RUSIJA-NEZAVISIMAJA OD 5.2.02. MOSKVA I OSOVINA ZLA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 5.II.2002. Moskvi su predložili da se ne drži 'osovine' "Čim je Bush održao govor, članovi njegove vlade počeli su u tančine razvijati programske teze iz govora. Ministar obrane Donald Rumsfeld iznio je u biti novu vojnu doktrinu. A predsjednikova savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice politički je zaoštrila problem neširenja. Poziv Busha mlađeg u borbu protiv 'osovine zla' koji je jedna od glavnih točaka njegova obraćanja naciji, oživljava lik i djela njegovih velikih prethodnika. Franklin Roosevelt ratovao je s državama 'osovine' u Drugom svjetskom ratu. Ronald Reagan je upravio izazov 'zlu' u liku sovjetskog imperija. Nova Bushova inicijativa stavlja zemlje u svijetu pred težak izbor: pridružiti se novom križarskom ratu protiv 'osovine zla' ili se naći u taboru neprijatelja Amerike. I Rusija se već sučeljava s tom dvojbom. Svojedobno je ministar obrane u Clintonovoj vladi William Cohen izgradio gotovo cijelu bojišnicu s oko dvadeset pet 'otpadničkih država'. State Department je u doba Madeleine Albright smanjio taj popis na sedam neprijateljskih režima. George Bush je u svom govoru u žarište stavio lik triju neprijatelja - Irana, Iraka i Sjeverne Koreje. Njih Washington drži najvećim kršiteljima režima neširenja oružja za masovno uništenje i glavnim osloncem svjetskog terora. Jasno je u kojem će pravcu u doglednoj budućnosti ići glavni američki napori na uspostavi svjetskog poretka. Komentatori zamisao o 'osovini zla' povezuju s pobjedom 'jastreba' poput šefa Pentagona Donalda Rumsfelda i dopredsjednika Richarda Cheneyja u državnom vrhu. Oni su ipak postigli da u američkoj politici prevlada sila nakon usješne kampanje u Afganistanu. Diplomacija koju predvodi Colin Powell potisnuta je u drugi plan. To znači da Amerikanci svim protivnicima ubuduće jednostavno predlažu da s njima odmjere snage. (...) Međutim, u izvješću koje je nešto prije Bushova govora naciji objavila CIA, Rusija se spominje među dobavljačima dvostrukih tehnologija zemljama koje se smatraju 'osovinom zla'. Nije isključeno da je Moskva sama pripomogla u donošenju takvih zaključaka, ukinuvši vladinom uredbom od siječnja neka ograničenja u vojno-tehničkoj suradnji s Irakom. Ustati protiv 'osovine zla', kao što traži logika približavanja SAD-u, za Rusiju bi značilo staviti križ na konfiguraciju svoje međunarodne suradnje koja se godinama stvarala. Ugroženi bi bili izvori deviznih priljeva u domaći vojno-industrijski kompleks i mnogi tehnološki programi. Objektivno se opet javlja tema naknada za suglasnost da idemo pravcem koji je zacrtala američka politika. Moskva tu ne otkriva toplu vodu: Sjeverna Koreja, od koje je Clintonova vlada tražila da prekine isporuke raketnih tehnologija Iranu, Siriji, Libiji i drugim zemljama, tražila je zauzvrat milijardu dolara na godinu. Ipak, za Pyongyang se stvar uglavnom završila na programima pomoći u hrani iz SAD-a. U takvim se okolnostima manevarski prostor Moskve sužava još i zbog činjenice da Washington nipošto ne kani ublažiti svoje stajalište o drugim važnim pitanjima. Rice je u svom nastupu potvrdila da SAD želi ići prema uspostavi nacionalne proturaketne obrane. Moskva je dobila po prstima i zbog svojih postupaka u Čečeniji i odnosa prema slobodi medija. Sve te probleme Condoleezza Rice drži zamršenim, ali na koncu ipak rješivim. Po njezinu tumačenju to zvuči ovako: 'Pravac razvitka rusko-američke suradnje u cjelini je dobar. No Rusija još mora prevaliti dug put'", pišu Marina Kalašnjikova i Konstantin Viktorov.