FINANCIJSKI BILTEN OD 24. DO 31. SIJEČNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 24. do 31. SIJEČNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Redovna sjednica Vlade RH 9. Zatvorena sjednica Vlade RH 10. Crkvenac: Veliki interes za hrvatske euro-obveznice 11. Uspjeh plasmana obveznica i špekulacije o odnosima s MMF-om 12. Vujčić: U ovoj godini očekuje se gospodarski rast od 3,5 posto 13. Predano 55.397 zahtjeva za nagodbu o podmirivanju dugovanja 14. On-line dražba Zagrebačke burze 15. Na javnoj dražbi na VTV-u prodani udjeli u 21 tvrtki 16. Uvrštenje korporativnih obveznica Belišća na VTV 17. Arbitraža: PIF-ovi neće dobiti nove dionice u zamjenu, a moraju vratiti i stare 18. Objavljen vremenski plan preuzimanja ZABA-e 19. Dresdner bank Croatia i Podravska banka nove suradnice HUB-a 20. Skupština HPB-a donijela odluku o dokapitalizaciji i privatizaciji 21. Strana ulaganja u devet mjeseci lani 717 milijuna dolara 22. Svjetska banka potiče reformu europskih mirovinskih sustava 23. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 25. I 20.000.000 20.000.000 1,70 6.000.000 1,00 28. I 9.000.000 9.000.000 1,61 17.200.000 1,32 29. I 75.000.000 15.000.000 1,47 106.500.000 0,63 30. I 54.000.000 54.000.000 1,28 31.100.000 0,61 31. I 51.000.000 51.000.000 1,57 31.000.000 0,87 Dnevni prosjek 41.800.000 29.800.000 1,52 38.360.000 0,88 Dobra stanja na računima sudionika okarakterizira su ovotjedno trgovanje na Tržištu novca, kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju. Tome u prilog govori dobra ponuda novca unatoč relativno skromnom prosječno ostvarenom prometu. Tako je u dnevnom trgovanju unatoč gotovo za četiri puta većoj ponudi podmireno tek oko 71 posto ukupno prijavljene potražnje. Naime, uzrok tomu je neusuglašenost sudionika oko uvjeta kreditiranja. Dobra je ponuda novca imala utjecaja i na njegovu cijenu. Ona je u prosjeku ovoga tjedna iznosila povoljnih 1,52 posto. I u noćnom je kreditiranju, slično, dnevnom, dio potražnje ostao nepodmiren. Insistiranje korisnika kredita na nižim kamatnim stopama te nespremnost kreditora da plasiraju svoja slobodna sredstva pod tim uvjetima, glavni su ovotjedni uzrok nepodmirenja cjelokupno prijavljene potražnje. Istodobno je dobar dio ponude ostajao redovito neplasiran. Sve zajedno odralizilo se i na cijenu novca. Naime, ona je ovoga tjedna, u odnosu na tjedan ranije, bila niža za oko 24 posto te je u prosjeku iznosila 0,88 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25. do 31. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najnižacijena Najvišacijena Zadnjacijena Ukupanpromet Pliva 455 501 455,11 4.728.109 Podravka 167 178 178 7.911.373 Viktor Lenac 100 100 100 58.100 Zagrebačka banka 0 1.980 2.115 2.060 26.204.049 Croatia osiguranje-P 2.600 2.602 2.602 10.404 Croatia osiguranje-R 3.110 3.300 3.300 1.012.191 Elka 55 59,90 59,90 19.519 Erste&Steiemarkishe 4.400 4.400 4.400 734.800 Hotel Opera 115 115 115 7.015 Rabac ugost. i turizam 90 95 95 265.825 Istraturist 84 89 87 872.308 Jadran-turist 46,80 49 49 31.105 Jadranski naftovod 2.500 2.599 2.599 30.890 Karlovačka banka 64,90 65 65 63.033 Karlovačka pivovara 550 610 610 189.336 Končar 77 77 77 44.734 Kraš 180 184 184 574.726 Privredna banka 200 215 201 214.656 Plava laguna 560 750 660 110.133 Riječka banka 220 230 220 1.423.366 Riviera 141 149 147 844.310 Slavonska banka 657 657 657 657 Splitska banka 280 280 280 63.280 Sunčani Hvar 45 55 53 116.485 Varaždinska banka 200 208 208 139.696 Varteks 40 41 40 42.773 Zagrebačka banka C 1.250 1.350 1.350 5.105 PIF Dom 62 70,10 64 845.484 PIF Expandia 51 51 51 4.182 PIF Slavonski 37 41 38 146.556 PIF Sunce 34 34 34 28.628 PIF Središnji nacionalni 58 58 58 239.424 BLSC-O-051A*+ 100,20 100,20 100,20 984.476 DAB-O-05CA* 107,10 107,10 107,10 8.090 HZZO-O-047A** 106,00 106,50 106,20 13.756.581 RHMF-O-049A*** 100,70 101,40 101,40 813.172 RHMF-O-08CA**** 102,00 102,60 102,60 3.702.548 66.247.146 *+Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 66,2 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (26,2 milijuna), Podravke (7,9 milijuna) i Plive (4,7 milijuna) te obveznicama HZZO (13,7 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 32 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, sa rastom cijene od 140 kuna, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s dobitkom od 100 kuna, dionica Zagrebačke banke serije C, dok je cijena dionice Jadranskog naftovoda porasla 99 kuna. Obična dionica Zagrebačke banke poskupila je 80, Plave lagune 31, a Karlovačke pivovare 20 kuna. Dionica pak Varaždinske banke skuplja je osam, Jadran-turista sedam, a Podravke 6,5 kuna. Rast cijene od po šest kuna zabilježile su dionice Splitske banke i Središnjeg nacionalnog fonda, dok je cijena dionica Rabca ugostiteljstvo i turizam, Riviere i Slavonskog fonda porasla pet kuna. Vrijednost pak dionice Elke porasla je 4,9, Dom fonda 4,89, Končara četiri, a Kraša 3,5, kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tri kune našle su se dionice Istraturista i Expandia fonda. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Vrijednost pak korporacijskih obveznica Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine porasla je 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od čak 398 kuna ili više od 13 posto, zauzela povlaštena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 43 kune, dionica Slavonske banke. Cijena pak dionice Plive potonula je 29,89 kuna. Dionica Privredne banke pojeftinila je devet, Viktora Lenca pet, a Sunčanog Hvara četiri kune, dok je dionica fonda Sunce jeftinija 1,5 kuna. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a pala je 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Plive, CROBEX indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije 17 bodova - na 1.167 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25. do 31. