ZAGREB, 4. veljače (Hina)ANKARA - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i saborsko izaslanstvo doputovali su u ponedjeljak navečer u službeni posjet Turskoj u kojem borave do četvrtka. Izaslanstvo Hrvatskog sabora u posjet
Turskoj pozvao je predsjednik turskog parlamenta Omer Izgi. U zračnoj luci u Ankari izaslanstvo je dočekao zamjenik predsjednika turskog parlamenta Yuksel Yalova. Odmah po dolasku u Ankaru Zlatko Tomčić izrazio je sućut žrtvama potresa koji je u nedjelju pogodio zapadnu Tursku. Posjet izaslanstva Hrvatskog sabora Turskoj trebao bi pridonijeti daljnjem unapređenju vrlo dobrih i stabilnih odnosa između dviju zemalja osobito na parlamentarnoj razini, koja je preduvjet za suradnju na drugim područjima te omogućiti bolju gospodarsku suradnju, "koja nije na zadovoljavajućoj razini", rekao je Tomčić novinarima prije odlaska iz Zagreba. Hrvatsko izaslanstvo razgovarat će u utorak u Ankari sa svojim domaćinom Omerom Izgijem i predstavnicima turskih parlamentarnih stranaka. Sastat će se također i s turskim državnim ministrom i supredsjednikom Tursko-hrvatskog zajedničkog gospodarskog odbora Fikretom Unluom te s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku
ZAGREB, 4. veljače (Hina)
ANKARA - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i saborsko
izaslanstvo doputovali su u ponedjeljak navečer u službeni posjet
Turskoj u kojem borave do četvrtka. Izaslanstvo Hrvatskog sabora u
posjet Turskoj pozvao je predsjednik turskog parlamenta Omer
Izgi.
U zračnoj luci u Ankari izaslanstvo je dočekao zamjenik
predsjednika turskog parlamenta Yuksel Yalova. Odmah po dolasku u
Ankaru Zlatko Tomčić izrazio je sućut žrtvama potresa koji je u
nedjelju pogodio zapadnu Tursku.
Posjet izaslanstva Hrvatskog sabora Turskoj trebao bi pridonijeti
daljnjem unapređenju vrlo dobrih i stabilnih odnosa između dviju
zemalja osobito na parlamentarnoj razini, koja je preduvjet za
suradnju na drugim područjima te omogućiti bolju gospodarsku
suradnju, "koja nije na zadovoljavajućoj razini", rekao je Tomčić
novinarima prije odlaska iz Zagreba.
Hrvatsko izaslanstvo razgovarat će u utorak u Ankari sa svojim
domaćinom Omerom Izgijem i predstavnicima turskih parlamentarnih
stranaka. Sastat će se također i s turskim državnim ministrom i
supredsjednikom Tursko-hrvatskog zajedničkog gospodarskog odbora
Fikretom Unluom te s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku
Velike nacionalne skupštine Turske Kamranom Inanom.
ZAGREB - Zadaća Odbora ministara unutarnjih poslova Hrvatske, SRJ,
Federacije BiH i Republike Srpske je suradnja u borbi protiv
organiziranog kriminala na ovim područjima, osobito brzom
razmjenom informacija, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski
ministar unutarnjih poslova Šime Lučin otvarajući sastanak
Odbora.
Uz Lučina, sastanku su nazočili njegovi kolege iz SRJ Zoran
Živković, Federacije BiH - Ramo Masleša, Republike Srpske -
Dragomir Jovičić te direktor Državne granične službe BiH Tomislav
Mihalj i koordinator i viši savjetnik za pitanja policije pri
misiji UN u BiH Robert Gravell.
Današnji je sastanak iskorišten i za to da se predstavnika misije UN
u BiH Gravella upozna s konretnim potrebama policija četiriju
zemalja, osobito u području tehničke opremljenosti, u kojoj
policije bitno zaostaju za kriminalcima protiv kojih se bore.
BRUXELLES - Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i
zajedničku sigurnost Javier Solana pozvao je u ponedjeljak Srbe i
Crnogorce da "ostanu zajedno" u okviru SRJ kako bi sačuvali svoje
izgleda za integraciju u Uniju.
Solana je ovo kazao na sastanku srpskih i crnogorskih stručnjaka
koje je u Bruxelles pozvala EU.
Predstavnici EU, koji su na tom sastanku imali ulogu promatrača,
istaknuli su opasnosti za Srbe i Crnogorce koje bi se pojavile ako
bi se oni odlučili na razvrgavanje federacije. Predstavnici Unije
su kazali "da dodatna fragmentacija u regiji ne samo da je suprotna
procesu europske integracije nego bi za sobom povukla značajne
ekonomske posljedice".
