SABOR HSLS-A : IZVJEŠĆE V.D. PREDSJEDNIKA JOZE RADOŠA

ZAGREB, 2. veljače (Hina) - V.d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš ocijenio je danas da je loša koordinacija stranačkih tijela i HSLS- ovih članova Vlade jedan od uzroka "pasivnoga i zakašnjelog reagiranja te stranke na izazove koje su drugi postavili".#L# Podnoseći izvješće o radu stranke, na današnjem 10. izbornom saboru HSLS-a, Radoš je podsjetio da je, nakon parlamentarnih izbora 2000. u stranci postojala praksa da se HSLS-ovi ministri redovito sastaju sa stranačkim Klubom zastupnika u Hrvatskom saboru. Ta je praksa ubrzo napuštena, tako da se usklađivanje stranačke politike događa u ritmu sastajanja Maloga, odnosno Velikog vijeća, kazao je Radoš, ocjenjujući da upravo u toj činjenici valja tražiti odgovore na pitanje zašto HSLS promovira teme od sekundarnog značaja. Takvo stanje u stranci, smatra Radoš, prouzročilo je i iznimno loš rezultat stranke na lokalnim izborima u svibnju, koji, ističe, ne mogu prikriti ni sjajni uspjesi stranke u pojedinim sredinama. Radoš je ocijenio da su sve slabosti HSLS-a došle do izražaja prigodom odlučivanja o izručenju dvojice hrvatskih generala Haaškom sudu, u srpnju prošle godine. Umjesto da afirmira doprinos svojih dvaju članova (zamjenika premijera i ministra obrane) u rezultatima godine i pol "hrvanja s Tužiteljstvom", HSLS je, kaže Radoš, na tom slučaju doživio puni fjasko. "HSLS u kratkom vremenu donosi dvije de facto suprotne odluke (protivljenje izručenju, glasovanje u Saboru za povjerenje Vladi), takvim postupanjem gubi političku vjerodostojnost i s pravom postaje meta napada koalicijskih partnera i najvećeg dijela medija, uz zlurade manifestacije podrške od strane političke opozicije", naveo je. Razdoblje koje je nakon toga nastupilo u djelovanju HSLS-a, po Radoševu je mišljenju "samo napor na saniranju repova koji su nastali nakon lokalnih izbora i pogrešaka u postupanju prigodom donošenja odluke o izručenju dvojice generala". Radoš smatra da su rezultat takvih loših političkih odluka i slučajevi splitskog koaliranja HSLS-a s Hrvatskim blokom, te slučaj isključenja iz stranke ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka, koji je, napominje, pokrenula također splitska organizacija HSLSa. "Težinu situacije u kojoj se stranka nalazi povećava forsiranje razlika u HSLS-u, koje se očituju u neizboru kandidata za v.d. potpredsjednika stranke, te preuranjena kampanja za Sabor HSLS-a" smatra Radoš. Naglasio je da, u takvim uvjetima, nije bilo moguće voditi bilo kakvu afirmativnu politiku. Moguće je tek izbjeći žestoke sukobe i potpuno rasulo stranke, što je i učinjeno, zaključio je Radoš. Osvrćući se na ukupna politička zbivanja u protekle dvije godine, Radoš je podsjetio na ustavne promjene s početka 2000., kojima je ukinut polupredsjednički i uveden parlamentarni sustav. Ubrzo nakon toga uslijedila je još jedna izmjena Ustava i ukidanje Županijskog doma Hrvatskog sabora, u čemu se pokazala nepotrebna improvizacija i površnost u odnosu prema najvišem temeljnom aktu države, ocijenio je Radoš. Radoš ocijenjuje i da nije mnogo učinjeno u pogledu razrade ustavne pozicije Predsjednika države, što se odrazilo na sporost u donošenju temeljnih zakonskih akata za reformu oružanih snaga i obavještajne zajednice. Ocjenjujući rad Sabora u proteklom razdoblju, Radoš je kazao da je zakonodavna aktivnost bila u funkciji provođenja reformi, no unatoč tomu, drži da je žurba u donošenju dobrog dijela zakona negativno utjecala na kvalitetu tih zakona, kao i na ukupnu pravnu sigurnost u Hrvatskoj. Kao najveće uspjehe u proteklom dvogodišnjem razdoblju Radoš je naveo potpisivanje brojnih međunarodnih i bilateralnih ugovora, među kojima je najvažniji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji. Kao uspjehe na gospodarskom stanju navodi pak porast BDP-a, racionalizaciju državne uprave i smanjivanje javne potrošnje, te pogotovo smanjenje unutarnjeg duga, koje je dovelo do bitnog povećanja ukupne likvidnosti zemlje. (Hina) ibob dd