RUSIJA-OBŠČAJA GAZETA OD 31.1.02. AMERIČKA POLITIKA AZIJSKE JALTE

RUSIJA OBŠČAJA GAZETA 31.I.2002. Zimski pogled na 'azijsku Jaltu' "(...) George Bush je ostvario prvi cilj - odmazdu. Sudeći po službenim podatcima iz pobjedničkog tabora, ubijeno je najmanje dvadeset tisuća talibana. Ako se ima na umu da je broj žrtava terorističkog napada 11.IX. oko četiri tisuće ljudi, onda je omjer 5:1, što je sasvim dovoljno da se smiri srditi američki građanin. (...) Drugi je cilj znatno širenje američke utjecajne zone na čitavom azijskom kontinentu, a napose u srednjoj Aziji. SAD već nadzire najmanje četiri sovjetske republike. Istina, ovisnost Gruzije i Azerbajdžana o Americi bila je gotov čin i prije početka operacije u Afganistanu. No danas se ona gotovo službeno priznaje. U američke vojne trofeje ubraja se i Uzbekistan, gdje Amerikanci uređuju vojnu bazu i Turkmenija čiji je predsjednik, prema pouzdanim ruskim izvorima, predao Amerikancima dva bivša sovjetska strateška aerodroma u Mariju i Čardžouu. Drugim riječima, Bushova je vlada u nepuna tri mjeseca pripremila 'sporazume iz Jalte' za Aziju, prekrojivši u svoju korist sve geopolitičke odnose na kontinentu. Sve upućuje da će i sljedeće etape superrata s međunarodnim terorizmom pratiti slične promjene u različitim dijelovima svijeta. Izrael je na Bliskom istoku uz pomoć Washingtona počeo likvidaciju palestinske samouprave i obnavlja planove o uspostavi 'velike židovske države'. Uklanjanje Arafata prvi je korak u tom pravcu koji će presjeći put svim pregovorima. Isto vrijedi za Irak: svrgnuće Sadama Huseina omogućit će uspostavu američkog protektorata i razmještaj američkih vojnih baza, kao što je bilo u Saudijskoj Arabiji nakon rata u Perzijskom zaljevu 1991. Američki utjecaj trebaju proširiti i planirane operacije u Somaliji i u Sudanu. (...) Velika 'azijska Jalta' pretpostavlja postojanje partnera-takmaca kojemu se može ustupiti dio vojnih trofeja. Taj partner-takmac je Rusija koja se neočekivano vratila u veliku političku igru pošto je deset godina igrala sporedne uloge. Upravo su Rusija i njezina solidarnost bili potrebni imperatoru Bushu kako bi čitavom svijetu pokazao Veliki Savez protiv međunarodnog terorizma, čije je samo postojanje, na prvi pogled, bilo nepobitan dokaz moralne utemeljenosti afganistanskog rata. Bushova uprava nije žalila ni snage ni novca kako bi dobila potporu Moskve. (...) Iz tijeka događaja u Afganistanu, nakon susreta na teksaškom ranču, možemo zaključiti da se u dogovoru između Busha i Putina ipak nije povelo računa o nekim okolnostima. SAD se morao prikloniti mišljenju svog tvrdoglavog saveznika, pakistanskog predsjednika Mušarafa. Rusija pak mora do kraja podupirati interese Tadžika - Masudovih pristaša. Pritom i u Moskvi i u Washingtonu jako dobro shvaćaju da je pomirba između Tadžika i Islamabada nemoguća, jer je Masudovo ubojstvo djelo ne samo Bin Ladenovih ruku, već i pakistanske obavještajne službe Inter Service Intelligence. (Zato je sasvim razumljivo bilo nastojanje Tadžika koji su sigurno djelovali u dogovoru s Moskvom, da prvi uđu u Kabul i, bez obzira na Bushova upozorenja, uzmu vlast u prijestolnici u svoje ruke) Dakako, Putin neće podariti Afganistan Americi. U njegove planove ne ulazi ni ustupanje Washingtonu prava da samostalno rješava sudbinu srednje Azije i tamošnjih energetskih izvora. Da, Rusija je danas razmjerno slaba i više nije superdržava. No u svom 'azijskom mekom trbuhu' još je dovoljno jaka i može utjecati na razvoj mnogih prilika. Primjerice, stabilnost režima u Taškentu ili Ašhabadu može se dovesti u pitanje otkrije li se da se tu zanemaruju ruski interesi. (...) Sličnu lukavost ruski vođa pokazuje i u sučeljavanju s problemom 'zvjezdanog štita', vrebajući pogodan trenutak. Putin se nije protivio kada ga je Washington izvijestio o jednostranom napuštanju sporazuma o proturaketnoj obrani u roku od šest mjeseci. Zato je preko ministra obrane kratko dao do znanja da će Rusija na svojim raketama 'Topolj' i dalje postavljati ne jednu, već deset bojnih glava. Ruska je Duma pak objavila da obustavlja ispunjenje ruskih obveza iz ugovora OSV-2. U međuvremenu Rusija obavlja porinuće nuklearne podmornice 'Gepard' izgrađene po najnovijoj tehnologiji... Već započeta utrka u naoružanju poprima svjetske razmjere. Predosjećajući da joj je namijenjena uloga sljedećeg kandidata za ulogu neprijatelja broj jedan - pošto se završi 'civilizacijski sukob' s islamskim svijetom - Kina povećava napore na vojno-tehnološkom polju. Ali gdje je onda 'Veliki Savez' protiv međunarodnog terorizma s kojim je potanko upoznat čitav svijet? Njega jednostavno nikada nije ni bilo", piše Giulietto Chiesa.