ZAGREB, 30. siječnja (Hina) BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predložila uvođenje postupnih poticaja poljoprivrednicima 10 zemalja kandidata koji bi se stupnjevano povećavali tijekom 10 godina od njihova ulaska u Europsku
uniju 2004. U prijedlogu, koji će sigurno izazvati negativne reakcije u Poljskoj i drugim kandidatima koji su željeli pune poticaje odmah nakon priključenja, Komisija kaže da bi poljoprivrednici novih članica trebali dobiti tek četvrtinu iznosa poticaja koji bi 2004. dobili njihovi kolege u sadašnjim članicama EU. Do 2006. taj bi iznos porastao na 35 posto, odnosno 1,42 milijarde eura. "Ta ponuda uravnotežuje očekivanja zemalja kandidata, koje će postati punopravne članice EU, i proračunske mogućnosti Unije", rekao je povjerenik EK za proširenje EU Guenter Verheugen o prijedlogu o kojemu se sad treba izjasniti 15 zemalja članica EU. NEW YORK - Šef privremene afganistanske vlade Hamid Karzai zatražio je u srijedu od Vijeća sigurnosti UN da proširi mandat Međunarodnim sigurnosnim snagama u Afganistanu (ISAF). "Nadamo se da ćete odobriti proširenje mandata" snaga, izjavio je Karzai koji je od početka mjeseca tražio da se ISAF rasporedi izvan
ZAGREB, 30. siječnja (Hina)
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predložila uvođenje
postupnih poticaja poljoprivrednicima 10 zemalja kandidata koji bi
se stupnjevano povećavali tijekom 10 godina od njihova ulaska u
Europsku uniju 2004.
U prijedlogu, koji će sigurno izazvati negativne reakcije u
Poljskoj i drugim kandidatima koji su željeli pune poticaje odmah
nakon priključenja, Komisija kaže da bi poljoprivrednici novih
članica trebali dobiti tek četvrtinu iznosa poticaja koji bi 2004.
dobili njihovi kolege u sadašnjim članicama EU.
Do 2006. taj bi iznos porastao na 35 posto, odnosno 1,42 milijarde
eura.
"Ta ponuda uravnotežuje očekivanja zemalja kandidata, koje će
postati punopravne članice EU, i proračunske mogućnosti Unije",
rekao je povjerenik EK za proširenje EU Guenter Verheugen o
prijedlogu o kojemu se sad treba izjasniti 15 zemalja članica EU.
NEW YORK - Šef privremene afganistanske vlade Hamid Karzai zatražio
je u srijedu od Vijeća sigurnosti UN da proširi mandat Međunarodnim
sigurnosnim snagama u Afganistanu (ISAF).
"Nadamo se da ćete odobriti proširenje mandata" snaga, izjavio je
Karzai koji je od početka mjeseca tražio da se ISAF rasporedi izvan
Kabula.
Snage čijih se blizu 2.000 ljudi trenutačno nalazi u Afganistanu
imat će 4.500 ljudi do kraja veljače. Glavna zadaća im je ponuditi
"pomoć u održavanju sigurnosti u Kabulu i okolici".
"Sigurnost je temelj mira, stabilnosti i gospodarske obnove",
nastavio je Karzai, sudjelujući na sjednici Vijeće sigurnosti, i
naglasio da je "osobno razgovarao sa stotinama izaslanika raznih
područja Afganistana i svi su inzistirali na činjenici da je
sigurnost glavni problem".
BEČ - Dužnosnik OESS-a za ljudska prava Gerard Stoudmann u srijedu
je od SAD zatražio za primijene ženevske konvencije na talibane i
pripadnika Al-Qaide zatočene u američko vojnoj bazi na Kubi.
Stoudmann, direktor OESS-ova Ureda za demokratske institucije i
ljudska prava, naglasio je kako to ne znači da bi 158 zatvorenika u
Guantanamu trebali dobiti status ratnih zarobljenika.
"Nitko ne kaže da se te zatočenike treba tetošiti, kao ni to da su
svi zatočeni u nekom sukobu automatski ratni zarobljenici", kazao
je Stoudmann.
Također je izrazio uvjerenje da se njihova ljudska prava ne krše.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović razgovarao
je u srijedu sa šefom Ureda promatračke misije Europske unije u
Hrvatskoj Hansom Eweom o izradi novog hrvatskog izbornog
zakonodavstva, te novog Ustavnog zakona koji razrađuje položaj
manjina.
Arlović je istaknuo da za promjenu izbornog zakonodavstva ima više
razloga - formalne i političke prirode.
Formalni razlog su ustavne promjene kojima je ukinut Županijski dom
kao predstavničko tijelo lokalnih zajednica, rekao je Arlović.
