HNS-24. I. JELAVIĆEVO PISMO ŠEFU HELSINŠKOGA ODBORA U SARAJEVU

BiH HRVATSKI NARODNI SABOR 24. I. 2002. Pismo Ante Jelavića Srđanu Dizdareviću Poštovani gospodine Dizdarević, Primio sam Vaše pismo od 10. siječnja 2002. godine, na kojem Vam najtoplije zahvaljujem. Posebno mi je drago što smo našom prepiskom ne samo otvorili mogućnost osobnog dijaloga o važnim problemima bosanskohercegovačkog civilnog društva, nego i promovirali potrebu zajedničke akcije na zaštiti i promicanju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini na dobrobit svih njezinih građana. Ohrabren sam Vašim stajalištima koja se temelje, kako ističete u svojem pismu, "isključivo na međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, na čije se poštivanje obavezala Bosna i Hercegovina". Stoga ovom prigodom moram izraziti svoje osobno zadovoljstvo što su vjera u napredak i budućnost multinacionalne i multikulturne Bosne i Hercegovine, u kojoj će se u potpunosti poštivati sva međunarodnim standardima utvrđena ljudska prava, naš zajednički okvir za uspostavu pune ravnopravnosti svih građana i jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Raduje me što ste u završnom dokumentu Konferencije OESS-a održane 1990. godine u Kopenhagenu, pronašli argumente koji su potvrdili naše tvrdnje o nedopustivosti oduzimanja mandata izabranim narodima predstavnicima bez prava zamjene. Drago nam je da dijelite naše mišljenje da su administrativne odluke Visokog predstavnika za BiH o oduzimanju mandata ili smjenjivanju s dužnosti brojnih dužnosnika, bez obzira na odredbe Aneksa 10. Daytonskog sporazuma i ovlaštenja dana Visokom predstavniku zaključcima Bonske konferencije, "morale omogućiti pravo žalbe i razmatranje na drugo stepenoj instanci". Čestitamo Vam na iskazanoj principijelnosti u svezi s politički montiranim procesom za nas čelnike Hrvatskog narodnog sabora BiH, a kad je riječ o istinski mjesnom i stvarno nadležnom sudu. Duboko cijenimo Vaše osobno mišljenje Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH da je "zahtjev za pokretanjem istrage, koje je pokrenulo Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, upitno, kad je u pitanju mjesna nadležnost tog Tužilaštva, te da je za takvu Tužbu nadležan sud u Mostaru. U ovom slučaju o nadležnosti je odlučio Visoki predstavnik". Na koncu doista nas ohrabruje Vaša potpora našim zahtjevima glede ravnopravnog tretmana svih osumnjičenih za ratne zločine. S pravom smo zajednički upozorili na postojeću i zabrinjavajuću diskriminativnu praksu, a Vi jasno naznačili da 'osumnjičeni za ratne zločine ne bi smjeli obavljati ma kakvu državnu funkciju dok traje proces pred međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju". Poštovani gospodine Dizdareviću, Vi, međutim, u svojem pismu izražavate i određene dvojbe, te navodite kako Vam nije u potpunosti jasno što smo podrazumijevali kad smo Vam prijavili i istakli primjedbe na izmjene izbornih Pravila i propisa Privremene izborne komisije, zloporabu principa građanske većine i poništavanje plebiscitarne političke volje jednog konstitutivnog (hrvatskog) naroda. U Vašem pismu ističete kako "niste našli elemente za diskriminaciju Hrvata", te kako dokument OESS-a iz Kopenhagena "promoviše opšte pravo glasa za sve građane, ali ne govori o posebnim izbornim pravima pojedinih konstitutivnih naroda". Dopustite mi stoga, Poštovani gospodine, da odgovorim na vaše dileme i pojasnim ono što niste u potpunosti razumjeli. Završni dokument OESS-a iz Kopenhagena, na kojega se s pravom pozivate, jasno promovira i obavezuje na poštivanje sveobuhvatnih građanskih prava, uključujući i opće biračko pravo. Pod sveobuhvatnim građanskim pravima podrazumijevaju se, između ostalog, i pravo svih građana na slobodu zbora i govora, pravo svih građana na javno djelovanje, pravo na nesmetano obavljanje javnih dužnosti, pravo svakog na slobodnim izborima izabranog građanina da do isteka