REDOVNA SJEDNICA VLADE RH

REDOVNA SJEDNICA VLADE RH Hrvatska Vlada danas je prihvatila paket dokumenata koji su temelj za reformu Hrvatske vojske i sustava obrane, koji bi u budućnosti trebao biti brojčano manji, moderniji i bolje opremljen. Vladina je ambicija da strategije obrane i nacionalne sigurnosti, zakonski prijedlozi o obrani, o službi u Oružanim snagama, te još tri provedbena zakona u Saboru budu donijeti do konca ožujka nakon čega bi se krenulo u zacrtanu reformu. Ako se to ostvari, premijer Ivica Račan vjeruje da će se efekti reforme potpuno vidjeti već ove godine. Obrana mora biti u Hrvatskoj kao faktor razvoja, a ne na teret ove zemlje, kazao je Mesić. Ističe da je predložena regulativa za mirnodopski sastav vojske, ali i da rješava svaku eventualnost u slučaju potrebe da se Hrvatska mora braniti. Ministar obrane Jozo Radoš ističe da će se, donesu li se spomenuti dokumenti do konca ožujka, u potpunosti ispuniti pretpostavke za vanjsko političke ambicije, odnosno da će time Hrvatska biti kvalificirana za članstvo u NATO-u što bi se svakako trebalo dogoditi ove godine. Predloženi paket dokumenata donosi i promjene u sustavu nadležnosti najviših državnih tijela - Predsjednika Republike, Vlade i Sabora, a temelj tako integriranog sustava je distribucija ovlasti. U novom sustavu potrebna je suglasnost i suradnja najviših tijela, znači Predsjednika, Vlade i Sabora, kazao je Radoš, napominjući kako do sada Vlada gotovo uopće nije bila uključena u donošenje odluka i proces upravljanja obrambenim i sigurnosnim sustavom. Ministar obrane najavio je da će se sa reformama smanjivati i udio izdataka za obranu u BDP-u. S oko četiri posto udjela danas smo na 2,3 posto BDP-a, a iduće godine i u srednjoročnom razdoblju taj bi udio trebao iznositi oko 2,2 posto, pa i manje, odnosno oko dva posto. Time bi se Hrvatska u potpunosti uklopila u okvire NATO-a za tranzicijske zemlje, kazao je Radoš. Ističe da će tako definirani izdatci u srednjoročnom, pa i dugoročnom razdoblju omogućit i izradu planova strateškog razvoja ostalih područja, kao što su planovi opremanja, upravljanja infrastrukturom, plaća, proizvodnje, i sl. Sa sadašnjih nešto više od 40.000 zaposlenih u predstojećem razdoblju taj bi broj trebao pasti na oko 25.000 u oružanim snagama. Time bi se, rekao je Radoš, troškovi osoblja prepolovili. Uz prijedloge strategija obrane i nacionalne sigurnosti, te temeljne zakonske prijedloge o obrani i o službi u oružanim snagama, Vlada je Saboru poslala i tri provedbena zakona - o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim operacijama, te izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba. Iako je današnja sjednica bila tematski vezana za obranu i nacionalnu sigurnost, Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o izdavanju euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura, na rok od sedam godina i uz kamatu od 6,25 posto.