IT 25. I. LA REPUBBLICA - ASSISI

ITALIJA LA REPUBBLICA 25. I. 2002. Wojtylina molitva posvećena povijesti "(...) U još prilično skoro vrijeme, s krajem hladnog rata, mnogi su opravdano mislili da će na kraju etika odgovornosti prevladati u međunarodnim odnosima smanjujući tako sukobe oko načela ili vrijednosti. No suprotno tome, neki su se novi protagonisti međunarodnog života počeli izražavati teološkim rječnikom. S jedne se strane objavio džihad, s druge se odgovorilo objavljujući rat dobra protiv zla. Tako da se teoretičarima sukoba civilizacija (kultura, vjera) omogućilo da nazru u onome što se događalo potvrdu njihovih zlokobnih prognoza. Skup u Asiziju je osudio 'rat bogova'. Ne može se nadahnjivati Bogom kako bi se vršilo nasilje ili opravdavalo terorizam.(...) Idealni mir zazivan u Asiziju međutim nije ostvariv, kao što je precizirao Wojtyla, bez dva uvjeta: angažmanu na pravdi i spremnosti na oprost. U izvoru terorizma zapravo mogu biti frustracije i marginalizacije, a na nasilje se ne odgovara nasiljem. Iako lišen formalnih geopolitičkih osvrta, Papin jezik ne ostavlja prostor dvosmislenosti. I izraelski odgovor na palestinski terorizam ulazi u 'rat bogova'. Njemu nije sasvim strana ni akcija Sjedinjenih Država, čiji su ritam pratili vjerski naglasci, u kojoj se često interesi američke nacije miješaju (piše Jean Daniel) s borbom za demokraciju u svijetu. Stara izreka kaže: 'Sve ono što je dobro za General Motors, dobro je za Sjedinjene Države'.(...) Prevedeni u konkretne političke termine neki aspekti pouke iz Asizija mogu izazvati poneku zbunjenost. Posebice mislim na spremnost za oprost, odnosno odbacivanje (apsolutno?) odgovaranja nasiljem na nasilje. Neizbježan je osvrt na 11. rujan. Nekakav američki 'oprost' nije bio zamisliv, kao što nije bilo zamislivo ne reagirati pred terorizmom. O pravu na nadležnost, kao i obvezi pomoći, u ime vrijednosti koje je prihvatila cijela međunarodna zajednica, može se raspravljati, ali ne i a priori odbaciti. Poglavito ako se vrše u okviru filozofije koja je dovela do osnivanja Ujedinjenih naroda, a ne radi isključive želje ranjene supersile. No to nije vjersko pitanje", piše Bernardo Valli.