mandata obavljaju svoje dužnosti itd. S obzirom da ste u svojem pismu jasno istakli da je oduzimanje mandata izabranim narodnim predstavnicima, bez prava zamjene, nedopustiva odluka Visokog predstavnika, pitam Vas, gospodine Dizdareviću, je li takvo oduzimanje deset mandata u pet županija Federacije BiH, koji su pripadali HDZ BiH, izravno poništavanje biračke volje više od 50 tisuća birača, i to građana BiH hrvatske nacionalnosti? Za mene osobno, to je eklatantan primjer neovlaštenog i skandaloznog poništavanja biračke i političke volje hrvatskog naroda na tim područjima. U svojem pismu ste upozorili da "administrativne odluke protiv neke osobe moraju biti u potpunosti opravdane", te da moraju "sadržavati poruku o pravnom lijeku". Moramo priznati da je Vaše pozivanje na odredbe završnog dokumenta OESS-a iz Kopenhagena sasvim ispravno, ali za naše, bosanskohercegovačke prilike posve nedovoljno. Od Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH očekivali smo sasvim decidiranu osudu takve prakse Visokog predstavnika za BiH. S obzirom na Vaša stajališta koja se temelje isključivo na međunarodnim standardima iz oblasti ljudskih prava, na čije se poštivanje obavezala BiH, uvjeren sam da dijelimo mišljenje kako administrativne odluke bez prava priziva, koje tako izdašno primjenjuje gospodin Petrisch, ne mogu ni ne smiju ograničavati ni opće biračko, a ni sveobuhvatna građanska prava. Međutim, upravo se to dogodilo, a da Helsinški komitet, nijednom u 165 slučajeva grubih kršenja prava dužnosnika, građana BiH hrvatske nacionalnosti, nije javno protestirao i tražio prekid takve prakse. Niti jednom Helsinški komitet nije upozorio međunarodnu zajednicu, Visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petrischa, Upravno vijeće za provedbu mira u BiH i druga tijela, da su aministrativne odluke bez prava priziva, nastale u uredu Visokog predstavnika, u izravnoj suprotnosti s Deklaracijom OUN o ljudskim pravima, sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i završnim dokumentom konferencije OESS-a iz Kopenhagena. Utoliko moram naglasiti da, temeljem Vašeg odgovora na moje pismo i Vaših izraženih principijelnih stajališta, očekujemo brzu i učinkovitu aktivnost Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH. Nas 165 građana BiH hrvatske nacionalnosti, sa stalnim prebivalištem u BiH, koji poštujemo institucije i pravni sustav Bosne i Hercegovine, imamo, kao i svi ostali građani BiH, pravo na zaštitu naših ustavnih, sveobuhvatnih građanskih i ljudskih prava. Stoga očekujemo da će se Helsinški komitete s istim žarom suprotstaviti dvostrukim standardima i licemjerju međunarodne zajednice, kao što ste to uradili prilikom Vašeg nedavnog zauzimanja za prava deportirane tzv. alžirske skupine. Kad je riječ o montiranom političkom procesu protiv čelnika Hrvatskog narodnog sabora, od Helsinškog odbora očekujemo jasnu i principijelnu potporu, u skladu sa stajalištima izraženim u Vašem pismu. I za Vas je neupitno da stvarna nadležnost za ovaj slučaj pripada sudu u Mostaru, a ne Kantonalnom sudu u Sarajevu. Naglasili ste da meni i još šestorici dužnosnika HNS-a protiv kojih je pokrenuta istraga, pripada pravo na fer i pošten postupak, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinom Protokolu broj 7. Pitam Vas kako će promatrači Helsinškog odbora pratiti poštivaju li se naša prava u skladu sa Europskom konvencijom u svakoj fazi istrage, kad je Vrhovni sud BiH već grubo prekršio naša prava? Vrhovni sud BiH je samo 24 sata nakon našeg priziva, za nadležni sud u ovom slučaju, suprotno Zakonu, a pod političkim pritiscima, odredio Kantonalni sud u Sarajevu. Očekujemo da će Helsinški odbor otvoreno progovoriti o ovoj neprincipijelnoj i nezakonitoj odluci Vrhovnog suda kao obliku kršenja ljudskih prava, zatražiti njezinu reviziju, vođenje postupka na stvarno nadležnom sudu i tako na najbolji način pratiti poštuju li se naša