FINANCIJSKI BILTEN OD 31. SIJEČNJA DO 07. VELJAČE 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 31. SIJEČNJA do 07. VELJAČE 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Ostvareno u prvoj polovici i zadaće u drugoj polovici mandata Vlade 9. Sa zatvorene sjednice Vlade RH 10. Vlada priprema mjere za otklanjanje prepreka ulaganjima u Hrvatsku 11. Misija MMF-a započela službene razgovore s predstavnicima Hrvatske 12. VTV treba postati burza 13. Integracija hrvatskog tržišta vrijednosnih papira 14. Izdane korporativne obveznice Plave lagune 15. Korporacijske obveznice Plave lagune u kotaciji Zagrebačke burze 16. Korporacijske obveznice Plave lagune na VTV-u 17. Dionice PIF-a Velebit na Zagrebačkoj burzi 18. IKB Umag dioničar Plavog mirovinskog fonda 19. RBA osniva četiri investicijska fonda 20. RBA: Ove godine rast BDP-a oko 2,7 posto 21. Otvoren Centar za ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva 22. Zavod za zapošljavanje: U siječnju 411.115 nezaposlenih osoba 23. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 01. II 34.500.000 34.500.000 1,62 3.000.000 0,50 04. II 50.000.000 36.000.000 0,79 2.000.000 2,00 05. II - - - 500.000 4,50 06. II 11.000.000 11.000.000 0,77 56.000.000 0,62 07. II 79.000.000 79.000.000 1,25 43.000.000 0,62 Dnevni prosjek 43.625.000 40.125.000 1,10 20.900.000 1,64 Visoka likvidnost sudionika glavna je karakteristika ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Vidljivo je to ponajprije iz skromne potražnje te vrlo dobre ponude novca. Vrlo slabo, dapače nikakvo, zanimanje korisnika za dnevnim pozajmicama posebice je došlo do izražaja u utorak. Naime, unatoč vrlo dobroj ponudi zainteresiranih za dnevne pozajmice jednostavno nije bilo. Ovakvo bi stanje u dnevnom trgovanju moglo navesti do zaključka da je sva prijavljena potražnja uspješno i podmirena. Međutim, jedan je manji dio nje, oko osam posto, unatoč ukupno oko četiri puta većoj ukupnoj ponudi, ostao nepodmiren. Razlog tomu je insistiranje korisnika kredita na nižim kamatnim stopama, na koje pak kreditori nisu bili spremni pristati. Cijena novca zabilježila je tek laganiji pad te je u prosjeku ovoga tjedna iznosila 1,1 posto. I u prekonoćnom je kreditiranju situacija bila vrlo slična dnevnom trgovanju. Naime, i ovdje je potražnja bila relativno skromna, dok je istodobno ponuda bila dobra. Međutim, dio je potražnje, zbog neusuglašenosti uvjeta kreditiranja sudionika, ostao nepodmiren. Cijena ja pak novca, u usporedbi s tjednom ranije, porasla za 0,76 postotnih bodova te je u prosjeku iznosila 1,64 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 01. do 07. veljače (cijene u kunama) Dionica Najnižacijena Najvišacijena Zadnjacijena Ukupanpromet Pliva 460 500 490 11.867.330 Podravka 175 188 185 4.372.036 Viktor Lenac 100 100 100 287.900 Zagrebačka banka 0 2.000 2.040 2.020 4.534.817 Arenaturist 52 70 60 33.795 Badel 1862 41 41 41 4.182 Croatia osiguranje-P 2.800 3.300 3.300 207.690 Croatia osiguranje-R 3.200 3.350 3.200 442.629 Elka 59 60 59 39.450 Rabac ugost. i turizam 95 129 105 521.017 Istraturist 85 88,50 87 138.212 Jadran-turist 45 55 55 72.385 Jadranski naftovod 2.500 2.500 2.500 5.000 Karlovačka banka 65 67 67 175.270 Karlovačka pivovara 576 580 576 8.660 Končar 77 78 78 54.353 Kraš 182 191 191 695.715 Privredna banka 201 220 220 3.298.605 Plava laguna 600 650 605 101.868 Riječka banka 220 225 225 225.502 Riviera 143 150,50 145 1.573.120 Slavonska banka 656 657 656 7.874 Splitska banka 275 275 275 28.325 Sunčani Hvar 51 55 55 102.844 Varaždinska banka 201,10 205 201,10 7.136 Varteks 40 46 44,60 108.599 Zagrebačka banka C 1.300 1.305 1.305 19.524 Zlatni rat 70 70 70 17.500 PIF Dom 62 64 64 156.209 PIF Expandia 50 50 50 4.100 PIF Slavonski 36 37 36 32.772 PIF Sunce 32 33 32 21.411 PIF Središnji nacionalni 50 52 50 10.348 PLAG-O-048A* 100,00 100,15 100,15 6.079.664 RHMF-O-049A** 101,80 101,80 101,80 816.344 RHMF-O-08CA*** 102,13 102,30 102,30 3.408.236 39.476.443 * Korporacijske obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren jedan rekord. Naime, CROBEC indeks dosegao je svoju najvišu razinu od uvođenja 1. rujna 1997 godine - 1.211 bodova. To je njegov rast u odnosu na tjedan ranije od čak 44 boda ili 3,7 posto. Inače, ostvaren je promet od 39,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Plive (11,8 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (4,5 milijuna), Podravke (4,3 milijuna), Privredne banke (3,2 milijuna) i Riviere (1,5 milijuna) te korporacijskim obveznicama Plave lagune (šest milijuna) i obveznicama RHMF08 (3,4 milijuna kuna). Pritom su bile aktivne 33 dionice, pri čemu je njih 15 izgubilo, dok ih je 14 dobilo na vrijednosti. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 100 kuna, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s gubitkom od 99 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Plave lagune potonula je 55, Zagrebačke banke serije C 45, Zagrebačke banke serije 0 40, a Karlovačke pivovare 34 kune. Značajnije je, osam kuna ili gotovo 14 posto, pala cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda. Dionica Varaždinske banke pojeftinila je 6,9, a Splitske banke pet kuna. Dionice pak Riviere, Slavonskog fonda i fonda Sunce jeftinije su dvije, a Slavonske banke i Expandia fonda jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 90 lipa, našla se dionica Elke. Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od čak 698 kuna ili gotovo 27 posto, zauzela povlaštena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s dobitkom od 34,89 kuna, dionica Plive. Cijena pak dionice Privredne banke porasla je 19, a Rabca ugostiteljstvo i turizam deset kuna. Značajnije je, 9,15 kuna ili gotovo 18 posto, poskupila dionica Arenaturista. Dionice Podravke i Kraša skuplje su po sedam, Jadran-turista šest, Riječke banke pet, a Varteksa 4,6 kuna. Rast cijene od po dvije kune zabilježile su dionice Karlovačke banke i Sunčanog Hvara. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našle su se dionice Badela 1862 i Končara. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Vrijednost pak Korporacijskih obveznica Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. porasla je 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 01. do 07. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 551 551 551 23.693 Anita 1.650 1.650 1.650 29.700 Belišće 76 76 76 6.992 Dilj Vinkovci 421 421 421 20.629 Ericsson-Tesla 200 206 202 274.660 Hoteli Rabac 97 124 118 796.904 Herbos 69,55 69,55 69,55 2.691.515 Istraturist 88 88 88 17.600 Jadran tv. metal. namješ. 12 12 12 278.760 Jadranka 600 600 600 32.400 Laguna 210 215 210 124.537 Liburnia rivera hoteli 452 452 452 2.712 MGP-Pack 25 25 25 12.700 Međimurska trik. Čakovec 190 190 190 4.617.380 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 35.150 Naprijed Split 84 84 84 539.112 Plava laguna 600 600 600 1.800 Privredna banka 210 210 210 40.948 Riadria banka 110 110 110 6.490 Riviera 149 150 150 218.814 Sunčani Hvar 54 54 54 2.970 Štedionica Sonic-P 110 110 110 2.200 PPK Valpovo 80 80 80 10.720 ZIF Breza Invest 60 60 60 24.000 PIF Dom 61,30 67,99 65,00 4.374.276 PIF Expandia 47,00 52,00 49,49 5.166.365 PIF Pleter 38,03 44,00 40,70 134.278 PIF Slavonski 35,00 37,07 36,03 741.632 PIF Sunce 31,60 34,01 33,00 538.634 PIF Središnji nacionalni 50,00 53,90 51,11 755.057 PIF Velebit 50,00 56,00 56,00 5.127.405 RHMF-A-A* 38,06 40,50 38,08 303.296 RHMJ-A-A** 39,99 40,00 40,00 370.472 27.323.820 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 27,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Središnjeg nacionalnog i Expandia fonda (5,1 milijuna), Međimurske trikotaže Čakovec (4,6 milijuna) te Dom fonda (4,3 milijuna kuna). Inače, aktivna je bilo 31 dionica, a pritom je njih 13 izgubilo, dok ih je osam dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je, čak 288 kuna ili 96 posto, potonula cijena dionice Jadran tvornice metalnog namještaja. Cijena pak dionice Naprijed-a iz Splita pala je dvije, dok je cijena dionicama Ericsson-Tesle, Lagune i Plave lagune niža dvije kune. Gubitak od jedne odnosno pola kune, zabilježile su dionice Sunčanog Hvara i MGK-Packa. I dionice šest PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Pleter pojeftinila 3,3, Središnjeg nacionalnog fonda 1,89, a Slavonskog fonda 1,04 kune. Dionica pak fonda Sunce jeftinija je 81, Dom fonda 50, a Expandia fonda tek jednu lipu. Na vrijednosti su, dva postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 1,93 postotna boda od nominalne cijene. Među dobitnicama najviše je, 23 kuna ili više od 24 posto, profitirala dionica Hotela Rabac. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, povlaštena dionica Štedionice Sonic. Cijena pak dionice Riviere porasla je 6,5, Belišća šest, a Privredne banke pet kuna. Dionica ZIF Breza Investa poskupila je četiri, a Istraturista tri kune. I jedna dionica iz PIF-kotacije zabilježila je značajniji rast. Naime, vrijednost dionice fonda Velebit porasla je 5,99 kuna ili gotovo 12 posto. VIN indeks porastao je ovoga tjedna šest bodova - na 757 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 31. siječnja 07. veljače Promjena u % New York/DJIA 9.856,54 9.625,44 -2,34 Tokyo/Nikkei 9.997,80 9.583,27 -4,15 London/FTSE-100 5.164,80 5.127,00 -0,73 Frankfurt/DAX 30 5.107,61 4.862,62 -4,78 Ulagači, zabrinuti istinitošću iskazanih podataka u bilancama korporacija, te revizorskih mišljenja, ovoga tjedna rasprodaju na tržištu kapitala dionice svih imalo sumnjivih kompanija. Nije naravno pritom pomogla ni pronevjera 750 milijuna američkih dolara u najvećoj irskoj banci. Spustilo je to vrijednosti svih burzovnih indeksa. Dow Jones je tako na njujorškoj burzi pao od početka tjedna za više od dva posto - na 9.652 boda. 'Stalno se pojavljuju nova čudovišta - prvo je to bio terorizam, pa loša poslovna izvješća, a sada su to knjigovođe', objasnio je višednevno neraspoloženja ulagača fond menadžer u Lutheran Brotherhoodu Scott Vergin. Najviše su nastradale dionice korporacija koje imaju vrlo složena računovodstva. Novi udarac njihovom povjerenju je zadao konglomerat Tyco, koji je objavio da je potrošio oko 8 milijardi dolara na više od 700 akvizicija koje nikada nisu javno objavljene. Ulagači, koji se još bolno sjećaju Enrona i Andersena, pohrlili su rasprodati sve dionice u koje nemaju previše povjerenja. Samo u jednom danu njegova je tržišna vrijednost snižena na Wall Streetu za ukupno 300 milijuna dolara. 'Više uopće ne možete vjerovati financijskim izvješćima. Samo se možemo pitati tko što skriva', izrazio je raspoloženje gotovo svih investitora jedan analitičar. Raspoloženje su dodatno pogoršale i nepovoljne poslovne najave iz telekomunikacijske kompanije Sprint i tehnoloških kompanija Ciena i WorldCom. Sredinom tjedna još je više narušila povjerenje ulagača Allied Irish Banks, zatraživši od američkog FBI-ja istragu oko pronevjere čak 750 milijuna dolara. Iako iz bančine uprave najavljuju da neće doživjeti sudbinu britanske Barings banke, već će im to samo značajno umanjiti dobit, cijene njezinih dionica izgubile su samo u tom danu 23 posto. Na europskim burzama ista situacija. Zabrinutost, nervoza, pogađanje tko će biti sljedeći Enron. Londonski Ftse indeks izgubio je 0,7 posto na vrijednosti, te iznosi 5.127 bodova. Frankfurtski Dax je u tom razdoblju oslabio za gotovo 5 posto - na 4.862 boda. Nepovjerenje ulagača toliko je da je čak i francuska medijska skupina Vivendi najavila da ih rezultati poslovanja za prošlu godinu neće neugodno iznenaditi. Ona je od početka godine pretrpjela gubitak na cijeni dionica od čak 30 posto. Bilo je i loših poslovnih izvješća. Nizozemska skupina za proizvodnju elektronske robe široke potrošnje, Philips, objavila je gubitak od 2,6 milijardi eura - više nego što je tržište očekivalo. To je spustilo cijene njezinih dionica 2,2 posto. Značajnije je bio pogođen i telekom sektor, koji je i najviše pritisnut golemim dugovima. Samo Deutsche i France Telekom zajedno imaju dug čija visina premašuje ukupni argentinski dug. Cijene dionica u tom sektoru u prosjeku su se spustile za nešto više od jedan posto. Na Tokijskoj burzi ovoga su tjedna također pale cijene dionica. Nikkei indeks je oslabio 4,15 posto, na 9.583 bodova, najnižu razinu u proteklih 18 mjeseci. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 31. siječnja 07. veljače Promjena u % Euro/USD 0,8579 0,8709 1,52 Euro/JPY 115,56 116,39 0,71 USD/JPY 134,67 133,55 -0,83 Devizna tržišta ovoga su tjedna bila u iščekivanja sastanka osam najrazvijenijih zemalja svijeta G8 u Kanadi tijekom vikenda. Većina je stoga oprezno trgovala, pa se tečajevi najvažnijih svjetskih valuta nisu značajnije mijenjali. Najviše je tržišne sudionike u četvrtak iznenadila najava iz Europske središnje banke (ECB) da će njezin predsjednik Wim Duisenberg otići s te funkcije 9. srpnja 2003., na dan kad navrši 68 godina. 'Duiesenbergova bi se politika kamatnih stopa na kraju mogla pokazati ispravnom, no tržišta su u međuvremenu još kritična zbog činjenice da se kamatne stope nisu dovoljno snizile kako bi se potaknuo gospodarski rast', kazao je Mitul Kotecha, čelnik za istraživanja deviznih tržišta u banci Credit Agricole Indosuez. Napomenuo je i da gospodarski pokazatelji u eurozoni ostaju vrlo slabi. Suprotno tome, nekoliko je ohrabrujućih naznaka rasta gospodarskih aktivnosti u SAD-u, koji su oslabili euro u odnosu na dolar. Europska komisija predviđa da će gospodarstvo EU u prvom tromjesečju porasti za 0,4 posto nakon smanjivanja u zadnja tri mjeseca prošle godine. Američko gospodarstvo neočekivano je zabilježilo rast u četvrtom tromjesečju, nakon smanjenja u prethodna tri mjeseca. Ipak, zabrinutost oko računovodstvene prakse štetno utječe na američka tržišta kapitala, te će pojačati sumnje u izlazak najvećeg svjetskog gospodarstva iz recesije, tvrdi Minori Shiori, direktor deviznih tržišta pri Kokusai Securities. Dodao je i da takva situacija zasad ne opravdava kupnju dolara'. Euro je stoga u zadnjih tjedan dana ojačao 1,5 posto, na 87 američkih centi. Nove spekulacije da će japanska vlada spriječiti oštru devalvaciju nacionalne valuta, ovoga su tjedna, pak, ojačale jen 0,8 posto prema dolaru i 0,7 posto prema jenu. Dužnosnici japanske vlade 'prate brza kretanja na tržištu te će odgovarajuće djelovati kada to bude potrebno', kazao je Haruhiko Kuroda, zamjenik ministra financija za međunarodne poslove. Od kraja rujna prošle godine jen je u odnosu na dolar oslabio za 14 posto, budući se Japan bori s trećom recesijom u posljednjih deset godina. 'Ovakav ton komentara iz vlade jači je od onog što se u posljednje vrijeme mogao čuti', kazao je Stacey Seltzer, ekonomist za valute pri Brown Brothers Harriman & Co. 'Japanska vlada dugo je zagovarala slabiji jen, no ona ne želi da se to dogodi preko noći', dodao je. Po ocjenama trgovaca, Kuroda i ostali, čini se, pokušavaju spriječiti daljnje slabljenje jena pred sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja skupine G8, koji će se ovoga vikenda održati u Kanadi. I sudionici na tržištu dobro su upoznati s gospodarskim zbivanjima u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu. Nakon sastanka G8, može se stoga očekivati daljnja njegova devalvacija. Spekulira se tako da će središnja japanska banka (BOJ) većim novčanim injekcijama u gospodarstvo oslabiti nacionalnu valutu. 'Sve se više spekulira da će BOJ povećati količinu novca koji odlazi u gospodarstvo', smatra Hans Redeker, glavni strateg za devize u banci BNP Paribas. Japanska valuta mogla bi ovih dana oslabiti prema dolaru na 135 jena za dolar, dodao je. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 31.01.02 USLIB 1,84 1,83 1,86 1,99 31.01.02 EULIB 3,35 3,35 3,36 3,38 07.02.02 USLIB 1,83 1,84 1,90 2,02 07.02.02 EULIB 3,33 3,34 3,35 3,37 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 01. do 08. veljače 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 01. veljače 08. veljače u % Euro 1 7,5744 7,5479 -0,34 USD 1 8,7820 8,7097 -0,82 GBP 1 12,3846 12,2710 -0,91 JPY 100 6,6060 6,5101 -1,45 CHF 1 5,1348 5,1269 -0,15 SIT 100 3,4196 3,4022 -0,50 Ovoga je tjedna kuna ojačala prema svim promatranim valutama. Tako je tečaj kune, u odnosu na euro, porastao 0,34 posto. U posljednja je pak tri tjedna tečaj slovenskog tolara, u odnosu na kunu, oslabio 1,63, dok je u u dva tjedna tečaj švicarskog franka niži 0,32 posto. Također je tečaj kune ovoga tjedna porastao u odnosu na japanski jen 1,45, britansku funtu 0,91 te američki dolar 0,82 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 450 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na čak 558 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 25 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,656 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,0 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,656 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,0 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,656 kuna, uz kamatu od 3,0 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 186 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 136 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,123 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,55 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,062 kune, uz kamatu od 3,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,086 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,7 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 497 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 397 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,805 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,686 kuna, uz kamatu od 4,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,734 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,65 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 15,62 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,620 milijardi kuna. Od toga je 282,7 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,574 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 2,763 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 12. veljače. