DE-VLADE-Vlada-Politika DW 6. II. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW6. II. 2002.Pregled tiskaNjemački tisak nakon završenog Svjetskog gospodarskog foruma ocjenjuje njegove rezultate. Nordbayerische Kurier iz Bayreutha komentira govor glavnog
tajnika Ujedinjenih Naroda Kofi Annana. Annanov poziv velikim tvrtkama da više investiraju u zemlje u razvitku zbog više razloga treba bolje pogledati koliko to ima veze s praksom. Solidna i stabilna vladavina u tim je zemljama zapravo iznimka, bez obzira radilo se o Nigeriji, Azerbejdžanu ili Burmi. Svjetski gospodarski poredak socijalno nije pravedan. Ali kod mnogih zemalja Trećeg svijeta uzroci nevolje prije svega leže u unutrašnjopolitičkim odnosima. Dok se tamo ništa ne promjeni, i velike tvrtke će dobro razmisliti prije nego što investiraju i tu neće ništa promijeniti niti poziv Kofi Annana, drži list. Njemačku javnost i sav tisak je šokirala statistika o broju nezaposlenih u Njemačkoj. Prvo zbog samih nezaposlenih - a drugo što ogroman birokratski aparat Zavoda za zapošljavanje koji, kako je utvrdila državna služba za reviziju, ne oklijeva falsificirati statistiku kako bi izgledalo da je Zavod djelotvoran - iako broj nezaposlenih raste. Hannoverische Allgemeine Zeitung piše da je
DEUTSCHE WELLE - DW
6. II. 2002.
Pregled tiska
Njemački tisak nakon završenog Svjetskog gospodarskog foruma
ocjenjuje njegove rezultate. Nordbayerische Kurier iz Bayreutha
komentira govor glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda Kofi Annana.
Annanov poziv velikim tvrtkama da više investiraju u zemlje u
razvitku zbog više razloga treba bolje pogledati koliko to ima veze
s praksom. Solidna i stabilna vladavina u tim je zemljama zapravo
iznimka, bez obzira radilo se o Nigeriji, Azerbejdžanu ili Burmi.
Svjetski gospodarski poredak socijalno nije pravedan. Ali kod
mnogih zemalja Trećeg svijeta uzroci nevolje prije svega leže u
unutrašnjopolitičkim odnosima. Dok se tamo ništa ne promjeni, i
velike tvrtke će dobro razmisliti prije nego što investiraju i tu
neće ništa promijeniti niti poziv Kofi Annana, drži list.
Njemačku javnost i sav tisak je šokirala statistika o broju
nezaposlenih u Njemačkoj. Prvo zbog samih nezaposlenih - a drugo
što ogroman birokratski aparat Zavoda za zapošljavanje koji, kako
je utvrdila državna služba za reviziju, ne oklijeva falsificirati
statistiku kako bi izgledalo da je Zavod djelotvoran - iako broj
nezaposlenih raste. Hannoverische Allgemeine Zeitung piše da je
upravo nevjerojatno da više od 80.000 ljudi radi u njemačkim
zavodima za zapošljavanje, a godišnje toj birokraciji odlazi 51
milijarda. Tako građanima može biti zanimljivo koliko oni zaista
posreduju pri traženju posla. Ako nije istina kao što se do sada
tvrdilo da svaki peti, a ne svaki drugi traži posao, onda se ponovno
postavlja pitanje o smislu takvog državnog posredničkog aparata.
Ali ovaj puta njemački ministar rada Walter Riester nije dežurni
krivac. Zavod za zapošljavanje upravlja se paritetno od
poslodavaca, sindikata kao i predstavnika savezne države,
pokrajine i općine. A tu bi svatko trebao pomesti ispred svog praga,
drži list.
Badische Zeitung iz Freiburga upozorava da je čuđenje nad
rezultatima besmisleno. Sada se svi naveliko čude, a njemačka je
televizija još prije četri godine izvještavala o sličnim
rezultatima. I svi koji se sada iščuđavaju - i u vladi i u oporbi,
poslodavci i sindikati - su kao članovi nadzornih odbora zavoda za
zapošljavanje već odavno mogli saznati sve o svakodnevnici u
posredovanju nezaposlenih - samo da su to željeli. Već davno je
utvrđeno kako se u Zavodima za zapošljavanje nezaposlenost samo
obrađuje - umjesto da se protiv nezaposlenosti bori, piše Badische
Zeitung.
Njemačko izdanje The Financial Timesa koje izlazi u Hamburgu
povezalo je dva događaja - protivljenje Njemačke Europskoj uniji
zbog potpunog oslobađanja tržišta automobila koji imaju lošim
svjedodžbe i o državnom deficitu zbog kojih Njemačka strepi hoće li
iz Bruxellesa dobiti opomenu. I u Berlinu su brzi kada treba
kritizirati odnos Italije prema Europi. S pravom, jer je talijanski
premijer Berlusconi uvijek spreman da korist europskog projekta
podčini vlastitim interesima održavanja na vlasti. Žalosno je
jedino da ni njemačka politika prema Europi nije potpuno imuna od
svojevrsne 'berluskonizacije'. To se već dogodilo prigodom odredbi
o neprijateljskom preuzimanju tvrtki, a sada to njemački kancelar
čini ponovno: pokušava brzo izgraditi vlastiti politički profil na
račun institucija iz Bruxellesa - i mrtav-hladan pritom riskira
njemački ugled u Europskoj uniji. Ovaj puta se napada potpuno
razumna liberalizacija tržišta osobnih automobila, nagađaju se
'mračni interesi' samih službenika u Bruxellesu i Europskom
povjerenstvu podmeću nepoštene namjere - i to vjerojatno samo zato
što je Bruxelles dao žutu kartu njemačkoj politici proračuna - i to
s pravom. (...) Schroeder mora hitno razmisliti o cijeloj stvari,
kako u vlastitom interesu tako i u interesu Njemačke i Europe,
upozorava list.
(DW)