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 551 551 551 13.224 Anita 1.650 1.650 1.650 90.750 Borik 45,55 45,55 45,55 12.344 Croatia Osiguranje-R 3.170 3.170 3.170 126.800 Dilj Vinkovci 421 421 421 65.255 Ericsson-Tesla 204 215 204 1.195.851 Hoteli Rabac 87 95 95 225.942 Hotel Tučepi 30,02 30 30 5.673 Istraturist 85 85 85 27.031 Jadranka 600 600 600 12.600 Karlovačka banka 64 64 64 4.480 Kraš 180 181 181 108.100 Laguna 212 220 212 74.464 Liburnia riviera hoteli 452 452 452 2.712 MGK-Pack 25 25,50 25,50 6.587 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 38.850 Plava laguna 602 602 602 2.408 Podravka 172 173 173 90.152 Privredna banka 205 205 205 3.075 Puris 126 126 126 12.222 Riječka banka 228 228 228 261.744 Riviera 143,50 145 143,50 15.633 Sunačani Hvar 54 55 55 33.110 Unitas 110 110 110 3.586.330 Zelinka 40,53 40,53 40,53 970.855 ZIF Breza Invest 56 58 56 111.060 PIF Dom 60,00 74,00 65,50 6.725.542 PIF Expandia 45,11 56,20 49,50 3.424.744 PIF Pleter 39,00 46,00 44,00 539.402 PIF Slavonski 33,00 44,50 37,07 2.686.750 PIF Sunce 30,00 38,00 33,81 1.388.760 PIF Središnji nacionalni 52,00 60,30 53,00 3.098.439 PIF Velebit 46,64 57,50 50,01 3.932.686 RHMF-A-A* 39,04 42,00 40,01 1.864.985 RHMJ-A-A** 39,04 42,00 42,00 682.823 31.441.406 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 31,4 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (21,7 milijuna), Unitasa (3,5 milijuna) te Ericsson-Tesle (1,1 milijun kuna). Inače, aktivne su bile čak 33 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeća je mjesto na listi dobitnica, s dobitkom od 55 kuna ili gotovo 37 posto, zauzela dionica Privredne banke. Slijedila ju je, s rastom cijene od 52 kune, dionica Plave lagune. Značajnije je porasla cijena dionice Riječke banke 38 kuna ili više od 26 posto te Istraturista 15 kuna ili više od 21 posto. Dionica pak Karlovačke banke poskupila je devet, Hotela Rabac pet, Riviere 3,5, Kraša i Podravke jednu, a MGK-Pack-a pola kune. Na vrijednosti su dobile i dionice šest PIF-ova. Tako je vrijednost dionice Dom fonda porasla 5,5, Slavonskog fonda 4,92, a fonda Pleter 4,02 kune. Vrijednost pak dionice fonda Sunce viša je 3,81, Expandia fonda 3,5, a fonda Velebit 2,03 kune. Na vrijednosti su, 2,5 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija porasla je tek 0,01 postotni bod od nominalne cijene. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od čak 148 kuna ili gotovo 25 posto, zauzela dionica Liburnia riviera hotela. Značajnije je potonula cijena dionicama Purisa (54,53 kune ili više od 30 posto), Lagune (28 kuna ili gotovo 12 posto) i Hotela Tučepi (20 kuna ili 40 posto). Dionica pak ACI Opatije pojeftinila je 19, a Ericsson-Tesle 11 kuna, dok je dionica Unitasa jeftinija osam, a Sunčanog Hvara pet kuna. Na začelju slite gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena većine dionica PIF-ova, VIN indeks porastao je ovoga tjedna 24 boda - na 751 bod. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 24. siječnja 31. siječnja Promjena u % New York/DJIA 9.796,07 9.856,54 0,61 Tokyo/Nikkei 10.074,05 9.997,80 -0,76 London/FTSE-100 5.233,10 5.164,80 -1,30 Frankfurt/DAX 30 5.170,44 5.107,61 -1,22 Na tržištima kapitala ulagači su sve optimističniji, nakon što američka središnja banka nije snizila kamatne stope, ukazujući na skori gospodarski oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva. Ipak, većina je i dalje oprezna, jer poslovna izvješća kompanija nisu potvrdila njihova očekivanja, a mnogo je i onih koji sve više sumnjaju u revizorska mišljenja. Na Wall Streetu je indeks Dow Jones porastao ovoga tjedna 0,61 posto, dosegnuvši 9,856 bodova. 'Ova odluka znači da Fed smatra kako je američko gospodarstvo već dotaklo dno, te da želi ohrabriti tržišta. Sada mislim da ćemo gospodarski oporavak vidjeti već ove godine', komentirao je odluku Fed-a predsjednik PartnerRe Asset Managementa John Davidson. Fed je u srijedu tako završio svoje jednogodišnje popuštanje monetarne politike, izraženo kroz čak 11 smanjivanja kamatnih stopa. Ključne kamatne stope u SAD-u sada su na najnižim razinama unazad 40-tak godina, a niti jedno od spomenutih rezanja nije uspjelo izazvati značajniju reakciju na tržištu, zabrinutom zbog recesije. Konačan završetak tog razdoblja stoga je protumačen kao dobar znak. Ranije tijekom tjedna vrijednosti burzovnih indeksa spustile su se na najnižu razinu u zadnjih tri mjeseca. Osnovni razlog tako snažnog pada cijena dionica zabrinutost je ulagača u 'zdravlje' američkog revizorskog i računovodstvenog sektora, koje je postalo upitno skandalom oko Enrona i Andersena. Strah da bi se 'lažirana' poslovna izvješća ponovno mogla pojaviti jučer je probudila energetska kompanija Williams Cos., koja je odgodila već najavljeno i očekivano financijsko izvješće za prošlu godinu. 'Mnogi su se opekli u slučaju Enron, pa ih sada užasava činjenica da bi se to moglo i ponoviti', pojasnio je David Memmott iz Morgan Stanleya. Najviše gubitaka zabilježio je jedan od najvećih svjetskih konglomerata, Tyco International, koji je samo u siječnju izgubio 50 milijardi dolara na svojoj tržišnoj kapitalizaciji, jer se ulagači boje još jednog Enrona. 'Ljudi su zabrinuto oko svakog negativnog iznenađenja koje bi se moglo pojaviti u financijskim izvješćima. Cijenimo jednostavna i transparentna poslovna izvješća', kazao je menadžer pri New Amsterdam Partnersu Nat Paull. Na europskim burzama većinu tjedna poslovanje je bilo u minusu, a pozitivne vijesti iz SAD-a nisu još uspjele preokrenuti trend poslovanja. Tako je londonski FTSE indeks ovoga tjedna oslabio 1,3 posto, spustivši se na 5.164 boda. Frankfursti DAX izgubio je 1,2 posto na vriejdnosti, pa iznosi 5.107 bodova. Najviše je na udaru bio tehnološki sektor. Pritom su osjetno na vrijednosti izgubile dionice finske Nokije, za 3,12 posto, te francuskog Alcatela, za 2,6 posto. Oslabile su i dionice naftnih tvrtki, poput Royal Dutcha i Shella, nakon objave izvješća Američkog instituta za naftu o stanju zaliha u SAD-u. Ono je, naime, pokazalo da su se povećale zalihe sirove nafte i benzina, a zalihe lož ulja ostale gotovo netaknute unatoč niskim temperaturama. Gubitke je bilježio i kemijski sektor, predvođen francuskom tvrtkom Rhodia. Cijene njezinih dionica pale su za 1,62 posto nakon što je tvrtka objavila da je lani poslovala s gubitkom zbog većih od očekivanja troškova restrukturiranja i porasta cijena sirovina. Bilo je i dobitnika. Među značajnijim našla se nizozemska zrakoplovna tvrtka KLM, čije je poslovno izvješće oraspoložilo ulagače, pa je cijena njezinih dionica porasla za više od 6 posto. Ona je, naime, prva u tom sektoru objavila poslovne rezultate za tromjesečje nakon terorističkih napada 11. rujna. Objavila je da je u zadnja tri mjeseca prošle godine zabilježila manji gubitak nego se očekivalo, od 94 milijuna eura, kao i da se je značajno popravilo stanje tijekom siječnja. Dobitke je bilježio i bankarski sektor, predvođen najvećom njemačkom bankom Deutsche Bank. Cijena njezinih dionica porasla je za 1,24 posto, unatoč tomu što je tvrtka izvijestila o oštrom padu dobiti u zadnja tri mjeseca prošle godine. