ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Prijevod knjige "Povijest Vatikana" francuskog pisca, kardinala Jacquesa Merciera (1851.-1926.), u nakladi zagrebačke izdavačke kuće Barbat javnosti je danas predstavljena u Muzeju "Mimari". Apostolski
nuncij u Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi istaknuo je kako je "Povijest Vatikana" jedinstvena po tome što predstavlja 20- stoljetnu povijest vatikanske države. Einaudi njezino značenje vidi i u tome što je objavljena upravo u godini kad se slavi 10. obljetnica međunarodnog priznanja hrvatske države. Podsjetivši da je upravo Vatikan 13. siječnja 1992. prvi priznao hrvatsku državu, Einaudi je rekao kako su 8. veljače te iste godine uspostavljeni i diplomatski odnosi Svete Stolice i neovisne Republike Hrvatske. Taj čin, dodao je apostolski nuncij, priznanje je hrvatskom narodu koji je u 13-stoljetnoj povijesti pripadnosti kršćanstva prošao teške kušnje te uvijek ostao vjeran apostolskoj Stolici i Svetom Ocu. Odnosi Hrvatske i Svete Stolice od uspostave diplomatskih odnosa do danas vrlo su dobri, a nadam se da će u budućnosti biti sve bolji, rekao je Einaudi. Povjesničar Crkve akademik Franjo Šanjek je, osvrnuvši se na važnost knjige, podsjetio na prve veze Hrvata s apostolskom
ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Prijevod knjige "Povijest Vatikana"
francuskog pisca, kardinala Jacquesa Merciera (1851.-1926.), u
nakladi zagrebačke izdavačke kuće Barbat javnosti je danas
predstavljena u Muzeju "Mimari".
Apostolski nuncij u Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi istaknuo je kako
je "Povijest Vatikana" jedinstvena po tome što predstavlja 20-
stoljetnu povijest vatikanske države. Einaudi njezino značenje
vidi i u tome što je objavljena upravo u godini kad se slavi 10.
obljetnica međunarodnog priznanja hrvatske države.
Podsjetivši da je upravo Vatikan 13. siječnja 1992. prvi priznao
hrvatsku državu, Einaudi je rekao kako su 8. veljače te iste godine
uspostavljeni i diplomatski odnosi Svete Stolice i neovisne
Republike Hrvatske. Taj čin, dodao je apostolski nuncij, priznanje
je hrvatskom narodu koji je u 13-stoljetnoj povijesti pripadnosti
kršćanstva prošao teške kušnje te uvijek ostao vjeran apostolskoj
Stolici i Svetom Ocu.
Odnosi Hrvatske i Svete Stolice od uspostave diplomatskih odnosa do
danas vrlo su dobri, a nadam se da će u budućnosti biti sve bolji,
rekao je Einaudi.
Povjesničar Crkve akademik Franjo Šanjek je, osvrnuvši se na
važnost knjige, podsjetio na prve veze Hrvata s apostolskom
stolicom u 7. stoljeću za Pape Ivana IV. Dalmatinca (640. do 642.).
Za Hrvate je osobito važna i uspostava diplomatskih odnosa između
hrvatskog vladara Branimira i Pape Ivana VIII. 879. Jednom od
važnih dionica u hrvatskoj povijesti u odnosu prema Svetoj Stolici
i povlastica koje je Hrvatska kao katolička država uživala jest i
prvo hrvatsko pismo glagoljica koja je ostavila najdublji trag na
hrvatskom crkvenom i nacionalnom prostoru te tako pobijedila
latinsku isključivost, ustvrdio je Šanjek.
U dugom povijesnom luku Šanjek je spomenuo i zaslužne Hrvate poput
Ivana Stojkovića, Marka Marulića i drugih koji su poticali pape na
obnovu Crkve, sjedinjenje kršćana te kulturno i političko
jedinstvo brojnih europskih naroda, baštinika jedinstvene rimsko-
kršćanske civilizacije i kulture. Tome u prilog ide i osnivanje
Gostinjca i Kaptola Svetog Jeronima u Rimu, mjesta gdje će se
okupljati Hrvati iz "ilirskih zemalja".
Šanjek je podsjetio i na dva povijesna posjeta Hrvatskoj Pape Ivana
Pavla II. Dodao je kako je u tim prigodama Sveti Otac istaknuo da su
"Hrvati prvi slavenski narod koji se susreo s kršćanstvom".
Knjiga "Povijest Vatikana" sastoji se od četiri dijela: u prvom
dijelu Mercier piše o nastanku papinske države, u drugom o 20-
stoljetnoj povijesti Vatikana, u trećem o ustroju te najstarije
države na svijetu i četvrtom o pitanjima duhovnog i svjetovnog,
primjerice herezama, raskolima u Crkvi, odnosu kršćanstva i
marksizma, Vatikana i nekršćanskih religija. U posebnu poglavlju
Mercier piše o svetim godinama koje su obilježile slavno doba
Vatikana.
O važnosti "Povijesti Vatikana" govorili su i nakladnik Vladimir
Štokalo, akademik Petar Strčić i Nikša Stančić.
(Hina) ta mc