podacima, u prošloj godini iznosila 2,6 posto. To je nešto manje od D&B-ove procjene inflacije od 2,7 posto, dok se godišnji gospodarski rast procjenjivao na 4 posto. Nešto nižu procjenu gospodarskog rasta od onih službenih analitičari te agencije pojašnjavaju očekivanim slabljenjem rasta osobne potrošnje, kao i nedovoljnim smanjenjem javne potrošnje. Prošlogodišnje kretanje inflacije, drže u D&B-u, omogućile su niže cijene nafte na svjetskom tržištu, umjereni rast plaća, vladina odluka da ne poveća porez na duhan i alkoholna pića te povećana konkurencija u maloprodaji dolaskom brojnih europskih trgovačkih
D&B OČEKUJE DALJNJE SMANJENJE INFLACIJE U HRVATSKOJ U 2002.
Profil rizičnosti Hrvatske za veljaču karakteriziran je
prošlogodišnjim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) i padom
inflacija, a kao i unazad više mjeseci, ocjena kreditnog rejtinga
Hrvatske ostala je ista - DB4d sa ujednačenim trendom. Ta ocjena
svrstava Hrvatsku među zemlje umjerenog rizika za ulaganja.
Stoji to u najnovijem izvješću svjetske bonitetne agencije Dun &
Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka za gospodarske
informacije Bonline.
Rast hrvatske ekonomije u prvih devet mjeseci 2001. bio je 4,3
posto, a stopa inflacija je, prema službenim podacima, u prošloj
godini iznosila 2,6 posto. To je nešto manje od D&B-ove procjene
inflacije od 2,7 posto, dok se godišnji gospodarski rast
procjenjivao na 4 posto. Nešto nižu procjenu gospodarskog rasta od
onih službenih analitičari te agencije pojašnjavaju očekivanim
slabljenjem rasta osobne potrošnje, kao i nedovoljnim smanjenjem
javne potrošnje.
Prošlogodišnje kretanje inflacije, drže u D&B-u, omogućile su niže
cijene nafte na svjetskom tržištu, umjereni rast plaća, vladina
odluka da ne poveća porez na duhan i alkoholna pića te povećana
konkurencija u maloprodaji dolaskom brojnih europskih trgovačkih
lanaca.
Kako sniženje cijena nafte snižava troškove proizvodnje, čime
neizravno utječe i na snižavanje cijena konačnih proizvoda (cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu su pale 3,1
posto na godišnjoj razini), u D&B-u očekuju daljnje smanjenje
inflacije u Hrvatskoj u 2002. godini, i to na 2,3 posto. Prvotne
procjene te rejting agencije govorile su o 2,5-postotnom povećanju
maloprodajnih cijena u ovoj godini.
Na čelu ljestvice zemalja središnje i istočne Europe, sa najboljim
kreditnim rejtingom - DB2d (zemlje s malim rizikom) već se duže
vrijeme nalaze Slovenija i Mađarska. Slijede Češka i Poljska (s
ocjenom DB3b) te Estonija (DB3c). Na začelju ljestvice je, pak,
Jugoslavija sa ocjenom DB6d (zemlje s vrlo visokim rizikom), a ista
je ocjena dodijeljena još i Uzbekistanu, Turkmenistanu,
Tadžikistanu, Gruziji, Bjelorusiji i Albaniji.