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei oslabio 0,76 posto, na 9.997 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 24. siječnja 31. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,8771 0,8579 -2,19 Euro/JPY 118,18 115,56 -2,22 USD/JPY 134,74 134,67 -0,05 Optimizam ulagača vezan za skori oporavak američkog gospodarstva preplavio je ovoga tjedna devizna tržišta, pa je američka valuta ponovno ostvarila dobitke prema euru. Ojačao je i japanski jen, ali ne zbog poboljšanih fundamentalnih odnosa u japanskom gospodarstvu, već zbog približavanja sastanka sedam najrazvijenijih zemalja svijeta. Vijeće za otvoreno tržište američke središnje banke Fed ovoga tjedna nije mijenjalo kamatne stope, podržavši ulagače u uvjerenju da gospodarski oporavak SAD-a samo što nije počeo. Ulagače je obradovao i iznenađujući porast američkog BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju za 0,2 posto. Očekivali su njegovo smanjivanje od čak jedan posto. "Ako i indeks povjerenja američkih potrošača za veljaču poraste, to će ponovno pozitivno utjecati na dolar. Devizna tržišta pozitivno reagiraju na najavu skorog oporavka američkog gospodarstva", ocijenila je ekonomistica CIBC World Marketsa, Audrey Childe-Freeman. Ovoga tjedna njegova je vrijednost stoga porasla za više od dva posto prema euru. Euro je pao ispod psihološki važnih 86 američkih centi, na 85,79 centi. Ulagači na deviznim tržištima, naime, drže kako će gospodarstvo eurozone u očekivanom oporavku globalnog gospodarstva kaskati za američkim, koje se, čini se, već počelo oporavljati. 'Nakon što je krajem prošloga tjedna euro pao ispod psihološki značajne razine od 87 centi, započela je rasprodaja koja pogoršava raspoloženje prema europskoj valuti', pojasnio je pad eura tržišni strateg pri Merrill Lynchu Meil MacKinnon. Mnogi su ulagači 'natrpali džepove' eurima nakon njegova lansiranja očekujući da će sam taj čin značajnije povisiti njegovu vrijednost. No, kako se to nije dogodilo, rasprodaja je logična posljedica, mišljenja su analitičari. Istodobno, japanski dužnosnici iznenadili su tržišta svojim izjavama u korist sprječavanja daljnje devalvacije japanskog jena. Prvo je guverner japanske središnje banke Masaro Hayami izjavio da sama devalvacija japanske valute neće riješiti krizu u zemlji. "Moramo shvatiti da slabljenje jena neće riješiti probleme s kojima je Japan suočen", istaknuo je. Jen je od 20. rujna prošle godine do danas izgubio 15 posto na vrijednosti prema dolaru. Dan kasnije direktor međunarodnog sektora japanskog ministarstva financija Zembei Mizoguchi izjavio je da japanska vlada više ne bi trebala podržavati spuštanje jena. Analitičari su ipak bili ciničniji - vjeruju naime da japanski dužnosnici do sastanka skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta G7, zakazanog za 8. veljače, neće ohrabrivati daljnju devalvaciju jena, kako njihova tečajna politika ne bi pretrpjela oštre kritike. Japan je, naime, suočen s optužbama da devalvacijom jena pospješuje izvoz domaćih kompanija i povećava svoju konkurentnost na račun ostalih. "Iako japanski dužnosnici pokušavaju zaustaviti oštro klizanje nacionalne valute, i dalje preferiraju njegovo slabljenje", ocijenio je glavni trgovac devizama pri Sumitomo Mitsui Banking Corp., Colin Clarkson. On smatra da bi se jen trebao spustiti na razinu od 145 jena za dolar. Jen je ovoga tjedna uspio nadoknaditi dio gubitaka, ojačavši za više od dva posto prema euru i neznatnih 0,05 posto prema dolaru. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 24.01.02 USLIB 1,80 1,76 1,80 1,92 24.01.02 EULIB 3,34 3,35 3,36 3,39 31.01.02 USLIB 1,84 1,83 1,86 1,99 31.01.02 EULIB 3,35 3,35 3,36 3,38 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 25. siječnja do 01. veljače 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 25. siječnja 01. veljače u % Euro 1 7,5457 7,5744 0,38 USD 1 8,5933 8,7820 2,19 GBP 1 12,2337 12,3846 1,23 JPY 100 6,4034 6,6060 3,16 CHF 1 5,1436 5,1348 -0,17 SIT 100 3,4534 3,4196 -0,97 Kuna je i ovoga tjedna, prema tečajnici HNB-a, nastavila slabiti u odnosu na euro. Tako je tečaj eura u posljednjih pet tjedna porastao 2,88 posto. Tečaj pak američkog dolara u posljednja je četiri tjedna, u odnosu na kunu, ojačao čak 7,17, a britanska funta 4,69 posto. Ovoga je tjedna tečaj kune u odnosu na japanski jen niži čak 3,16 posto. Vrijednost kune porasla je u dva tjedna u odnosu na slovenski tolar 1,13 posto, dok je švicarski franak prema kuni ovoga tjedna pojeftinio 0,17 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 250 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na čak 334,2 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 123,7 milijuna , dok je ostvareni iznos emisije iznosio 93,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,662 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,95 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,599 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,650 kuna, uz kamatu od 3,05 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 13,52 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 184 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 174 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,086 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,061 kunu, uz kamatu od 3,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,074 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,75 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 198 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 67 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,710 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,639 kuna, uz kamatu od 4,85 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,686 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,75 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,621 milijardi kuna. Od toga je 362,7 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,646 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,612 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 05. veljače. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 450 milijuna kuna. 8. Redovna sjednica Vlade RH Hrvatska Vlada u četvrtak je prihvatila paket dokumenata koji su temelj za reformu Hrvatske vojske i sustava obrane, koji bi u budućnosti trebao biti brojčano manji, moderniji i bolje opremljen. Vladina je ambicija da strategije obrane i nacionalne sigurnosti, zakonski prijedlozi o obrani, o službi u Oružanim snagama, te još tri provedbena zakona u Saboru budu donijeti do konca ožujka nakon čega bi se krenulo u zacrtanu reformu. Ako se to ostvari, premijer Ivica Račan vjeruje da će se efekti reforme potpuno vidjeti već ove godine. Obrana mora biti u Hrvatskoj kao faktor razvoja, a ne na teret ove zemlje, kazao je Mesić. Ističe da je predložena regulativa za mirnodopski sastav vojske, ali i da rješava svaku eventualnost u slučaju potrebe da se Hrvatska mora braniti. Ministar obrane Jozo Radoš ističe da će se, donesu li se spomenuti dokumenti do konca ožujka, u potpunosti ispuniti pretpostavke za vanjsko političke ambicije, odnosno da će time Hrvatska biti kvalificirana za članstvo u NATO-u što bi se svakako trebalo dogoditi ove godine. Predloženi paket dokumenata donosi i promjene u sustavu nadležnosti najviših državnih tijela - Predsjednika Republike, Vlade i Sabora, a temelj tako integriranog sustava je distribucija ovlasti. U novom sustavu potrebna je suglasnost i suradnja najviših tijela, znači Predsjednika, Vlade i Sabora, kazao je Radoš, napominjući kako do sada Vlada gotovo uopće nije bila uključena u donošenje odluka i proces upravljanja obrambenim i sigurnosnim sustavom. Ministar obrane najavio je da će se sa reformama smanjivati i udio izdataka za obranu u BDP-u. S oko četiri posto udjela danas smo na 2,3 posto BDP-a, a iduće godine i u srednjoročnom razdoblju taj bi udio trebao iznositi oko 2,2 posto, pa i manje, odnosno oko dva posto. Time bi se Hrvatska u potpunosti uklopila u okvire NATO-a za tranzicijske zemlje, kazao je Radoš. Ističe da će tako definirani izdatci u srednjoročnom, pa i dugoročnom razdoblju omogućit i izradu planova strateškog razvoja ostalih područja, kao što su planovi opremanja, upravljanja infrastrukturom, plaća, proizvodnje, i sl. Sa sadašnjih nešto više od 40.000 zaposlenih u predstojećem razdoblju taj bi broj trebao pasti na oko 25.000 u oružanim snagama. Time bi se, rekao je Radoš, troškovi osoblja prepolovili. Uz prijedloge strategija obrane i nacionalne sigurnosti, te temeljne zakonske prijedloge o obrani i o službi u oružanim snagama, Vlada je Saboru poslala i tri provedbena zakona - o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim operacijama, te izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba. Iako je sjednica bila tematski vezana za obranu i nacionalnu sigurnost, Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o izdavanju euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura, na rok od sedam godina i uz kamatu od 6,25 posto. 9. Zatvorena sjednica Vlade RH Na zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak, Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost ravnateljici Središnjeg registra osiguranika za sklapanje Ugovora s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje o povjeravanju obavljanja dijela posla Središnjeg registra osiguranika, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Prihvaćen je i prijedlog odluke o davanju suglasnosti ravnateljici Središnjeg registra osiguranika Anđelki Buneti za sklapanje Ugovora s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje o izvedbi projekta računalne potpore za razrez doprinosa za II. stup mirovinskog osiguranja. Vlada je donijela odluku da se na teret državnog proračuna odobre sredstva potrebna za podmirenje troškova za sudjelovanje predstavnika Nacionalnog saveza mladih Hrvatske na Svjetskom ekonomskom forumu u New Yorku (veljača 2002.) gdje će predstaviti vladin program zapošljavanja mladih. 10. Crkvenac: Veliki interes za hrvatske euro-obveznice Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u petak da će nova edicija hrvatskih euro-obveznica biti bolja od svih dosadašnjih, a na prezentacijama hrvatskog gospodarstva u osam europskih gradova zabilježeno je iznimno veliko zanimanje stranih investitora. Ministar Crkvenac predvodio je hrvatsko izaslanstvo koje je tijekom ovog tjedna održalo prezentacije hrvatskog gospodarstva u osam europskih gradova - Madridu, Milanu, Kopenhagenu, Rotterdamu, Amsterdamu, Muenchenu, Frankfurtu i Londonu u povodu novog izdanja euro-obveznica. Prema dostupnim podatcima, zabilježeno je iznimno veliko zanimanje stranih investitora za ulaganje u nove hrvatske vrijednosnice, te je u knjigu ponuda upisano više od 1,2 milijarde eura. Hrvatska je najavila izdanje euro-obveznica u iznosu od 500 milijuna eura, pa će veliki interes, kako očekuje ministar Crkvenac, utjecati na formiranje povoljnije cijene. Ministar Crkvenac posebno je zadovoljan činjenicom što je uz već tradicionalne investitore u hrvatske državne obveznice, kao što su Njemačka, Velika Britanija, novo izdanje hrvatskih euro-obveznica privuklo investitore i iz zemalja koje prije nisu ulagale u hrvatske vrijednosnice, kao što su Grčka, Luksemburg, Španjolska. Crkvenac ističe da investitori posebno cijene stabilnu makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj, prema trenutnim stopama gospodarskog rasta u Europi hrvatska je stopa ocijenjena vrlo visokom, inflacija niskom, stalno se smanjuju sve vrste deficita. 11. Uspjeh plasmana obveznica i špekulacije o odnosima s MMF-om Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u utorak velikim uspjehom plasman 500 milijuna euro obveznica, ali i upozorio da je uspjeh mogao biti još i veći da plasmanu novih obveznica nisu prethodile špekulacije o odnosima Hrvatske i MMF-a. Uspjeh petodnevnog 'road showa' hrvatskog izaslanstva, kaže Crkvenac, manjim je dijelom umanjen spekulacijama i "naklapanjima" o odnosima Hrvatske i MMF-a oko završetka važećeg stand by aranžmana i oko novog aranžmana. Ministar Crkvenac smatra da se radilo o manipulacijama koje su posve nerazumljive i nacionalno štetne, a koje su u sebi sadržavale samo dio točnih informacija. Stoga je ministar naložio pokretanje istrage koja bi trebala pokazati tko je plasirao takve parcijalne informacije o nezavršetku aranžmana s MMF-om u trenutku kada je Hrvatska plasirala novu emisiju euro obveznica. U istragu bi se mogla uključiti i policija, budući se može pokazati da je riječ o kaznenom djelu protiv hrvatske države i nacionalnih interesa, kaže Crkvenac. On je ustvrdio da će se sadašnji aranžman završiti kako je najavljeno. Misija MMF-a u Hrvatsku dolazi