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. Vlada: Ostvareno u prvoj polovici i zadaće u drugoj polovici mandata Vlade Na kraju prve polovice Vladina mandata ostvaren je veći dio temeljnih ciljeva utvrđenih programom rada od 2000. do 2004., konstatacija je iz Izvješća o dvogodišnjem radu Račanove Vlade o kojem se u četvrtak raspravljalo u Banskim dvorima. U dvogodišnje učinke Vlada upisuje poboljšanje političkog i financijskog položaja države, stvaranje temelja za poticanje rasta i razvoja gospodarstva. Navodi se da je značajno smanjena javna potrošnja i izdatci države, stabilizirano poslovanje banaka, uredno servisiran vanjski dug države. Zbrajajući učinjeno Vlada ističe da su protekle dvije godine obilježene i uspješnom suradnjom s međunarodnim financijskim institucijama, potpisivanjem novog stand by aranžmana s MMF-om. Ostvarene su i dvije izuzetno dobre turističke sezone, uspješno se provode mirovinska i zdravstvena reforma, poboljšan je materijalni položaj umirovljenika, povećana ukupna izdvajanja države za obrazovanje, znanost i kulturu. Ocjene iz Izvješća dijele i ministri koji su u raspravi više puta ponovili kako je u protekle dvije godine više učinjeno, nego se očekivalo. Pri tome podsjećaju na rezultate u gospodarstvu, posebice, pad kamatnih stopa, zadržavanje stabilnosti kune, smanjenje kupnje u inozemstvu, iskorake na području zaštite ljudskih prava itd. Uz rezimiranje dvogodišnjih učinaka, Vlada će odrediti i temeljne smjernice za rad u ovoj godini. Nastavak prilagodbe eurostandardima kako bi se čim prije, a najkasnije do kraja ove godine, stekli uvjeti za podnošenje kandidature za punopravno članstvo Hrvatske u EU, završetak priprema za izgradnju autoceste Zagreb-Split, poticanje zapošljavanja, reforma obrambenog sustava, reforme pravosuđa, obrazovanja, neke su od zadaća koje je Vlada zacrtala za ovu godinu. Vlada je na sjednici analizirala svoj rad u prvoj polovici mandata i prihvatila glavne programske zadaće za 2002. Zadaće za ovu godinu Vlada je formulirala u 47 točaka, a uz ostalo je predvidjela nastavak decentralizacije, reformu teritorijalnog ustroja, intenziviranje socijalnog partnerstva. Kao zadaću u ovoj godini Vlada je zacrtala i zadržavanje trenda gospodarskog rasta, reformu sustava poticaja i novi sustav kreditiranja u poljoprivredi, nastavak programa obnove kojim će biti obuhvaćeno 12 tisuća stambenih objekata. Zamjenik premijera Goran Granić ističe da se u zadaćama naglašava značaj socijalnog partnerstva. Novina je tako i najava da će Vlada, prije pregovora s MMF-om i Svjetskom bankom, sa socijalnim partnerima raspraviti platformu za sklapanje novog aranžmana s tim institucijama. I ministar financija Mato Crkvenac poručuje da nema razloga da se odnosi s međunarodnim financijskim institucijama rasprave i u Saboru i njegovim tijelima. Kaže i da su svi dokumenti s međunarodnim partnerima već objavljeni i to prvi dan kad su bili usvojeni i nalaze se na web stranicama Ministarstva financija, HNB- a i spomenutih institucija. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula nada se da će Hrvatska još ove godine "reći hvala i doviđenja mandatu UN-a na Prevlaci i monitoringu OESS-a". Pozvao je na veću osjetljivost u sređivanju odnosa sa susjedima. Sažimajući svoj dvogodišnji rad Vlada i njeni ministri ocijenili su da je ostvareno i više nego se očekivalo. Ministri ističu da je gospodarski rast veći od prosjeka drugih tranzicijskih zemalja, da su u dvije godine drastično pale kamatne stope, da je shoping u inozemstvu smanjen tri puta, da je zadržana stabilnost kune. Glavnim problemom ministri označavaju i dalje visoku stopu nezaposlenosti. Ministar javnih radova Radimir Čačić kaže da su posljednje dvije godine bile "gadno tvrde" što se tiče rasta plaća koje su u prošloj godini realno porasle 0,7, a u pretprošloj dva posto. Građani su skloni reagirati na posljedice, a teško sagledavaju uzroke, što je i normalno, rekao je Čačić, dodajući da su građani dobro prihvatili Vladine programe, primjerice društveno poticanu stanogradnju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističe da su u protekle dvije godine stvoreni preduvjeti za gospodarski razvoj Hrvatske. Iznio je podatak da je 400 tvrtki otišlo u stečaj, a 600 ih je privatizirano. Granić ističe da daljnji potezi Vlade moraju polaziti od elemenata stabilnosti. Daljnji značajan iskorak hrvatskog gospodarstva može se temeljiti samo na stabilnosti Hrvatske, jer nestabilnost može potpuno blokirati procese, a neke reforme potpuno zaustaviti, poručio je Granić u čemu su ga podržali i drugi članovi Vlade. 9. Sa zatvorene sjednice Vlade RH Kako je, u četvrtak, priopćio vladin Ured za odnose s javnošću, Vlada je usvojila izvješća trgovačkih društava u državnom i pretežito državnom vlasništvu za razdoblje od siječnja do rujna 2001. i poslovne planove za 2002. Ocjenjuje se da su rezultati poslovanja društava za prvih devet mjeseci 2001. bolji nego u istom razdoblju 2000. godine, da broj zaposlenih nije povećan, te da je zaustavljen rast plaća. Također, predstavnicima Vlade RH u nadzornim odborima dana je suglasnost da prihvate planove poslovanja društava za 2002. godinu, stoji u priopćenju. Usvojen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama unutarnjih voda, prijedlog uredbe o postupku javne nabave robe, radova i usluga male vrijednosti te Prijedlog uredbe o objavama za javnu nabavu. Prihvaćen je Prijedlog odluke o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, po zaduženju društava PIK Vrbovec - Mesna industrija d.d., Vrbovec, Prijedlog odluke o davanju državnog jamstva Splitskoj banci d.d., Split, po kreditu koji će koristiti Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., Split i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak po kreditu Vinariji Ilok, Ilok. Stavljena je izvan snage Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske PAN - Trgopromet d.d. Đakovo. Vlada je prihvatila Prijedlog operativnog plana jesenske sjetve 2002. godine. Vlada je razriješila dosadašnje i imenovala novo Povjerenstvo za dodjelu koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Razriješena je Vesna Vuković, a imenovana Zlata Penić Ivanko kao novi član Nacionalnog odbora RH za Habitat. Također, imenovani su članovi i zamjenik članova, kao i predstavnici Vlade RH u Zajedničku komisiju za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, stoji u priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću. 10. Vlada priprema mjere za otklanjanje prepreka ulaganjima u Hrvatsku Radne i poslovne dozvole strancima rješavat će se na jednom mjestu - u MUP-u i to u roku od 30 dana, u istom roku poduzetnici bi trebali moći registrirati novu tvrtku i početi s radom, a troškovi osnivanja trebali bi se prepoloviti, novosti su sadržane u planu za otklanjanje prepreka ulaganjima u Hrvatsku. Dokument je rezultat rada Vladina koordinacijskog tijela, a pred Vladom bi se trebao naći idući tjedan. Vlada je, naime, u srpnju prošle godine osnovala posebno koordinacijsko tijelo koje je trebalo pripremiti mjere za otklanjanje administrativnih barijera za ulaganja, a koje su utvrđene u FIAS-ovoj studiji o preprekama ulaganjima u Hrvatsku (studija Svjetske banke). Provedbeni plan djelovanja, kojeg su u utorak razmatrale Vladine koordinacije, podijeljen je u četiri područja, izvijestio je novinare potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Prvo područje rješava probleme ulaska ulagača na hrvatsko tržište, druga skupina govori kako poduzetnicima omogućiti brzo osnivanje i registraciju tvrtke, te riješiti ostalu proceduru kod pokretanja poslovne aktivnosti. Treća, i najteža skupina, odnosi se na otklanjanje prepreka vezanih za lociranje poslovanja, dok četvrto područje govori o problemima vezanim uz režim poslovanja. U svakom području utvrđeni su problemi i moguća rješenja, određeni nositelji projekata, zadani rokovi, itd. Vlada će, najavljeno je, kontrolirati realizaciju utvrđenog plana i nakon šest mjeseci predložiti daljnje skraćenje zacrtanih rokova. Kad je riječ o otklanjanju prepreka vezanih za ulazak ulagača na hrvatsko tržište, Linić naglašava da će radne dozvole ubuduće biti samo posao MUP-a koji će u roku od 30 dana morati donijeti rješenje. Prethodno će Ministarstvo gospodarstva utvrditi kvote potrebnih radnika i strukturu zanimanja. Kvotama neće podlijegati menadžeri i poduzetnici. Da bi se ostvarila zacrtana namjera da se tvrtka registrira i započne s radom u roku 30 dana mijenjat će se više akata, a zakonodavni dio posla trebao bi biti završen do konca prvog polugodišta ove godine. Nositelj tih poslova je Ministarstvo pravosuđa koje mora pronaći način bržeg i jeftinijeg postupka upisa u sudski registar. Skupinu mjera nazvanih 'lociranje poslova' Vladine su koordinacije označile najtežim dijelom posla, jer se tiču nabave poslovnih prostora, stjecanja građevinskih dozvola, vezani su, dakle uz zemljišne knjige i složen postupak građenja. Za potpuno ažuriranje zemljišnih knjiga zacrtana je 2005. godina, no, prva poboljšanja na tom području trebala bi se vidjeti već od svibnja ove godine. Potpredsjednik Linić vjeruje da će ulagačima, posebice strancima, od velike pomoći biti nedavno otvoreni Centar za ulaganja u Ministarstvu gospodarstva. Kad je riječ o četvrtom području, režimu poslovanja, Linić kaže da je namjera uspostaviti bolju komunikaciju s carinom, Poreznom upravom, itd., a sve u cilju jačanja slobodnog poduzetništva. 11. Misija MMF-a započela službene razgovore s predstavnicima Hrvatske Misija MMF-a, koju predvodi Hans Flickenshield, započela je u četvrtak službene razgovore s predstavnicima hrvatske vlasti o provedbi stand by aranžmana, odobrenog Hrvatskoj u ožujku prošle godine. Službene razgovore članovi misije započeli su dopodne sastankom u Vladi gdje su razgovarali s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, ministrom financija Matom Crkvencem i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim. Pojedinosti o sastanku danas se nisu mogle dobiti uz poruku da je riječ o prvom u nizu sastanak članova misije s predstavnicima hrvatske izvršne vlasti i središnje banke. Tek je premijer Ivica Račan na početku današnje sjednice Vlade, koja je kasnila upravo zbog razgovora nekih njenih članova s misijom MMF-a, kratko kazao da su hrvatski predstavnici zadovoljni prvim razgovorom s članovima misije MMF-a. "Po izvješću kojega sam dobio nije se razgovaralo o novom aranžmanu s MMF-om, nego o provođenju postojećeg", tek je kratko rekao Račan. Naime, glavne teme razgovora članova misije s predstavnicima Hrvatske najvjerojatnije će biti provođenje postojećeg stand by aranžmana, koji istječe u svibnju ove godine, aktualni gospodarski i financijski pokazatelji, kao i mogućnosti i modaliteti daljnje suradnje. Članovi misije MMF-a u idućih desetak dana razgovarat će s čelnicima središnje banke, na nekoliko sastanaka u Ministarstvu financija razgovarat će se o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu i planu za ovu godinu. Očekuju se i razgovori s predstavnicima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatskih cesta, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, te posjet predstavništvu Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu. Tročlana misija MMF-a u Hrvatskoj će boraviti do 15. veljače, a kako se uobičajilo zadnji dan boravka trebala bi se održati i konferenciju za novinare. 