Drugi razlog je političke prirode. Naime dosada je političko
rukovodstvo imalo presudnu ulogu prilikom utvrđivanja izbornih
lista, što bi se novim izbornim zakonodavstvom mijenjalo, istaknuo
je potpredsjednik Hrvatskog sabora.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel
nije u srijedu tijekom svog ranije planiranog službenog posjeta
Sarajevu uspio uvjeriti vlasti BiH da ukinu blokadu zbog koje na
granici Hrvatske i BiH stoje slovenski kamioni s gorivom.
"Nisam u potpunosti zadovoljan pojašnjenjima jer slovenski kamioni
još čekaju na granici zbog obračuna BiH i hrvatskih vlasti oko
sporne uredbe i provozu nafte i derivata", izjavio je šef slovenske
diplomacije za slovenski radio nakon razgovora sa predsjednikom
Vijeća ministara BiH Zlatkom Lagumdžijom.
Rupel je inače ocijenio da su odnosi Slovenije i BiH dobri i bez
otvorenih pitanja, ali je naglasio potrebu sklapanja imovinsko-
pravnog sporazuma o zaštiti slovenske imovine u BiH, a BiH
parlament pozvao je da što prije ratificira sporazum o slobodnoj
trgovini koji važi od početka ove godine.
LONDONDERRY - Obilježavanje 30. obljetnice tragične Krvave
nedjelje u srijedu je počelo minutom šutnje u 16,15 po lokalnom
vremenu na mjestu ubojstava, u Londonderryju na sjeverozapadu
Sjeverne Irske.
Britanska vojska je 30. siječnja 1972. pucala na sudionike
prosvjeda za obranu građanskih prava katolika te ubila 14 i ranila
17 osoba.
Trideset godina kasnije istražni sud kojim predsjeda sudac Mark
Saville, zadužen za istragu jedne od najkontroverznijih drama u
povijesti sjevernoirskog sukoba, do 4. veljače je obustavio
saslušanja.
Britanski ministar zadužen za Sjevernu Irsku John Reid je izjavio u
srijedu da je 30 godina nakon tog događaja "važno da istina izađe na
vidjelo".
GARDEZ - Siloviti sukobi izbili su u srijedu u Gardezu na istoku
Afganistana, gdje se dvojica lokalnih ratnih vođa bori za kontrolu
nad pokrajinom Paktia, prenosi AFP.
U sukobima koji su izbili u srijedu sredinom dana bore se snage
dvaju lokalnih paštunskih zapovjednika Padsha Khana i Saifa
Ullaha, a njihovi borci koriste minobacače i protuzračne topove.
Padshu Khana je nedavno imenovao Hamid Karzai, predsjednik
afganistanske privremene vlade za guvernera pokrajine Paktia, na
granici s Pakistanom.
Ali Saif Ullah, pristaša bivšeg afganistanskog predsjednika
Burhanuddina Rabbanija preuzeo je kontrolu nad Gardezom, glavnim
gradom Paktie.
ŽENEVA - Visoki povjerenik za izbjeglice Ruud Lubbers i kooridnator
Pakta stabilnosti na Balkanu Erhard Busek založili su se u srijedu u
Ženevi za međunarodnu podršku procesu povrtaka oko milijun
izbjeglica i prognanika na prostoru bivše Jugoslavije.
Povratak izbjeglica je bitan za stabilnost Balkana, naveo je novi
specijalni koordinator Pakta nakon susreta s Lubbersom.
"Ne treba samo dozvoliti povratak izbjeglica, već im treba dati i
mogućnost stabilnog života, posebice stan i zaposlenje", rekao je
Busek.
On se zbog toga zauzeo za veće mogućnosti dobijanja međunarodnih
kredita za BiH, Hrvatsku i Jugoslaviju.
Busek i Lubbers su podsjetili da se oko 2 milijuna ljudi vratilo u
svoje domove nakon završetka rata u Bosni prije 6 godina.
PARIZ - Francuska je predložila svojim partnerima ideje za izlazak
iz krize na Bliskom istoku poput "priznanja" palestinske države kao
"polazišnu točku" za rješenje sukoba ili održavanje novih izbora u
Palestini, priopćilo je u srijedu ministarstvo vanjskih poslova.
"Razmišljamo o kombiniranju dviju ideja nespojivih u našim očima:
priznavanje palestinske države što bi bilo polazište za nastavak
pregovora o stalnom statusu, a ne njezinu uspjehu i o izborima u
Palestini koji bi osigurali mir", izjavio je glasnogovornik
ministarstva Francois Rivasseau.
"Tako bi se mogla otvoriti nova politička perspektiva", dodao je
glasnogovornik koji je precizirao da su te ideje navedene u
neslužbenom dokumentu koji je ministar Hubert Vedrine u
ponedjeljak u Bruxellesu izložio svojim europskim kolegama.
LJUBLJANA - Odluka Europske komisije koja je u srijedu donijela
prijedlog da se buduće članice Europske unije postupno, u 10-
godišnjem prijelaznom razdoblju, uključuju u sustav
subvencioniranja poljoprivrede, apsolutno je razočaranje za
države kandidatkinje, ocjenjuju u srijedu slovenski mediji.