početkom veljače, a nakon toga bi se moglo razgovarati o novom aranžmanu Hrvatske s MMF- om, rekao je Crkvenac. Ocijenio je da je uspješan plasman euro obveznica potvrda uspješnosti hrvatske ekonomske politike, jer je interes investitora bio temeljen na nizu pozitivnih pokazatelja. Među njima se ističe reformska orijentacija Vlade, posebno pozitivne ocjene reformi mirovinskog, zdravstvenog, obrambenog, obrazovnog i pravosudnog sustava. Pozitivni su, dodao je Crkvenac, i ključni ekonomski pokazatelji - stopa gospodarskog rasta veća je od očekivane, stopa inflacije niža od planirane, rastu devizne rezerve, a stalno pada proračunski deficit. Hrvatska je na europskom tržištu plasirala 500 milijuna eura državnih obveznica, na rok od 7 godina i uz 6,25 postotnu kamatu. Crkvenac ističe da je potražnja četverostruko nadmašila ponudu, a bilo je ponuda za otplatu od 10 do čak 14 godina. No, ističe da Hrvatskoj to trenutno nije potrebno, jer nisu potrebna veća sredstva, niti je dugoročnije zaduživanje na europskom tržištu nužno. Naime, ove se godine planira plasiranje još 25 milijardi jena (200 milijuna eura) vrijednih obveznica na japanskom tržištu, na kojem Hrvatska ima vrlo dobar ugled. Tu je i još 2,5 milijardi kuna obveznica koje će država plasirati na domaće tržište. U uspješnom plasmanu euro obveznica Crkvenac vidi i dobru podlogu za izlazak na strana financijska tržišta i drugih vrijednosnih papira, npr. obveznica lokalnih samouprava za financiranje projekta regionalnog razvoja, te izdavanje korporativnih obveznica. 12. Vujčić: U ovoj godini očekuje se gospodarski rast od 3,5 posto U ovoj godini očekuje se gospodarski rast od 3,5 posto, što je relativno konzervativna procjena, s obzirom da se očekuje dosta pojačana investicijska aktivnost povezana s izgradnjom cesta, izjavio je u srijedu zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. U idućem razdoblju očekuje se inflacija između 2 i 4 posto, a središnja banka neće značajnije odstupati od sadašnje tečajne politike, istaknuo je uz ostalo Vujčić na predavanju "Hrvatska monetarna politika u procesu pridruživanja EU" koje je u organizaciji Konrad-Adenauer-Zaklade održano u hotelu "Opera". Zamjenik guvernera očekuje i nastavak rasta kreditnih plasmana banaka. U prošloj godini rast plasmana i poduzećima i stanovništvu iznosio je oko 24 posto, a očekuje se da bi taj rast i nadalje mogao biti oko 20 posto što ne bi ugrožavalo kvalitetu bilance bankovnog sustava. Što se tiče monetarne politike, kaže Vujčić, Hrvatska bi mogla biti u prvom redu zemalja za priključenje EU, ali za to nisu ispunjeni drugi uvjeti. Posebno je pritom istaknuo potrebu restrukturiranja gospodarstva, smanjenja administrativnih barijera za investiranje u Hrvatsku. Iznio je pritom i podatak da oko 50 posto nekretnina u Hrvatskoj nije uvedeno u zemljišne knjige. Vujčić je upozorio i na probleme u funkcioniranju pravosudnog sustava, gdje Hrvatska zaostaje za razvijenim, a i nekim tranzicijskim zemljama. 13. Predano 55.397 zahtjeva za nagodbu o podmirivanju dugovanja Do isteka zakonskog roka, odnosno do 23. siječnja, porezne su uprave zaprimile 55.397 zahtjeva za sklapanje nagodbi o podmirivanju dugovanja po osnovi poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carine i državnih jamstava nastalih do kraja 2000. Prema riječima pomoćnika ministra financija Jure Bajića, ovaj broj obuhvaća gotovo 50 tisuća zahtjeva predanih do 23. siječnja, oko 5 tisuća zahtjeva koji su nakon tog datuma došli poštom, no predani su u zakonskom roku, te 251 zahtjev koji je zaprimljen izvan roka. Za te će se zahtjeve pokušati odrediti da li su na vrijeme dostavljeni državnim službama, budući je njih najveći dio zaprimljen u pogrešnim upravama, primjerice u zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carinskim upravama i slično, ali unutar zakonskog roku. No, o ukupnoj vrijednosti dugovanja na koje se odnose predani zahtjevi, još uvijek ne postoje precizni podaci, kazao je u srijedu Bajić na susretu s novinarima u Ministarstvu financija. Prema prvim procjenama, od ukupnog broja predanih zahtjeva oko tisuću se odnosi na pravne osobe, a ostatak na fizičke. Nagodbom preuzeti vlasnički udjeli ili nekretnine od dužnika, istaknuo je Bajić, neće se zadržavati u vlasništvu države, dakle ne može se govoriti o deetatizaciji, već će putem Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno agencije za nekretnine odmah prodavati. Predaja zahtjeva i postizanje nagodbe o starim dugovanjima ne znači ujedno i spremnost države da tolerira aljkavost u podmirivanju tekućih obveza, već će se u tome postupati rigorozno, naglasio je ministar financija Mato Crkvenac. Do 22. veljače svi koji su podnijeli zahtjeve moraju kompletirati dokumentaciju potrebnu za postizanje nagodbe, nakon čega počinje teći i rok od 180 dana za postizanje nagodbe. 14. On-line dražba Zagrebačke burze Od ukupno devet tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su u srijedu bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, prodani su udjeli u njih osam, za ukupno 3,1 milijun kuna. Za 3.201 kunu prodano je 3,67 posto udjela splitske tvrtke Lipost, dok je 21,34 posto udjela u tvrtki Metalservis-promet iz Zagreba otkupljeno za 5.301 kunu. Udjel u tvrtki Stočarstvo, odnosno 4,78 posto udjela, prodano je za 28.074 kune, a 12.528 dionica tvrtke Unitas plaćene su 1.301.501 kuna. Za 657.930 kuna prodano je 43.862 dionica tvrtke Čelik, a 50.888 dionica labinskog Istratransa otkupljeno je za 508.880 kuna. Za 5.362 dionica tvrtke Jasenje plaćeno je 455.770 kuna, a 48.229 dionice tvrtke Splitska plovidba prodano je za 147.687 kuna. Bez kupca su danas ostale dionice Veterinarske stanice Klanjec. Rezultati dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Lipost d.o.o. Split 3,67 % udjela 1,00 3.201,00 VROS Metalservis-promet d.o.o. Zagreb 21,34 % udjela 1,00 5.301,00 CEFB Stočarstvo d.o.o. Zagreb 4,78 % udjela 28.074,00 28.074,00 CEGB Unitas d.d. Zagreb 12528 dionica 1,00 1.301.501,00 DLBT Veterinarska stanica Klanjec d.o.o. 17,88 % udjela 33.304,05 Čelik d.d. Križevci 43862 dionice 657.930,00 657.930,00 TRVR Istratrans d.d. Labin 50888 dionica 508.880,00 508.888,00 RIBP Jasenje d.d. Čađavica 5362 dionica 455.770,00 455.770,00 CEFB Splitska plovidba d.d. Split 48229 dionica 144.687,00 147.687,00 NTNL UKUPNO 3.108.344,00 15. Na javnoj dražbi na VTV-u prodani udjeli u 21 tvrtki Na petnaestoj javnoj dražbi za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih voda, održanoj u četvrtak na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV), ostvaren je promet od 8,5 milijuna kuna, plativ u pravima. Kako su izvijestili sa VTV-a, na prodaju su bili ponuđeni udjeli u 40 društava, od kojih je 21 promijenilo vlasnika. Najveći porast cijene, od čak 233,33 posto, zabilježila je dionica Konstruktora d.d. iz Zlatara. Na prodaji je bila jedna dionice te tvrtke, koja čini 0,15 posto temeljnog kapitala, a za nju su se dražbovala dva kupca. Postignuta je cijena od 3.000 kuna, plativa u pravima. Za značajnih 220 posto porasla je i cijena ponuđenom paketu od 2.405 dionica (0,21 posto temeljnog kapitala) Belišća d.d., koji je prodan za 240 kuna po dionici, plativo u pravima. Vodeća prema ostvarenom prometu na današnjoj je javnoj dražbi bila zagrebačka brokerska kuća Ceufin vrijednosnice (ostvarila je promet od 4,089.092 kuna, plativ u pravima), priopćili su iz VTV- a. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet Automobilia d.d. Zagreb Vrijed. Osijek 40 40 0,00 1,98 8.680 Međimurje-Bidra d.d. Čakovec Utilis Čk. 50 50 0,00 16,66 70.400 Belišće d.d. Belišće Vrijed. Osijek 75 240 220,00 0,21 577.200 Hotel Astoria d.d. Zagreb ZB brokers 100 100 0,00 8,87 572.500 Jadran tv. čarapa d.d. Zagreb Ceufin brokers 75 75 0,00 0,77 81.375 Kartonplast d.d. Ploče Ceufin brokers 1.000 1.000 0,00 26,92 605.000 Konstruktor d.d. Zlatar Ceufin brokers 900 3.000 233,33 0,15 3.000 Legant d.d. Zagreb Ceufin brokers 200 620 210,00 4,22 40.300 Mediteran. plovidba d.d. Korčula Rast 40 84 110,00 17,43 2.286.144 Međimurje-inžinjering d.d. Čak. Hita-vrijed. 100 284 184,00 3,88 147.964 Poljoopskrba-tehno d.d. Zagreb Ceufin brokers 925 925 0,00 10,05 181.300 Pristanište i skladišta d.d. Sisak Credos 80 172 115,00 0,99 66.220 Risnjak d.d. Rijeka Ceufin brokers 100 100 0,00 13,97 1.002.000 Riječka tv. konopa d.d. Rijeka Ceufin brokers 50 50 0,00 24,66 1.605.800 Ratarstvo Potnjani d.d. Đakovo Ceufin brokers 75 75 0,00 40,97 234.375 Tal d.d. Ogulin Ceufin brokers 190 190 0,00 24,77 160.550 Tiskara Poreč Joakim Rakovacd.d Prva generacija 40 40 0,00 10,09 74.760 TPK-održavanje i energ. d.d. Zg. Vrijed. Osijek 100 100 0,00 1,40 14.000 Trgosirovina d.d. sinj Fintrade 200 200 0,00 92,17 675.600 Urbanistički insti. Hrv. d.d. Zg. Ceufin brokers 75 189 152,00 4,05 175.392 Veterinar. stanica Vrbovec d.o.o. Hita-vrijed. 5.101 5.101 0,00 0,87 5.101 UKUPNO 8.587.661 16. Uvrštenje korporativnih obveznica Belišća na VTV Temeljem zaprimljenog Zahtjeva za uvrštenje od zagrebačke brokerske kuće Hita-vrijednosnice d.d., 21. siječnja, u Listu ponude i potražnje Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) uvrštene su korporacijske obveznice Belišće d.d. izdane u vrijednosti 17 milijuna eura, s kamatnom stopom od 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine, objavili su u petak s VTV-a. Obveznica je uključena u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije pod oznakom BLSC-O-051A. Nominalna vrijednost obveznice je jedan euro. 17. Arbitraža: PIF-ovi neće dobiti nove dionice u zamjenu, a moraju vratiti i stare Privatizacijski investicijski fondovi (PIF) neće dobiti od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) zamjenske dionice, a morat će vratiti i dionice koje su u zamjenu već dobili temeljem sada ništavnog ugovora, odlučilo je Arbitražno vijeće Hrvatske gospodarske komore. Tri su PIF-a, Expandia, Slavoinvest i Dom fond, pokrenuli sporove protiv HFP-a tražeći dodjelu ukupno 320 milijuna DEM vrijednih dionica u zamjenu za dionice nesolventnih i neprofitabilnih tvrtki, te naknadu štete i podmirivanje troškova. Dva spora, koje je pokrenula Expandia sa ukupnim traženjem od 73,8 milijuna DEM dionica, te jedan koji je pokrenuo Slavoinvest tražeći dodjelu dionica u vrijednosti 73,5 milijuna DEM, riješena su u korist HFP- a, koji je ustao u sva tri slučaja s protutužbenim zahtjevom za proglašenje takvih (prije nekoliko godina) sklopljenih ugovora ništavnim. Četvrti spor, onaj Dom fonda, pojedinačno najveće vrijednosti od 172 milijuna DEM, još je u postupku. Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković ističe da je praksa netransparentne dodjele dionica (jer su PIF-ovi vraćali dionice lošijih, a dobivali dionice boljih tvrtki) prekinuta dolaskom novog čelništva HFP-a, nakon utvrđivanja kako takve zamjene nisu u skladu sa zakonom. PIF-ovi su pak pokrenuli sporove tražeći da se započeta zamjena po ugovorima nastavi izvršavati do kraja, a istodobno su tužili Republiku Hrvatsku za naknadu štete, pri čemu traženi iznos prelazi 100 milijuna eura (750 milijuna kuna). Iz HFP-a pojašnjavaju da pravorijek Arbitraže u tri okončana spora znači da svaka strana iz (sada ništavog) ugovora vraća ono što je dobila tijekom posla. Ne može li se to obaviti u dionicama, slijedi novčana naknada. Dakle, time se sve zamjenske dionice dovode u pitanje. PIF-ovi imaju rok žalbe na takav pravorijek od 30 dana, a po tumačenjima, mogu se žaliti samo na eventualne proceduralne manjkavosti, ali ne više na materijalni dio. U HFP-u se doznaje kako su predstavnicima fondova nudili nagodbu po principu 'završenog posla' odnosno da ne potražuju nove zamjenske dionice, uz ostanak sadašnjeg portfelja, ali je to odbijeno. Sada se moraju vratiti i sve ostale dionice koje su temeljem tog posla zamijenjene, a procjenjuje se da je riječ o portfelju od više od 300 milijuna DEM. Isti je slučaj znači i sa HFP-om koji je preuzeo dionice od PIF-ova, ali je to, pojašnjavaju, vrijednosno daleko manji iznos od onoga koji će vratiti fondovi. Iako u Fondu ne kriju zadovoljstvo pravnim ishodom spora, i dalje ostavljaju prostora za mogući dogovor s PIF-ovima, jer bi se u protivnom moglo postaviti pitanje opstojnosti i djelovanja fondova. I Državna revizija obavlja reviziju zamjene dionica više od 800 tvrtki, a po primitku njihova nalaza, kažu u HFP-a, vidjet će se koje će radnje trebati poduzeti. 