12. VTV treba postati burza Varaždinsko tržište vrijednosnica treba postati burza te onda kao ravnopravni subjekt može tražiti najbolji model i uvjete povezivanja hrvatskih tržišta vrijednosnih papira. Ističe se to u informaciji VTV-a o u petak održanom sastanku sa brokerskim kućama - svojim članovima na kojem je zaključeno kako je potrebno održati novu izvanrednu skupštinu dioničara. Na skupštini će dioničarima biti predloženo donošenje odluke o izmjeni djelatnosti VTV-a kao uređenog javnog tržišta u burzu vrijednosnih papira (Varaždinsku burzu) te o davanju mandata Nadzornom odboru Tržišta za ispitivanje najboljeg modela i uvjeta povezivanja dva mjesta trgovanja (Zagrebačke i Varaždinske burze). Takvim su opredjeljenjem brokerske kuće Tržišta dale snažnu podršku kvalitetnoj i racionalnoj poslovnoj politici VTV-a te su poduprle inovativno poslovanje, sadašnje i buduće razvojne projekte, što je do sada bila jedna od premisa poslovanja Tržišta. Na predloženu izmjenu dioničari gledaju u kontekstu postizanja ravnopravnosti sa drugom stranom u pregovorima, a u cilju pronalaženja najboljeg modela i uvjeta za povezivanje dva mjesta trgovanja. Rekordnu dobit koju je VTV ostvario tijekom 2001. godine prepoznata je kao element uspješnosti poslovanja, a ne kao opterećenje za dioničare, što znači da je dobit za dioničare Tržišta dobrodošla kao kategorija iskazivanja uspješnosti poslovanja društva, posebice iz razloga što je ostvarena uz kontinuirano odricanje i smanjivanje troškova u interesu članova, ističu s VTV-a. Dioničari su zauzeli i pozitivan stav prema suradnji Tržišta s Ljubljanskom burzom što je racionalnije u odnosu na povezivanje dva tehnički različita trgovinska sustava. Navedenim se korakom, kako se napominje, omogućava otvaranje hrvatskog tržišta kapitala prema susjednim državama te širenje ponude likvidnih vrijednosnih papira za svoje dioničare. 13. Integracija hrvatskog tržišta vrijednosnih papira Inicijativa povezivanja Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica, odnosno Prijedlog integracije hrvatskog tržišta kapitala na tragu je europskih i globalnih financijskih trendova. Gotovo sva nacionalna tržišta u Europi prošla su taj proces integracije domaćih tržišta odnosno mjesta trgovanja prije otprilike desetak godina, a danas se udružuju i na nadnacionalnom nivou. Jedini i isključivi razlog tog povezivanja bila je racionalizacija poslovanja, smanjivanje troškova i povećanje likvidnosti koje je moguće jedino okrupnjavanjem tržišta, priopćili su u petak sa Zagrebačke burze Kako bi tu svoju ideju otvoreno raspravila, Zagrebačka burza, sazvala je sastanak svih svojih članova/dioničara, a nazočili su mu i pozvani predstavnici VTV-a kao i onaj mali broj brokerskih kuća koje su trenutno samo na jednom od dva tržišta. Predstavnici Zagrebačke burze iznijeli svoje viđenje potrebe kako je na malom i nedovoljno razvijenom hrvatskom tržištu kapitala, integracija na nacionalnom nivou ekonomska nužnost, te da bi suprotne ideje o daljnjoj segmentaciji ovako malog tržišta bile bi ekonomski štetne, jer je to jednostavno preskupo i ekonomski neopravdano. Nakon poduže diskusije gotovo svi prisutni sudionici podržali su prijedlog da razgovori o mogućnosti i eventualnom obliku integracije nastave na razini Nadzornih odbora kao predstavnika vlasnika obaju tržišta, te da se onda rezultati tih razgovora kao i detaljniji prijedlozi mogućih rješenja prezentiraju svim dioničarima. 14. Izdane korporativne obveznice Plave lagune Turistička tvrtka Plava laguna d.d. iz Poreča emitirala je u utorak korporativne obveznice u vrijednosti 12 milijuna eura, a potražnja investitora višestruko je premašila njihovu vrijednost odnosno traženo je 31 milijun eura, izjavio je predsjednik Uprave Plave lagune Đenio Radić. Obveznice su izdane uz rok dospijeća 25. kolovoza 2004. i nominalnu godišnju kamatnu stopu od 6,75 posto, koja se isplaćuju svake godine. Cijena izdanja obveznice je 99,8050 posto uz prinos za investitore od 6,86 posto, a obveznice su od danas uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze. Prilikom današnjeg predstavljanja obveznica u Zagrebu, Radić je kazao kako Plava laguna za ovu godinu ima opsežan program ulaganja vrijedan više od 20 milijuna eura. Oko 40 posto tih sredstava bit će uloženo u rekonstrukciju dubrovačkog Hotela Argentina, dizanja kvalitete usluge cavtatskog Hotela Croatia te povećanje ukupne razine usluga u Hotelu Mljet. Ostatak sredstava bit će uložen za rekonstrukciju i modernizaciju objekata na porečkom području, a manji dio i na nove akvizicije. Izdavanjem korporativnih dionica pokrit će se dio tih troškova, a ostatak iz vlastitih sredstava, kojih Plava laguna ima dovoljno, pa nije postojala potreba za izdavanjem obveznica koje bi pokrile cjelokupnu potražnju ili na duži rok, kazao je Radić. Aranžer i agent izdavanja obveznica Plave lagune je Privredna banka Zagreb (PBZ), koja je isti posao obavila i prilikom izdavanja prvih korporativnih obveznica u Hrvatskoj - onih tvrtke Belišće u siječnju ove godine. Prema riječima člana Uprave PBZ-a Ivana Gerovca, izuzetna zainteresiranost ulagača za korporacijske obveznice Plave lagune pokazuje da, iako ograničeno, hrvatsko tržište kapitala ima dovoljno prostora za daljnji razvoj i pojavu novih vrijednosnih papira. 15. Korporacijske obveznice Plave lagune u kotaciji Zagrebačke burze U kotaciju TN Zagrebačke burze od 5. veljače biti će uvrštene korporacijske obveznice Plave lagune u vrijednosti 12 milijuna eura, s kamatnom stopom od 6,75 posto godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine, burzovne oznake PLAG-O-048A, izvijestili su s Burze. Trgovina tim obveznicama počet će sutra, 5. veljače. Obveznica je uključena u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim obveznicama obavljaju sukladno pravilima SDA. Unutar trgovinskog sustava Zagrebačke burze MOST, cijena obveznica će se isticati u postotku od nominalne vrijednosti s dva decimalna mjesta, kao "čista cijena" (dakle bez stečene kamate). Količina obveznica će se isticati u nominali obveznice. 