Slovenski radio ocijenio je kako taj sustav može dovesti do
stvaranja "drugorazrednih članica" Europske unije, osobito zato
jer će isti prijelazni sustav vrijediti i za korištenje tzv.
kohezijskih fondova za smanjenje regionalnih različitosti u
pojedinim državama. Slovenija je inače u okviru pristupnih
pregovora Bruxellesu predlagala da u okviru buduće regionalne
strukture Sloveniju podijeli u dvije "statističke regije" kako bi
imala veći pristup kohezijskim fondovima. Slovenija naime već sada
naime ostvaruje 74 posto prosječnog dohotka u Europskoj uniji, pa
do spomenutih sredstava inače ne bi mogla doći.
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu u
posjet izaslanstvo tvrtke "Royal Dutch Petroleum Company" u povodu
10-godišnjice osnutka i rada Shella u Hrvatskoj, priopćeno je iz
Ureda predsjednika.
Tom prilikom vođen je razgovor o dosadašnjim aktivnostima Shella na
području Republike Hrvatske, te je predsjednik Mesić informiran o
poslovnim uspjesima kompanije u našoj zemlji u posljednjih deset
godina. Razmotreni su i planovi budućeg djelovanja nizozemske
grupe Shell u Hrvatskoj, kao što su mogućnost ulaganja kapitala u
aktivnosti iz oblasti trgovine naftom i mazivima, te sudjelovanje u
modernizaciji refinerija, kaže se u priopćenju.
PRAG - Nekadašnji visoki komunistički dužnosnik na Kosovu Mahmut
Bakali izjavio je u srijedu da je kontaktirao sa istražiteljima
Haškog suda (ICTY), ali da nije dobio nikakav poziv da pred tim
Sudom svjedoči u postupku protiv bivšeg jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića.
"Mene nisu pozvali u Haag za svjedoka. Prvi put danas čujem o tome, a
kad bih bio pozvan, rado bih otišao", rekao je Bakali u razgovoru za
Radio Slobodna Evropa.
Beogradske "Veccernje novosti" objavile su u srijedu da će Bakali
biti prvi zaštićeni svjedok na predstojećem suđenju Slobodanu
Miloševiću pred Haaškim sudom. Bakali je Radiju Slobodna Evropa
kazao da je u dva navrata imao kontakte sa predstavnicima
Tribunala.
MOSTAR - Mostarski područni ured Visokog međunarodnog predstavnika
(OHR) u srijedu je pozvao hrvatske i bošnjačke političke
predstavnike hercegovačko-neretvanske županije da žurno pristupe
ujedinjavanju tijela vlasti ove županije.
Županija hercegovačko-neretvanska po Daytonskom sporazumu je
županija "s posebnim režimom", odnosno mješovita hrvatsko-
bošnjačka. Međutim, hrvatski i bošnjački dužnosnici ove županije
godinama imaju odvojena sjedišta tijela vlasti (u zapadnom i
istočnom dijelu Mostara), unatoč naporima međunarodne zajednice za
ujedinjavanjem tijela vlasti.
"Jedan od ključnih prioriteta mostarskog OHR-a jest uspostava
zajedničke županijske vlade te zajedničkog proračuna, koji će
uistinu biti ujedinjen i koji neće biti paravan za beskorisne,
pristrane i paralelne strukture", rekla je u srijedu na
konferenciji za novinare glasnogovornica mostarskog OHR-a Avis
Beneš. Dodala je kako je nužno žurno pronaći i tri zajednička
sjedišta - župana, premijera i predsjednika županijske
hercegovačkoneretvanske Skupštine i njihove zamjenike.
JERUZALEM - Predstavnik Europske komisije na Zapadnoj obali i
pojasu Gaze ocijenio je u srijedu kao "posve neprihvatljivo"
izraelsko uništavanje palestinskih gospodarskih infrastruktura i
upozorio da ono neće okončati krvoproliće.
Ured Jeana Bretechea sastavio je popis palestinskih projekata koje
je podržavala Europska unija, a koje su uništile izraelske snage i
štetu procijenio na 15 milijuna eura.
Breteche je priznao da je i Izrael pretrpio štete u posljednjih 16
mjeseci koliko traje Intifada, ali i dodao da bi Izraelu bilo bolje
da pokuša iskorijeniti uzroke problema, a to neće postići
ovotjednim osnivanjem povjerenstva za procjene utjecaja sukoba na
svoje gospodarstvo.
"Izrael mora moći živjeti u sigurnosti i blagostanju, no regija je
poprište napetosti jer se ne poštuju međunarodni zakoni i jer je
polovicu palestinskih teritorija okupirala vrlo okrutna vojska";
rekao je.
(Hina) sv