FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

EUROPI U SLJEDEĆIH 100 GODINA PRIJETE EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI

LONDON, 31. siječnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici predviđaju da srednju i sjevernu Europu tijekom idućih 100 godina čekaju ekstremne zime bogate padalinama, objavljeno je u srijedu.
LONDON, 31. siječnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici predviđaju da srednju i sjevernu Europu tijekom idućih 100 godina čekaju ekstremne zime bogate padalinama, objavljeno je u srijedu.#L# Zahvaljujući globalnom zagrijavanju i rastućoj razini ugljičnog dioksida, jake oluje i rekordne oborine tijekom jeseni i zime 2000./2001. u Engleskoj i Walesu mogle bi biti samo naznaka onoga što tek dolazi. "Zime bogate padalinama koje bi se u Europi inače dogodile možda jednom u 50 godina, sada će se događati svakih osam godina, pod pretpostavkom da se emisije ugljičnog dioksida udvostruče", kazao je Tim Palmer iz Europskog centra za vremensku prognozu u britanskom Readingu. "Vjerojatnost ove vrste mokrih zima porasti će za oko 2 posto - na 12 posto", rekao je Palmer. Palmer i Jouni Raisanen sa švedskog Meteorološkog i hidrološkog instituta u Norrkopingu proveli su istraživanje na 19 modela globalne klime. Njihova su predviđanja objavljena u znanstvenom časopisu "Nature" istog tjedna kad su jake oluje i orkanski vjetrovi ubili 10 osoba u sjevernoj Europi. Palmer smatra da su povećane razine ugljičnog dioksida jedini faktor odgovoran za ovakve promjene i ekstremne vremenske prilike. Ugljični dioksid nastao sagorijevanjem fosilnog goriva jedan je od najvažnijih plinova staklenika koje znanstvenici smatraju odgovornim za globalno zagrijavanje. Christopher Milly i njegove kolege iz Američke geološke misije u Princetonu, New Jersey, upozoravaju na mogućnost povećanog broja velikih poplava u velikim riječnim bazenima diljem svijeta u idućih 100 godina. "Broj velikih poplava dramatično je porastao u 20. stoljeću", objavili su, dodajući da će se taj trend vjerojatno nastaviti. Reiner Schnur iz Meteorološkog instituta Max Planck iz Hamburga smatra da su istraživanja ove dvije skupine autora povećale povjerenje u projektirane vremenske promjene, ali da su ipak neophodna i preciznija predviđanja. "Potrebna su mnogo obimnija istraživanja i preciznije procjene ekstremnih vremenskih događaja, pogotovo za rijetke fenomene koji bi mogli katastrofalno promijeniti ekonomiju ili populaciju neke zemlje" zaključio je Schnur. (Hina) jšk dv

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