KOD DUGOG OTOKA PRONAĐENA UGINULA MORSKA KORNJAČA

ZADAR, 5. veljače (Hina) - Uginulu morsku kornjaču, glavatu želvu, tešku oko 30 kilograma, pronašli su jučer u moru kod Dugog otoka djelatnici postaje Pomorske policije u Zadru, doznaje se danas u zadarskoj Policijskoj upravi. #L# Morske kornjače su među najugroženijim vrstama i zaštićene su brojnim međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonom. Kornjaču su pomorski policajci otkrili u moru, tri milje od Velog rata na Dugom otoku. O tome je izviješćen Zoološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu koji od 1993. provodi program istraživanja i zaštite morskih kornjača u Jadranu. Po kornjaču, koja je privremeno bila smještena u hladnjači poduzeća "Adria" u Zadru, danas je došla ekipa stručnjaka iz Muzeja, koji će ispitati uzroke njezina uginuća. Voditelj istraživanja i zaštite morskih kornjača dipl. inž. Bojan Lazar za Hinu je izjavio da se kornjača najvjerojatnije ugušila u koćarskoj mreži. Podsjetio je da glavata želva u Jadranskom moru obitava cijele godine. Zimi je na dnu mora pri temperaturi od 13 do 14 stupnjeva Celzijevih, kad je u tzv. letargiji, neaktivna i kad se slučajno može uhvatiti u ribarsku mrežu. Budući da je to gmaz i diše plućima, ne može zbog stresa doći do kisika i jednostavno se uguši. Zimi kornjača može i do mjesec dana ostati na dnu mora a da ne udahne zrak, a ljeti mora svakih pola sata udisati zrak. Lazar je istaknuo da morska kornjača u Jadranu nije rijetkost, jer su one stanovnici Jadrana. Analizama slučajna ulova u istočnom dijelu Jadrana stručnjaci su otkrili da svake godine u ribarskim mrežama završi oko 2500 kornjača, a u zapadnom dijelu Jadrana i do 3600. Lazar podsjeća da u svjetskim morima obitava sedam vrsta morskih kornjača. U Sredozemnom moru razmnožavaju se zelene i glavate želve, a broj potonjih spolno zrelih ženka procjenjuje se na oko 5000. Najčešće se gnijezde u Grčkoj, Turskoj, Cipru i Libiji. Lazar tvrdi da se u nas ne gnijezde u skupinama, ali je moguće sporadično, pojedinačno polaganje jaja, pogotovo na otoku Mljetu. U nas obično dođu iz gnijezdilišta u Grčkoj, i Jadran je jedan od najvećih morskih razvojnih staništa u Sredozemlju za glavate želve. Po hrvatskim zakonima zabranjeno je ubijati, držati u zatočeništvu i prodavati morske kornjače i njezine dijelove, upozorio je Lazar. Istaknuo je kako je činjenica da velik dio morskih kornjača završi u ribarskim mrežama, a ribari se boje to prijaviti jer poznaju zakon. Lazar je istaknuo da slučajni ulov nije kažnjivo djelo te pozvao ribare da kornjaču puste u more kad je slučajno ulove, a podatke dostave u Prirodoslovni muzej ili dojave najbližoj pomorskoj policijskoj postaji. Ako pak ulove uginulu kornjaču, trebaju je zamrznuti i dojaviti stručnjacima Muzeja da dođu po nju, rekao je Bojan Lazar. (Hina) ima/bma mć