16. Korporacijske obveznice Plave lagune na VTV-u U listu ponude i potražnje Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) uvrštene su korporacijske obveznice Plave lagune u vrijednosti 12 milijuna eura, s kamatnom stopom od 6,75 posto godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine, izvijestili su s VTV-a. Obveznica je uključena u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) pod oznakom PLAG-O-048A. Nominalne vrijednost obveznice je jedan euro, a prvi dan trgovanja na VTV-u je 6. veljače. 17. Dionice PIF-a Velebit na Zagrebačkoj burzi U Kotaciju TN Zagrebačke burze, od petka, 8. veljače, biti će uvrštene redovne dionice privatizacijskog investicijskog fonda (PIF) Velebit d.d. iz Zagreba, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Trgovina tim dionicama započet će istoga dana, (8. veljače) pod burzovnom oznakom VLBT-R-A. Izdano je 3.406.550 dionica, nominalna vrijednost jedne dionice je 100 kuna, jedna dionica nosi jedan glas, a pravo prvokupa ili ograničenja u prijenosu vlasništva ne postoji. Zahtjev za uvrštenje spomenutih dionica u kotaciju Burze podnijela je brokerska kuća Dalbank vrijednosnice d.o.o. 18. IKB Umag dioničar Plavog mirovinskog fonda Dobivanjem suglasnosti Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) od 31. siječnja ove godine, u vlasničku strukturu Plavog mirovinskog fonda sa 4 posto udjela ušla je Istarska kreditna banka (IKB) Umag d.d. IKB Umag ima najmanji vlasnički udio u Plavom fondu, čiji su većinski vlasnici Riječka i Splitska banka (sa po 43 posto udjela), dok Triglav osiguranje ima 10 posto vlasničkog udjela. Aktiva Istarske kreditne banke u prošloj je godini dosegnula je gotovo 1,1 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje od 45,20 posto. Prema, također nerevidiranim podacima, bruto dobit Banke u prošloj je godini porasla za 41,22 posto, na 23,25 milijuna kuna. Banka ukupno zapošljava 166 radnika. 19. RBA osniva četiri investicijska fonda Raiffeisen Invest, ovih dana osnovana tvrtka u stopostotnom vlasništvu Raiffeisenbank Austria dd, u postupku je osnivanja četiri otvorena investicijska fonda - novčanog, obvezničkog, dioničkog i mješovitog fonda (kombinacija obveznica i dionica). Predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović je u utorak na susretu s novinarima kazao kako će 2002. biti godina fondova, uz aktivan rad mirovinskih i snažan početak rada investicijskih fondova. Istaknuo je zadovoljstvo prošlogodišnjim poslovanjem Banke, u kojoj je bilanca gotovo udvostručena, uz snažan rast kreditnog portfelja. Po podacima HNB-a, kaže prvi čovjek RBA, u prošloj je godini u RBA ostvaren najjači relativni prirast od svih banaka u kreditiranju. Novinarima su se predstavili i predsjednik i članica Uprave Raiffeisen investa Hrvoje Fajdetić i Renata Gecan, koji su naglasili kako je tvrtke registrirana na Trgovačkom sudu 30. siječnja, te da slijedi podnošenje zahtjeva Komisiji za vrijednosne papire za izdavanje odobrenja. Početak rada fondova, očekuju još u prvom tromjesečju ove godine, a napominju i da je temeljni kapital tvrtke 8 milijuna kuna, što je osam puta više od potrebnog zakonskog minimuma. Investicijski savjetnik tvrtke bit će Raiffeisen KAG iz Beča, koji trenutačno upravlja imovinom vrijednom 19 milijardi eura kroz 173 investicijska fonda. Po službenim podacima Zagrebačke burze, s ukupnim prometom od 775 milijuna kuna, Raiffeisen vrijednosnice drže drugo mjesto po prometu svih članica Burze. U trgovanju obveznicama su tržišni lider, s 45,5 posto udjela u trgovanju na Burzi, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Damir Grbavac. Naglašava da tvrtka trenutačno vodi više od 20 portfelja vrijednosnih papira pravnih i fizičkih osoba. Najavljeno je kako RBA i Raiffeisen vrijednosnice planiraju nekoliko izdanja korporativnih i municipalnih obveznica, te da je u tijeku nekoliko aktivnosti i poslova oko realizacije značajnih stranih investicija u Hrvatsku. 20. RBA: Ove godine rast BDP-a oko 2,7 posto U ovoj godini očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Europskoj monetarnoj uniji (EMU) od svega 0,7 posto, što će se negativno odraziti i na gospodarski rast u Hrvatskoj, koji bi ove godine mogao iznositi 2,7 posto, procjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA). Slab gospodarski rast, odnosno gotovo stagnacija gospodarstva eurozone, koje je hrvatski najznačajniji vanjskotrgovinski partner, umanjit će očekivana pozitivna kretanja u Hrvatskoj u ovoj godini, stoji u siječanjskom izdanju RBA Analiza. Naime, očekuje se da će osobna potrošnja u Hrvatskoj i dalje rasti, ali po opadajućoj stopi. Opadajući rast potrošnje uzrokovat će i usporavanje rasta u trgovini na malo sa 12 posto, koliko iznose procjene za 2001., na svega 2 posto u ovoj godini. Također, zbog boljeg potencijala banaka i očekivanog pada kamatnih stopa, analitičari RBA očekuju da će investicije u kapital ove godine bilježiti pozitivne stope rasta. Kamatne stope, koje su već prošle godine pale na povijesno niske razine, nastavljaju i nastavit će taj trend i ove godine, zbog jačanja konkurencije na domaćem bankarskom tržištu, ali i značajnog priljeva deviznih depozita, očekuju analitičari RBA. Većina tih depozita trebala bi, prema očekivanjima, ostati na bankovnim računima, što će omogućiti nastavak kreditnih aktivnosti, a time i investicija u kapital, što je nužno za nastavak investicijskog ciklusa i porast BDP-a u ovoj godini, stoji u RBA Analizama. Optimistična su i predviđanja o kretanjima na tržištu rada. Naime, iako je službena stopa nezaposlenosti u drugoj polovici prošle godine zabilježila rast, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) ona je smanjena sa 17 posto, koliko je iznosila u drugoj polovici 2000., na 15,3 posto u zadnjih šest mjeseci prošle godine. Također, broj prijavljenih potreba za radnicima u 2001. je bio veći za 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Takva kretanja, drže analitičari RBA, ohrabrujuća su, ali za smanjivanje službene stope nezaposlenosti biti će ključno ujednačiti broj otpuštenih i novozaposlenih radnika, što se očekuje već u ovoj godini. 