18. Objavljen vremenski plan preuzimanja ZABA-e UniCredito Italiano i Allianz objavili su vremenski plan za ponudu stjecanja cjelokupnog temeljnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa (dionice s pravom glasa i GDR-i koji još nisu u vlasništvu UniCredita i Allianza), objavili su u četvrtak sa Zagrebačke burze. Očekuje se da će ponuda biti objavljena 12. veljače i otvorena za prihvat tijekom razdoblja od tri tjedna, odnosno do 1. ožujka ove godine. Glavna je skupština UniCredita u srijedu ovlastila Upravu za povećanje temeljnog kapitala UniCredita, izdavanjem maksimalno 139.112.873 novih dionica. Shodno tome, Uprava UniCredita donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem 112.821.074 novih dionica (u nominalnom iznosu od 0,5 eura po dionici), što je maksimalni broj dionica UniCredita koje će za slučaj potpunog prihvata ponude biti zamijenjene za dionica Zagrebačke banke s pravom glasa i GDR-e. Stjecanje dionica ponudom bit će financirano kombinacijom novih dionica UniCredita (80 posto) i gotovine (20 posto) i to na sljedeći način; 49,06 novih dionica UniCredita i 47,71 američkih dolara u gotovini za dionicu Zagrebačke banke s pravom glasa (ponuda za dionice) te 4,91 novih dionica UniCredita i 4,77 dolara u gotovini za GDR Zagrebačke banke (ponuda za GDR). Vrijednost ponude odgovarat će iznosu od oko 238,57 dolara za dionicu Zagrebačke banke s pravom glasa, odnosno oko 23,86 dolara za GDR Zagrebačke banke, temeljeno na cijeni dionica UniCredita od 4,50 eura, koja predstavlja prosječnu cijenu dionica UniCredita na Borsa Italiana tijekom 20 dana trgovanja koji su prethodili jučerašnjoj sjednici Uprave i na deviznom tečaju EUR/USD na dan 29. siječnja. Ponuda će predstavljati premiju od oko 25 posto u odnosu na prosječnu cijenu dionica Zagrebačke banke ostvarenu tijekom prošle godine, odnosno oko 18 posto u odnosu na prosječnu cijenu GDR-a. U odnosu na prosječnu cijenu dionica i GDR-a Zagrebačka banke tijekom rujna prošle godine kada su se pojavila predviđanja o mogućem preuzimanju, premija na dionice iznosi oko 47 posto, a na GDR-e oko 44 posto. Dioničarima Zagrebačke banke koji prihvate ponudu biti će omogućeno da prodaju nove dionice UniCredita i ostvare gotovinski prihod u eurima, pored dijela gotovinskog prihoda u dolarima. Vlasnicima GDR-ova takva se mogućnost neće ponuditi. Ovisno, pak, o odluci Glavne skupštine Zagrebačke banke sazvane za 27. veljače, svi dioničari Banke (uključujući i skrbnika koji drži dionice za vlasnike GDR-a) registrirani kod Središnje depozitarne agencije, 15. veljače stječu pravo na isplatu izvanredne dividende u kunskoj protuvrijednosti od sedam dolara po dionici, odnosno 0,70 dolara po GDR-u bez obzira na uspjeh ponude. Uspjeh ponude biti će uvjetovan i prihvatom ponude u odnosu na najmanje 70 posto dionica s pravom glasa i GRD-ova, kako bi uključenjem udjela od oko 20 posto kojega sada drži UniCredito i Allianz, ukupni njihov vlasnički udjel bio oko 90 posto ukupnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa. U slučaju potpunog prihvata ponude UniCredito bi imao 85 posto, a Allianz oko 15 posto kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa, navodi se u priopćenju koje je proslijedila javnosti i Zagrebačka burza. 19. Dresdner bank Croatia i Podravska banka nove suradnice HUB-a Predsjednici Uprave Dresdner Bank Croatia d.d. iz Zagreba i Podravske banke d.d. iz Koprivnice te direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) potpisali su u srijedu Sporazum o ulasku i prihvaćanju Kodeksa dobre bankovne prakse, čime su te dvije banke postale banke suradnice HUB-a. Kako je priopćeno iz HUB-a, status banke suradnice predviđen je za one banke koje ispunjavaju sve uvjete i prihvaćaju načela i ciljeve Udruge, ali nemaju potrebnu veličinu aktive za članstvo, koja iznosi više od jedan posto udjela u aktivi svih hrvatskih banaka. HUB čini 13 banaka članica, te još dvije banke suradnice (Centar banka i Partner banka), a sve one čine više od 85 posto aktive svih banaka u Hrvatskoj. 20. Skupština HPB-a donijela odluku o dokapitalizaciji i privatizaciji Skupština Hrvatske poštanske banke (HPB) donijela je u ponedjeljak odluku o dokapitalizaciji i privatizaciji 25 posto plus jedne dionice HPB-a. Na izvanrednoj Glavnoj skupštini HPB-a, donijeta je odluka o pronalaženju investitora za dokapitalizaciju i privatizaciju Banke. Njome je Uprava zadužena da poduzme sve potrebne aktivnosti u pronalaženju domaćeg ili inozemnog ulagatelja, ili više njih, koji bi upisao i uplatio novu emisiju obveznica. Povećanje temeljnog kapitala i privatizacija proveli bi se izdavanjem novih dionica, bilo bi izdano 177.207 dionica, ukupnog nominalnog iznosa od oko 195 milijuna kuna (nominalni iznos dionice 1.100 kuna), a time bi investitor stekao 25 posto plus jednu dionicu Banke. Povećanjem temeljnog kapitala bio bi promijenjen i sadašnji omjer vlasništva Banke, pa bi, kako se doznaje, udio Hrvatske pošte u HPB- u sa sadašnjih 33,56 posto pao na 25,17 posto, udio mirovinskog fonda sa 28 posto na 21 posto, a Hrvatskog fonda za privatizaciju sa oko 37 posto na 27 posto, dok bi udio malih dioničara pao sa 1,43 na 1,07 posto. Ministar financija Mato Crkvenac, koji je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora HPB-a, prije nešto više od mjesec dana izjavio je da bi privatizacija dijela HPB-a mogla biti završena do kraja prvog tromjesečja ove godine. Istaknuo je pritom kako postoji interes za dokapitalizaciju HPB-a i u zemlji i u inozemstvu, da su početni razgovori već su obavljeni i sa EBRD-om, IFC-om (koji je u sastavu Svjetske banke), a postoji i interes hrvatskih ulagača. 21. Strana ulaganja u devet mjeseci lani 717 milijuna dolara Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci iznosila su 717 milijuna dolara, a više od 58 posto stranih ulaganja u zemlju u prva tri tromjesečja 2001. dolazi iz Austrije. U strukturi izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u prvih devet mjeseci lani, sa oko 16 posto zastupljena su ulaganja u bankarstvo, blizu 12 posto u djelatnost vađenja sirove nafte i zemnog plina, a sa više od po 8 posto od ukupnih ulaganja slijede u proizvodnju papira, kartona i ambalaže i savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem. Na djelatnost izdavanja novina u devet mjeseci prošle godine bilo je usmjereno oko 7,4 posto izravnih vlasničkih ulaganja. Najviše je stranih ulaganja u prva tri tromjesečja prošle godine iz Austrije, gotovo 60 posto, potom iz SAD-a 11,24 posto, Njemačke 4,60 posto, Nizozemske 4,55 posto, te Slovenije 4,21 posto. Ukupno su, od 1993. do kraja rujna prošle godine, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku dosegnula iznos od 5,87 milijardi dolara, najnoviji su podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske narodne banke. Djelatnost u koje su u tom razdoblju stranci najviše ulagali su telekomunikacije i bankarstvo. Tako zbog privatizacije