PODGORICA - Međunarodne granice Crne Gore ubuduće će osiguravati
crnogorska, a ne savezna policija, izjavio je u ponedjeljak u
Beranama crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Predsjednik Crne
Gore time je demantirao izjavu federalnog ministra policije Zorana
Živkovića koji je beogradskim medijima rekao "kako je predsjednik
Crne Gore pristao da savezni MUP čuva državne granice Crne Gore, čak
i ako budu dvije nezavisne države u zajednici".
Đukanović smatra kako je riječ o "pogrešnom interpretiranju
zaključaka Vrhovnog vijeća obrane".
PRIŠTINA- Oko 5.000 Albanaca prosvjedovalo je u ponedjeljak u
Prištini zbog prošlotjednog uhićenja trojice bivših pripadnika
albanske gerile, tražeći njihovo oslobađanje te oslobađanje još
jednog albanskog borca koji se nalazi u zatvoru.
Prosvjednici su UN-ovu misiju na Kosovu UNMIK optužili da
okrivljuju bivše pripadnike OVK. "Kako možemo vjerovati UNMIK-u?",
moglo se pročitati na porukama koje su isticali prosvjednici.
Spomenuta trojica Albanaca osumnjičena su za sudjelovanje u
otmicama, fizičkom zlostavljanju i ubijanju Albanaca koji su se
protivili politici OVK. Djelovali su u području Podujeva.
RIM- Rusija će smanjiti svoj kontingent raspoređen na Kosovu jer
toj pokrajini treba više policajaca nego vojnika, izjavio je u
ponedjeljak u Rimu ruski ministar obrane Sergej Ivanov.
"Smanjenje našeg kontingenta na Kosovu ne bi smjelo biti
interpretirano kao čin nepovjerenja. Naši su vojnici raspoređeni u
zoni u kojoj više nema sukoba, a Ruskoj Federaciji trebaju te
postrojbe", rekao je Ivanov na konferenciji za novinare koju je
održao zajedno s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom.
Ivanov, međutim, nije rekao kada će Rusija smanjiti svoj kontingent
niti u kojem omjeru.
BEOGRAD - Slobodan Milošević želi pozvati zapadne čelnike s kojima
se susretao dok je bio na vlasti da svjedoče u sklopu sudskog
procesa koji će početi 12. veljače pred Međunarodnim sudom za ratne
zločine u Haagu (ICTY), kazao je jedan od njegovih odvjetnika.
"U obraćanju javnosti kad će tražiti da se iznese istina, Milošević
će inzistirati da svi predsjednici država s kojima je razgovarao i
koji su mu čitavo vrijeme zahvaljivali, nazivajući ga faktorom mira
na Balkanu, budu pozvani pred Sud", kazao je Zdenko Tomanović.
On nije želio objaviti imena mogućih svjedoka, istaknuvši da bi
"više volio da to učini Slobodan Milošević".
Prema riječima odvjetnika, Milošević bi mogao za svjedoke, među
ostalima, pozvati (posebnog izaslanika UN za BiH Wolfganga)
Petritscha, (bivšeg američkog predsjednika Billa) Clintona,
(bivšeg glavnog tajnika NATO-a Javiera) SOlanu i još neke druge
visoke dužnosnike s kojima je razgovarao.
LEUVEN - Suđenje Slobodanu Miloševiću zbog etničkog čišćenja na
prostoru bivše Jugoslavije tijekom 90-ih godina moglo bi trajati
dvije godine, izjavila je u u ponedjeljak u Leuvenu glavna
tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu
bivše Jugoslavije (ICTY) Carla Del Ponte.
Del Ponte je novinarima kazala kako tužitelji prelistavaju dokaze
protiv Miloševića za ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.
"Želimo imati slučaj koji neće trajati dugo", rekla je Del Ponte
koja je na sveučilištu u Leuvenu primila počasni doktorat.
WASHINGTON - Senatski Odbor za trgovinu odlučio je posegnuti za
obvezujućim nalogom, subpoenom, kako bi primorao bivšeg
predsjednika uprave Enrona Kennetha Laya da se odazove pozivu na
svjedočenje o uzrocima propasti svojedobno jedne od najvećih
američkih kompanija.Predsjednik Odbora, senator Ernest Hollings
najavio je u ponedjeljak da će subpoena Layu biti uručena u utorak
ujutro a sjednica Odbora održat će se tjedan dana kasnije - 12.
veljače.
Po zakonu Lay se mora odazvati kongresnoj subpoeni ali ne mora
svjedočiti. Kao i nekolicina bivših čelnika Enrona i revizorske
tvrtke "Arthur Andersen" može se pozvati na Peti amandman Ustava
SAD koji daje za pravo osobi da ne odgovara na pitanja ako bi se
odgovorima mogla izložiti kaznenom progonu.