prava u skladu sa Europskom konvencijom. Poštovani gospodine Dizdareviću, dopustite mi da glede Vašeg nepotpunog razumijevanja mojih primjedbi o zloporabi principa građanske većine i izmjena Pravila i propisa Privremene izborne komisije, istaknem sljedeće. Duboko sam uvjeren da je u procesu provođenja Daytonskog sporazuma, naš temeljni cilj izgradnja multietničke, multikulturalne i samoodržive BiH. U tom procesu sve tri konstitutivne etničke skupine u BiH trebale bi imati istovjetnu poziciju i ravnopravan pristup demokratskim institucijama. I ne samo to, svaki od tri naroda u BiH morao bi imati istovjetne instrumente zaštite svoje ustavne pozicije. Sve je to lijepo ugrađeno u Aneksu 4. Daytonskog sporazuma, dakle, u Ustavu BiH. U složnim višenacionalnim državama, poput naše, u državama subkulturnog pluralizma, načela građanske većine se ne primjenjuju. U složenoj državi principe građanske većine zamjenjuje načelo jednodušnosti (ravnoteže građanskog i etničkog principa), institut konsenzusa i pravo veta, koji su ugrađeni u Ustav BiH i u Izborna pravila. Opće je poznato da je princip ravnoteže građanskog i etničkog, samo mjesec dana prije općih izbora 2000. godine, u potpunosti pogažen. Izmijenjenim Izbornim pravilima omogućeno je da jedna etnička zajednica (bošnjačka) u Domu naroda, odnosno Gornjem domu Parlamenta, može presudno utjecati na izbor predstavnika druge (hrvatske) etničke zajednice. Na taj nedopustiv presedan, zloporabu principa građanske većine, kršenje ustavnih prava jedne etničke (hrvatske) zajednice i poništavanje izborne volje građana BiH hrvatske nacionalnosti, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, tada nije reagirao. Možda zato, jer to nitko od njega nije tražio. Pozivam Vas gospodine Dizdareviću da se Helsinški komitet o tome što žurnije očituje. Nadalje, u predizbornom procesu uspostave nove vlasti, u potpunosti je pogaženo načelo konsenzusa i veta. Kako u radu Predsjedništva BiH prilikom izbora mandatara Vijeća ministara BiH, tako i prilikom uspostave Doma naroda. Na taj su način stvorene pretpostavke za potpunu i konačnu zloporabu građanske većine, poništavanje plebiscitarne izborne volje jednog (hrvatskog) konstitutivnog naroda, te poništavanje deset osvojenih izbornih mandata u pet županija, što ste Vi, gospodine Dizdareviću, već ocijenili nedopustivim kršenjem završnog dokumenta Konferencije OESS-a iz Kopenhagena. Poštovani gospodine Dizdareviću, Uvjereni da ćemo Vi i ja, i Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, imati dovoljno građanske hrabrosti da o ovim najgrubljim oblicima kršenja ljudskih prava i sloboda otvoreno progovorimo. Duboko cijenim sa vaše stvarne izraženu spremnost Helsinškog komiteta da preuzme sve mjere zaštite ljudskih prava svih građana u BiH. Govoriti otvoreno o kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda nužno je potrebno upravo zbog budućnosti Bosne i Hercegovine, kao države slobodnih i ravnopravnih građana i naroda. Raduje nas, već praktički, prijam Bosne i Hercegovine u vijeće Europe. To je značajan iako početni korak u našim pridruživanju europskim integracijama i obitelji europskih naroda. Ako je kriterij za prijem BiH u vijeće Europe doista bila vladavina zakona i poštivanje ljudskih prava svakog građanina, kako je to naglasio gospodina Petrisch, pozivamo Helsinški odbor da razmotri naše primjedbe i žurno zaštiti naša temeljna ljudska prava, individualne slobode i kolektivna prava svakog, pa i hrvatskog naroda u BiH. Uvjeren sam da ne bi bilo dobro, kad bi se zbog nedostatka građanske hrabrosti, pred međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, našlo 165 tužbi za kršenje ljudskih prava i sloboda iz države BiH, tek primljene u punopravno članstvo Vijeća Europe. S iskrenim željama za svestranu suradnju, otvoren za Vaša daljnja pitanja ili razjašnjenja, pozdravljam Vas uz izraze moga osobnog poštovanja, Srdačno, Ante Jelavić