Hrvatskog telekoma udio djelatnosti telekomunikacija u ukupnim inozemnim vlasničkim ulaganjima iznosi 22,39 posto, a taj će se udio još i povećati jer u podatcima za prošlu godinu još nije iskazana prodaja dodatnih 16 posto HT-a Deutsche Telekomu (ugovor je potpisan u listopadu prošle godine). Strani partneri dominiraju i hrvatskim bankarskim tržištem što se vidi i iz podatka da se više od petine ukupnih ulaganja, točnije 20,17 posto odnosi na djelatnost ostalog novčarskog poslovanja. U strukturi ulaganja u posljednjih osam godina značajniji udio ima i djelatnost proizvodnje farmaceutskih pripravaka (18,13 posto), dok su sve ostale djelatnosti ispod pet posto, npr. vađenje sirove nafte i zemnog plina 3,61 posto, proizvodnja cementa 3,03 posto, hoteli i moteli 2,74 posto, itd. I podatci za razdoblje od 1993. do kraja rujna prošle godine pokazuju da najveći broj stranih ulaganja dolazi iz Austrije (29,44 posto), SAD-a (20,29 posto), Njemačke (19,64 posto), te potom Nizozemske, Slovenije, Luksemburga, itd. 22. Svjetska banka potiče reformu europskih mirovinskih sustava Europske zemlje, suočene sa sve većim brojem starijeg stanovništva i porastom obveza državnih mirovinskih fondova, trebat će u nadolazećim godinama primijeniti kombinaciju javnih i privatnih shema mirovinskog osiguranja da bi izbjegle krah proračuna, objavila je u srijedu Svjetska banka. U svijetu je sada otprilike 600 milijuna ljudi starijih od 60 godina, a njihov broj bi do 2020. mogao dosegnuti milijardu. Starenje je u Europi akutno, budući će čak 20 posto ukupnog stanovništva u sljedeća dva desetljeća biti staro, tvrde u Svjetskoj banci. Takav demografski trend stvara pritisak na proračune sadašnjih i budućih članica Europske Unije, pa će proporcionalno manji dio aktivne radne snage morati financirati narasli broj umirovljenika, upozorava direktor te banke za područje socijalne zaštite, Robert Holzmann. Prijetnja fiskalne krize toliko je snažna da ako se ne počne rješavati taj problem zemlje Europske Unije će do kraja desetljeća biti suočene sa smanjivanjem kreditnog rejtinga, upozorila je i agencija za izdavanje rejtinga Standars&Poor's. Na konferenciji o tom problemu, koja će se održati u Muenchenu između 11. i 13. veljače, bit će prigoda da se na jednom mjestu prikupe i rasprave podaci vlada europskih država i stručnjaka za područje socijalnog osiguranja, kako bi se razmotrila moguća rješenja, kazao je Holzmann. Po njegovim riječima, javni fondovi, koji su sada dominantni u Europi, potiču smanjivanje broja aktivnih radnika kreirajući poticaje za odlazak u raniju mirovinu, te uvodeći više doprinose za mirovinsko osiguranje, što na kraju može doprinijeti porastu nezaposlenosti. Dugoročno, EU zemlje bi trebale uskladiti svoje sustave mirovinskog osiguranja, te stvoriti fleksibilno europsko tržište rada. 23. Statistika U prosincu smanjenje broja zaposlenih - Ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo 1.316.844. Broj ukupno zaposlenih u prošlogodišnjem je prosincu bio za 0,9 posto manji nego u mjesecu prije. Pritom je u pravnim osobama u prosincu 2001. bilo zaposleno 1.024.327 osoba, što je 1 posto manje nego u prošlogodišnjem listopadu, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je bilo 218.907, ili za 0,6 posto manje nego u mjesecu prije. Za 0,7 posto pak smanjen je broj evidentiranih aktivnih osiguranika individualnih poljoprivrednika kojih je u prosincu lani bilo 73.610. Broj nezaposlenih u prosincu 2001. porastao je za 2,6 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni premašivši brojku od 395 tisuća. To je utjecalo i na porast stope registrirane nezaposlenosti koja je u prosincu lani iznosila rekordnih 23,1 posto. Prosječna neto plaća za studeni 3.707 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnih osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 3.707 kuna, što je u odnosu na listopad nominalno više za 4,8 posto, a realno za 4,7 posto. U odnosu pak na studeni godine prije prosječna je neto plaća isplaćena za prošlogodišnji studeni nominalno bila veća za 5,8 posto, a realno za 3,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Za razdoblje od siječnja do studenoga 2001. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.538 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje godine prije nominalno više za 6,9 posto, a realno za 1,9 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni 2001. bila je 5.325 kuna. U odnosu na listopad iste godine to je nominalno povećanje za 5,4 posto, a realno za 5,3 posto. Statističari su izračunali da je prosječna mjesečna bruto plaća za studeni lani u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno viša za 4,1 posto, a realno za 1,7 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, za prvih jedanaest mjeseci 2001. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.053 kune. To je u odnosu na isto razdoblje 2000. nominalno više za 4,1 posto, a realno manje za 0,8 posto. Zadnji kvartal 2001: rast industrijske proizvodnje 5,1 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca prošle godine porasla 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 5,1 posto, u prerađivačkoj industriji 4,6 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 7,1 posto. Prema Glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u spomenutom je razdoblju proizvodnja energije porasla je 4,5 posto, kapitalnih proizvoda 18,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 7,1 posto. Istodobno, proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je 2,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 16,1 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od listopada do prosinca lani u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od srpnja do rujna iste godine smanjena je 0,7 posto. Po područjima NKD-a, u rudarstvu i vađenju zabilježen je rast proizvodnje od 2,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom od 2,7 posto. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je manjena 1,1 posto. Prema GIG-u, u navedenom je razdoblju proizvodnja energije porasla 0,3 posto, kapitalnih proizvoda 6,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,8 posto. Istodobno, proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je 4,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,7 posto. Svi navedeni pokazatelji izračunati su na temelju indeksa trend- ciklusa, pojasnili su u Državnom zavodu za statistiku.