Lay, koji se na sjednici dvaju kongresnih odbora trebao pojaviti u
ponedjeljak, u nedjelju je objavio da neće doći u Washington.
Američka javnost i stručnjaci uvjereni su da je vodstvo Enrona uz
pomoć revizora iz "Arthur Andersena" tajilo i krivotvorilo podatke
o poslovanju tvrtke pri čemu su neki od direktora i članova Uprave
ostvarili ogromnu dobit.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u
ponedjeljak Turskoj stand-by kredit u vrijednosti od 16 milijardi
dolara, čime joj je dopušteno da odmah iskoristi devet milijardi
dolara."Izvršni odbor MMF-a danas je odobrio trogodišnji stand-by
kredit vrijedan 16 milijardi dolara za Tursku i njezin ekonomski
program od 2002. do 2004. godine", izjavio je glasnogovornik MMF-
a."Ova će odluka omogućiti Turskoj da odmah iskoristi devet
milijardi dolara", dodao je.
RAMALLAH - Palestinski predsjednik Yasser Arafat u ponedjeljak je
vladu izraelskog premijera Ariela Sharona proglasio odgovornom za
smrt četvorice članova oružanog ogranka Demokratske fronte za
oslobođenje Palestine, koji su tijekom jutra poginuli u eksploziji
na jugu pojasa Gaze.
"Ono što se dogodilo u pojasu Gaze pokazuje da izraelska vlada ne
želi mir već, upravo suprotno, traži eskalaciju stanja protiv
palestinskog naroda", kazao je Arafat novinarima.
RAMALAH - Islamska skupina Hmaas u ponedjeljak je odbacila izjave
palestinskog čelnika Jasera Arafata u kojoj se on obvezao da će
okončati napade Palestinaca na izraelske civile. U svojoj prvoj
reakciji nakon Arafatove izjave, Hamas je također osudio razgovore
koje su prošli tjedan imali izraelski premijer Ariel Sharon i
palestinski dužnosnici. Hamas ističe kako bi palestinska pobuna
protiv izraelske okupacije trebala eskalirati.
KABUL - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u ponedjeljak
je, u sklopu prvog posjeta nekog ruskog dužnosnika Afganistanu
nakon povlačenja Crvene Armije 1989. godine, predložio
sudjelovanje Rusije u rehabilitaciji projekata koje je otpočeo
Sovjetski Savez u toj zemlji.Tijekom desetosatnog posjeta Kabulu,
kojim je trebao izraziti potporu Moskve novoj afganistanskoj
administraciji, ruski se ministar sastao s predsjednikom
privremene vlade Hamidom Karzaijem kojem je prenio poziv ruskog
predsjednika Vladimira Putina da posjeti Rusiju.
Ivanov je na kraju posjeta istaknuo kako afganistanska
administracija "razumije" potrebu važne uloge koju bi trebala
imati Rusija u Afganistanu.
MOSKVA - Ruski premijer Mihail Kasjanov izjavio je u ponedjeljak da
se američki predsjednik George W. Bush "nada potpisati sporazum o
razoružanju" na summitu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom
u svibnju u Moskvi, javila je televizija RTR.
"Razgovarali smo o pojedinostima učinjenog od summita u studenom u
pogledu razoružanja kako bi sljedeći susret dvojice predsjednika u
svibnju imao kontretan sadržaj. U tom kontekstu predsjednik Bush se
nada da će tijekom svibanjskog summita biti potpisan sporazum o
razoružanju", izjavio je Kasjanov na RTR iz Washingtona nakon
sastanka s Bushom.
Moskva želi da sporazum o smanjenju naoružanja ima formu "pravnog
obvezujućeg dokumenta", ali Washington želi manje obvezujući
dokument
LAGOS- U sukobima pripadnika etničkih Haussasa i Yorubasa u Lagosu
je poginulo 55, a ozlijeđeno je više od 200 osoba, izvijestio je u
ponedjeljak predsjednik nigerijskog Crvenog križa Emmanuel
Ijewere u programu lokalnog radija RayPower. Strani novinari
izvijestili su da je u ponedjeljak iz grada pobjeglo nekoliko
tisuća ljudi. Prema izvješću Crvenog križa mnogi su ozlijeđeni
mačetama i mecima.
Ijewere je kazao kako strahuje da bi broj poginulih i ozlijeđenih
mogao biti i veći s obzirom da još nisu stigli podaci iz svih
dijelova grada. On je kazao kako je zapaljeno više od 200 kuća, više
od 1.000 obitelji je bilo prisiljeno pobjeći, a oko 500 ih je
utočište našlo u jednoj vojarni. Sukobi između pripadnika etničkih
skupina počeli su u subotu.
(Hina) sd