ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - ZAGREB - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) uskoro bi trebalo odlučiti o zahtjevu Saveza neovisnih udruga poslodavaca (SNUP) za primanjem u GSV, čemu se protivi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). SNUP je
od 1999. registriran kao poslodavačka udruga više razine, a u njega je učlanjeno sedam udruga obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno kreditnih zadruga i stranih predstavništava, zdravstva, grafičara, putničkih agencija, drvne i papirne industrije, otvorenih sveučilišta, te ortopedske tehnike. HUP, međutim, tvrdi da SNUP prvo mora potvrditi Međunarodna organizacija poslodavaca. "SNUP je legalna udruga poslodavca više razine koja će nakon potpisivanja socijalnog sporazuma 'Partnerstvo za razvoj' ući u Forum GSV-a, kao šireg tijela za razmatranje gospodarskih i socijalnih problema", kaže predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović Begović.ZAGREB - U prijedlogu kolektivnog ugovora, koji je poslodavcima i sindikatima uputio Vladin ured za socijalno partnerstvo, predlaže se razdvajanje minimalne plaće i osnovice za doprinose, koji sada iznose 1.700 kuna. Vlada predlaže novu osnovicu od 2.000 kuna, a umjesto jedinstvene najniže plaće predviđa utvrđivanje najnižih plaća za svaku pojedinu gospodarsku granu. Vladin prijedlog
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) -
ZAGREB - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) uskoro bi trebalo
odlučiti o zahtjevu Saveza neovisnih udruga poslodavaca (SNUP) za
primanjem u GSV, čemu se protivi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
SNUP je od 1999. registriran kao poslodavačka udruga više razine, a
u njega je učlanjeno sedam udruga obrtnika, malih i srednjih
poduzetnika, štedno kreditnih zadruga i stranih predstavništava,
zdravstva, grafičara, putničkih agencija, drvne i papirne
industrije, otvorenih sveučilišta, te ortopedske tehnike. HUP,
međutim, tvrdi da SNUP prvo mora potvrditi Međunarodna
organizacija poslodavaca. "SNUP je legalna udruga poslodavca više
razine koja će nakon potpisivanja socijalnog sporazuma
'Partnerstvo za razvoj' ući u Forum GSV-a, kao šireg tijela za
razmatranje gospodarskih i socijalnih problema", kaže predstojnik
Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović Begović.
ZAGREB - U prijedlogu kolektivnog ugovora, koji je poslodavcima i
sindikatima uputio Vladin ured za socijalno partnerstvo, predlaže
se razdvajanje minimalne plaće i osnovice za doprinose, koji sada
iznose 1.700 kuna. Vlada predlaže novu osnovicu od 2.000 kuna, a
umjesto jedinstvene najniže plaće predviđa utvrđivanje najnižih
plaća za svaku pojedinu gospodarsku granu. Vladin prijedlog
povećanja osnovice za obračun mirovinskih i zdravstvenih doprinosa
povećat će cijenu rada i destimulirati novo zapošljavanje,
ocjenjuju poslodavci, dok se sindikati boje da bi mogao smanjiti
radničke plaće. Hrvatska udruga poslodavaca odbijanje Vladinog
prijedlog obrazlaže time da bi se smanjila konkurentnost hrvatskog
gospodarstva. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pak
upozorava da bi povećanje osnovice na 2.000 kuna, uz istovremeno
zadržavanje najniže plaće na 1.700 kuna, dodatno opteretilo
radničke plaće.
ZLATNA GREDA - U Zlatnoj Gredi u Tikveškom lovištu u Kopačkom ritu u
Baranji "Hrvatske šume" su organizirale trodnevni susret za
direktore državnih šuma iz Finske, Poljske, Češke, Jugoslavije,
Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Susret je završen danas, a jučer je
u šumi Ludoš u Tikveškom lovištu, koje je u vlasništvu "Hrvatskih
šuma", organiziran lov koji je, ocijenili su sudionici, pokazao ne
samo pravo bogatstvo divljači i prekrasnu prirodu "nego visoku
profesionalnost organizacije lovstva".
ZAGREB - Prva godišnjica smrti Ranka Marinkovića, čije književno
djelo pripada najvećim dosezima hrvatske književnosti prošloga
stoljeća, bit će obilježena sutra, 28. siječnja, prigodnim
susretom u Društvu hrvatskih književnika. U povodu prve godišnjice
smrti vodećega hrvatskog novelista, dramskog pisca, romanopisca i
esejista te dugogodišnjeg profesora na Akademiji dramskih
umjetnosti, akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Marinkovićevo
stvaralaštvo obuhvatilo tri književna razdoblja kroz koja je raslo
- razdoblje prije Drugoga svjetskog rata i poslije njega - 'drugu
modernu' i 'postmodernu'. Akademik Frangeš smatra da Marinkovićevo
djelo nije nastajalo "ni pod čijim kišobranom".
(Hina) gg mć