RFE 25. I. GRANICA HRVATSKE I SRJ

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 25. I. 2002. Hrvatska ? SRJ: (Ne)sporna zajednička granica. Prilozi Mladena Malog i Nebojša Bugarinovića. U ponedjeljak u Beogradu počinju razgovori Hrvatske i SR Jugoslavije o granicima. Ova granica je inače duga 266 kilometara, a stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da će najsloženije razgraničenje biti na Dunavu. Kakve će pozicije dvije strane zauzeti na pregovorima? Dok se u hrvatskoj javnosti uobičajeno drži da je određivanje državne granice sa Slovenijom neobično težak i složen problem, stručnjaci su skloni ocjeni da će najsloženiji posao biti razgraničenje s Jugoslavijom. Predsjednica Vladinog povjerenstva za granice je Olga Kresović - Rogulja uoči prvog sastanka komisija dviju zemalja u ponedjeljak u Beogradu iznijela osnovno polazište za pregovore hrvatske strane. Ona je rekla da je 'naše područje jasno definirano katastarskom granicom, a time je jasno i polazište za pregovore sa SR Jugoslavijom'. Po njenim riječima, za hrvatsku stranu trenutačno nema spornih pitanja. Polazi se od protokola o načelima za utvrđivanje granica, te će se već na prvom sastanku u Beogradu, vrlo vjerojatno, stvoriti slika o tome za što se zalaže druga strana. Granica s Jugoslavijom duga je 266 km i uobičajeno se govori o sjevernoj granici, pretežno uz Dunav, i južnoj granici kod poluotoka Prevlaka. Incident na sastanku polovinom prošle godine u mađarskom nacionalnom parku 'Dunav - Drava' potvrđuje ocjene stručnjaka da će najsloženije razgraničenje biti na Dunavu. Za hrvatsku stranu postoji spor za oko 11.500 hektara zemljišta na lijevoj obali Dunava. To je zemljište trenutno u vlasti SR Jugoslavije, iako pripada Hrvatskoj. To se stajalište, osim na katastarskim knjigama, temelji i na stajalištu Badinterove komisije iz lipnja 1991. godine, prema kojem međurepubličke granice postaju međunarodno priznate državne granice. Tako se priznata državna granica proteže i lijevom i desnom obalom Dunava i to je za hrvatsku diplomaciju neosporno hrvatski državni teritorij. Dio desne obale rijeke nizvodno od Batine dio je jugoslavenskog teritorija, ali ukupno Hrvatska ima znatno veći teritorij s lijeve obale nego jugoslavenska strana na desnoj. Taj pogranični sektor nije jednostavno politički i zemljopisno razdijeljen samim riječnim tokom i to su potencijalna sporna pitanja. Kod toga se posebno ističe problem riječnih otoka, ada, od kojih je najpoznatija Šaringradska ada koja je uvijek pripadala Hrvatskoj. Razgraničenje je tu već opterećeno različitim političko-kartografskim tumačenjima. Hrvatska strana ističe stajalište da bi dvije zemlje same morale definirati granice. Pozdravljeno je izlaganje jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića u saveznom parlamentu, koji je izjavio da su granice republika danas međudržavne granice. Južni dio kopnene međudržavne granice za hrvatsku stranu kartografski nije sporan. Granica na poluotoku Prevlaka za Hrvatsku je definirana i to je za Zagreb jedino sigurnosni, a nikakav granični problem. Zbog toga ostaje uređenje samo morske granice - od unutarnjih vrata Bokokotorskog zaljeva kod rta Konfin, do vanjskih vrata kod rta Oštra. Za hrvatske stručnjake, kao što je neprihvatljivo u Piranskom zaljevu da se granica povlači tik uz hrvatsko kopno, jednako im nije prihvatljivo da se povlači ravna crta kojom bi Hrvatskoj pripao tek neznatan dio mora. * * * Što od razgovora u ponedjeljak očekuju domaćini govori pomoćnik ministra vanjskih poslova SRJ Rajko Bogojević. = Prvo, mi granicu sagledavamo kao cjelinu. Znači, imamo sjeverni sektor i južni sektor. Sjeverni sektor je ovaj podunavski i kopneni dio, a južni sektor je također kopneni i morski dio, tamo Prevlaka i dio tromeđe Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Jugoslavije na jug. Znači, razgovaramo o dva sektora, ali o granici kao cjelini. Te izjave koje se javljaju po medijima u Hrvatskoj, to su prejudiciranja svakako i ja sam vam rekao da ćemo mi razgovarati o principima. Prema tome, sigurno nećemo razgovarati o detaljima, nego o principima, a normalno je da će, kad budemo razgovarali o principima, sigurno biti riječi na temelju čega ćemo raditi zajednički jer želja je naše strane, a uvjeren sam da je to želja i hrvatske strane, da dođemo do rješenja. Naravno da će se tu pojavljivati raznorazne teškoće i pitanja. Već sam spomenuo Prevlaku, svakako. Biće tu i drugih pitanja, ali ja mislim, bar što se nas tiče, ako postoji dobra volja i želja da se pitanja riješe i ta granica definira i regulira, siguran sam da možemo zajedničkim naporima doći do rezultata. (RFE)