ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Bitan čimbenik Hrvatskog proljeća i "maspoka" bili su i mediji, koji su u tome razdoblju odigrali presudnu ulogu u pluralizaciji i liberalizaciji političke scene, zaključeno je na današnjem skupu "Mediji
i politika 1971." u Novinarskom domu u Zagrebu.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Bitan čimbenik Hrvatskog proljeća i
"maspoka" bili su i mediji, koji su u tome razdoblju odigrali
presudnu ulogu u pluralizaciji i liberalizaciji političke scene,
zaključeno je na današnjem skupu "Mediji i politika 1971." u
Novinarskom domu u Zagrebu.#L#
Po riječima bivšeg glavnog urednika "Vjesnika" Božidara Novaka
hrvatsko novinarstvo, koje je nekoliko godina prije 1971. preraslo
u "veliku medijsku snagu", upozoravalo je na mehanizme
totalitarizma i centralizma u tadašnjoj Jugoslaviji. Novinarstvo
je osim na gospodarsko zaostajanje Hrvatske upozoravalo na spregu
tajnih služba s političkim, vojnim i gospodarskim centrima moći te
na zatvaranje službenih izvora informacija, ustvrdio je Novak.
Dodao je kako iskustvo iz tog razdoblja pokazuje da svaka politička
grupacija koja želi manipulirati informacijama i kontrolirati ih
državu vodi u propast.
No, iako je uoči 1971. novinarska organizacija poticala
osamostaljivanje i profesionalizaciju medija, nakon sloma
Hrvatskog proljeća novo vodstvo Novinarskog društva Hrvatske
počelo je pod utjecajem politike progon i smjene po mnogim
redakcijama, kazao je Novak, dodavši kako je to pogubno iskustvo
koje se nikada ne bi smjelo ponoviti.
Onovremeni čelnik novinarskog društva Ante Gavranović ocijenio je
kako obračun s nijednom organizacijom nakon 1971. nije bio tako
"žestok i boljševički" kao s novinarskom. Svaka vlast nastoji
podrediti medije svom utjecaju, kazao je, ali najveće je zlo kad
medijima ovlada dnevna politika.
Prekretnica na medijskoj sceni tog vremena, po riječima Srećka
Lipovčana, počela je nekoliko godina prije Hrvatskog proljeća
prihvaćanjem "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika" iz
1967., kad je "prvi put objavljen dokument koji nije bio službeno
odobren". Nakon toga na medijskoj se sceni pojavilo mnoštvo novih
izdanja, među kojima su prednjačila izdanja "Vjesnika" i Matice
hrvatske, a cjelokupan je medijski prostor dosegnuo razinu slobode
kao nikada do taad u hrvatskoj povijesti. Lipovčan je ocijenio i da
je najmoćniji mediji tada bio Radio Zagreb, koji je bio i pod
najvećim pritiskom.
Na skupu su, uz ostale, govorili i urednik Studentskog lista iz
1971. Dag Strpić te predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva
Dragutin Lučić.
(Hina) am ln