21. Otvoren Centar za ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva Republika Hrvatska bi do 2004. trebala zauzeti vodeću poziciju u privlačenju i realizaciji svih oblika investicijskih aktivnosti unutar regije jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na privlačenje izravnih stranih ulaganja, izjavio je u petak ministar gospodarstva Goranko Fižulić na svečanosti prilikom početka rada Centra za ulaganja. U Centru (Investment info center), potencijalni ulagači moći će dobiti sve potrebne informacije o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj na jednom mjestu, brošure, informacije, zakonske tekstove, kao i konkretne informacije o ulagačkim projektima. Za njegov uspjeh, kaže ministar, potrebna je stalna suradnja i državnih, županijskih i općinskih tijela. Zapravo, kaže pomoćnica ministra za ulaganja Renata Šeperić, Centar bi trebao potaknuti aktivniju komunikaciju između ulagača i tijela lokalne uprave i samouprave te biti posrednik kod lociranja i otvaranje tvrtki. Ukupna izravna ulaganja u Hrvatsku (od 1993. do zaključno s trećim kvartalom prošle godine) iznosila su 5,8 milijardi američkih dolara. Kroz dvije greenfiled investicije otvorit će se ukupano 950 radnih mjesta, a ulaganjima u slobodne zone, koja su dosegnule 16,7 milijuna dolara, posao dobiva 3070 radnih mjesta. Posebna će se pozornost, kaže ministar Fižulić, u idućem vremenu posvetiti i aktiviranju objekata i prostora koji sada nisu privedeni svrsi, otvaranju tehnoloških-industrijskih parkova, te promoviranju investicijskog okruženja, sustava poticajnih mjera i uklanjanja administrativnih barijera. Upravo hodogram aktivnosti, sa zaduženjima i rokovima, kako bi se smanjile te zapreke bit će idući tjedan na raspravi u Vladinim tijelima, nakon široke rasprave provedene temeljem FIAS-ovog dokumenta o administrativnim barijerama u Hrvatskoj. Na svečanosti početka rada Centra, među ostalima su bili Andrew Vorkink, voditelj regionalnog ureda Svjetske banke, koja daje podršku projektu, predstavnici veleposlanstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugi. 22. Zavod za zapošljavanje: U siječnju 411.115 nezaposlenih osoba Krajem siječnja u Hrvatskoj je zabilježeno 411.115 nezaposlenih osoba, što je 16.000 više od prethodnog mjeseca i 24.900 više nego u istom razdoblju prošle godine, izjavila je u četvrtak ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković-Pozaić. Prelaskom "magične" granice od 400.000, nezaposlenost u Hrvatskoj dosegla je stopu od 23,1 posto, rekla je Crnković-Pozaić na konferenciji za novinare. Nezaposlenost je porasla u svim županijama osim u Primorsko- goranskoj, gdje je smanjena za 4,6 posto. Na evidenciju HZZ-a u siječnju se prijavilo 33.598 nezaposlenih, dok se u istom mjesecu zaposlilo 10.200 osoba. Najveći broj zaposlio se u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama. Poslodavci su istovremeno iskazali potrebu za 16.000 radnika svih kvalifikacijskih struktura. Razlozi značajnijem porastu novoprijavljenih uglavnom su administrativne prirode, ističe ravnateljica HZZ-a. Tako se na HZZ u siječnju prijavilo 6.000 branitelja koji se po izmjenama Zakona o braniteljima do sutra moraju prijaviti na burzu radi ostvarivanja prava na naknadu od 900 kuna. Zabilježen je i značajan priljev nezaposlenih domaćica i drugih kategorija, koje se na Zavod prijavljuju zbog ostvarivanja prava na različite socijalne naknade, rekla je Crnković-Pozaić. Zbog stečaja je bez posla ostalo 2.161 radnika, a na Zavod se vratilo i 2.400 radnika zbog završetka javnih radova koje je HZZ provodio prošle godine. 23. Statistika Zalihe gotovih proizvoda u industriji na istoj razini - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju prosinca prošle godine ostale su jednake zalihama istih proizvoda na kraju studenog, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj razini stanje zaliha pokazuje rast od 1,5 posto, dok je prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2000. godini iznosilo oko 70 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. U prosincu lani prema istom mjesecu godine ranije zalihe u rudarstvu i vađenju smanjene su 7,9 posto, dok su u prerađivačkoj industriji porasle 1,9 posto. Pritom su u proizvodnji hrane i pića zalihe gotovih proizvoda povećane 2,4 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda 49,1 posto, a u tekstilnoj industriji 13,9 posto. Istodobno, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) zalihe su smanjene 33,8 posto, a u proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva za 21,1 posto. Smanjen broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama - Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u prosincu prošle godine iznosio je u Hrvatskoj 218.907, što je 0,6 posto manje nego u studenom iste godine, objavio je Državni zavoda za statistiku. Promatrajući po djelatnostima, na razini iz studenoga ostao je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prerađivačkoj industrija - 36.520 djelatnika, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (17.498 zaposlenih) te obrazovanju sa 198 zaposlenih. Porast broja zaposlenih zabilježen je u tri djelatnosti - u rudarstvu i vađenju za 2,1 posto, na 48 zaposlenih, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu za 0,8 posto, na 1515 djelatnika te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima za 0,1 posto, na 13.057 zaposlenih. Ostale djelatnosti bilježe pad broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u odnosu na studeni. Promatrano po županijama, u prosincu prošle godine u odnosu na mjesec ranije nema promjena broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Porast broja zaposlenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji za 0,7 posto, na 7918 zaposlenih, u Ličko-senjskoj za 0,3 posto, na 2107 zaposlenih, u Karlovačkoj za 0,1 posto, na 6600 zaposlenih i Virovitičko-podravskoj županiji za 0,1 posto. Ostale županije pokazuju pad broja zaposlenih, pri čemu je najveći pad evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, za 2,2 posto, na 5898 zaposlenih.