FINANCIJSKI BILTEN OD 17. DO 24. SIJEČNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 17. do 24. SIJEČNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Autocisterne s naftom u Hrvatsku samo preko određenih graničnih prijelaza 9. Sabor u prvom čitanju podržao nekoliko zakonskih prijedloga 10. Je li možda upitan završetak stand by aranžmana s MMF-om? 11. Deficit državnog proračuna u jedanaest mjeseci 2,2 milijarde kn 12. Deficit tekućeg računa platne bilance 212 milijuna USD 13. Smanjen hrvatski inozemni dug 14. Gotovo 50 tisuća zahtjeva za nagodbu o dugovima za poreze i doprinose 15. Smanjen iznos dospjelih nepodmirenih obveza 16. Ukupna aktiva bankovnog sustava 130 milijardi kuna 17. Snažan rast deviznih depozita potiče kreditnu aktivnost banaka 18. Korporativne obveznice Plave lagune 19. Opozvana izvanredna glavna skupština dioničara VTV-a 20. Zagrebačka burza za integraciju hrvatskog tržišta vrijednosnih papira 21. Zagrebačka burza predlaže integraciju hrvatskog tržišta vrijednosnih papira 22. VTV: Strategija je jasna - postati burza 23. Predstavljen investicijski fond Selecteurobond 24. Sindikalna košarica: Troškovi života u prosincu za kunu viši nego u studenom 25. ECB: Zamjena starih valuta u euro gotovo završena 26. Inflacija u eurozoni u prosincu 2,1 posto 27. Ulaganja u 2001. gotovo prepolovljena 28. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 18. I 50.000.000 - - 22.000.000 0,41 21. I 32.000.000 32.000.000 1,92 169.500.000 1,37 22. I - - - 154.800.000 1,34 23. I 110.000.000 110.000.000 1,26 60.000.000 1,57 24. I 5.000.000 5.000.000 1,50 112.300.000 1,15 Dnevni prosjek 49.250.000 49.000.000 1,56 103.720.000 1,16 Ovotjedno je trgovanje na Tržištu novca bilo jedinstveno do sada. Naime, visoka likvidnost depozitnih institucija drastično je smanjila potrebe korisnika posebice za dnevnim pozajmicama. Tako, u utorak, po prvi puta na Tržištu u dnevnom trgovanju nije prijavljena niti jedna pozajmica. Također u petak, unatoč 50 milijuna kuna prijavljene potražnje, zbog insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama na koju pak kreditori nisu bili spremni pristati, nije realizirana niti jedna pozajmica. Zanimljivo je da je ponuda novca pritom bila vrlo dobra. Naime, u prosjeku je iznosila oko 200 milijuna kuna. Dakako da je ovakva situacija utjecala i na cijenu novca. Ona je zabilježila značajniji pad u prosjeku se krećući na razini od 1,56 posto. U prekonoćnom je pak kreditiranju glavni uzrok nepodmirenja cjelokupno prijavljene potražnje bila neusuglašenost uvjeta kreditiranja sudionika. I ovdje je, slično dnevnom trgovanju, ponuda novca uglavnom bila dobra. To je dakako utjecalo i na njegovu cijenu. Ona je naime, u usporedbi s tjednom ranije, u prosjeku bila niža za više od 44 posto i prosječno je iznosila 1,16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je pristiglo ponuda u iznosu od 1,043 milijarde kuna, koliko je ponuda i prihvaćeno. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 3,72 posto, upisani su zapisi u iznosu od 383 milijuna kuna. Također je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 4,16 posto, upisano zapisa u iznosu od 237,8 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 105 dana, uz kamatnu stopu od 4,78 posto, upisano 423 milijuna kuna. Od 23. siječnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,293 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18. do 24. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najnižacijena Najvišacijena Zadnjacijena Ukupanpromet Pliva 459 485 485 12.696.212 Podravka 164,15 174 171,50 13.580.956 Viktor Lenac 100 105 105 225.901 Zagrebačka banka 0 1.901 1.980 1.980 10.550.638 Arenaturist 50,50 58 50,85 17.170 Badel 1862 40 40 40 2.680 Croatia osiguranje-P 2.200 3.000 3.000 112.000 Croatia osiguranje-R 2.230 3.350 3.160 583.483 Elka 55 55 55 5.500 Rabac ugostit. i turizam 87 90 90 172.723 Istraturist 80,15 84,50 84 418.553 Jadran-turist 42 47 42 5.175 Jadranski naftovod 2.550 2.551 2.500 452.960 Karlovačka banka 60 65 65 39.029 Karlovačka pivovara 590 590 590 56.050 Končar 73 78 73 226.254 Kraš 180 184,50 180,50 1.492.779 Privredna banka 205 219 210 636.640 Plava laguna 581 670 629 145.534 Riječka banka 220 230 220 1.167.282 Riviera 135 145 142 1.012.645 Splitska banka 272 280 274 352.181 Sunčani Hvar 50,13 59 57 390.397 Varaždinska banka 165 200 200 114.299 Varteks 40 50 40 43.320 Zagrebačka banka C 1.215 1.250 1.250 11.190 PIF Dom 59,11 70 59,11 206.566 PIF Expandia 48 48 48 55.872 PIF Pleter 37 40 40 83.160 PIF Slavonski 32 38 33 243.360 PIF Sunce 35 35,50 35,50 23.464 PIF Središnji nacionalni 52 62 52 102.811 DAB-O-05CA* 107,30 107,30 107,30 178.600 HZZO-O-047A** 106,20 106,50 106,20 561.530 RHMF-O049A*** 101,50 101,90 101,50 3.830.970 RHMF-O-08CA**** 102,10 102,10 102,10 77.022 BLSC-O-051A*+ 100,00 100,00 100,00 981.257 RHMF-A-A+ 38,00 38,00 38,00 21.160 50.877.348 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale *+Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale +Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 50,8 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Podravke (13,5 milijuna), Plive (12,6 milijuna), Zagrebačke banke serije 0 (10,5 milijuna) te obveznicama RHMF049 (3,8 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 32 dionice, a pritom je njih 18 izgubilo, dok ih je 12 dobilo na vrijednosti. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 80 kuna, zauzela dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s padom cijene od 59 kuna, dionica Karlovačke pivovare. Značajnije su pojeftinile dionice Središnjeg nacionalnog fonda (22 kune ili gotovo 30 posto), Dom fonda (10,89 kuna ili više od 15,5 posto), Expandia fonda (10,1 kunu ili više od 17 posto), Slavonskog fonda (deset kuna ili više od 23 posto) te Varteksa (deset kuna ili 20 posto). Cijena pak dionice Privredne banke pala je devet, Končara osam, fonda Pleter 5,5, a Jadran-turista 5,2 kune. Dionica Elke jeftinija je pet, Kraša 4,5, a fonda Sunce 2,5 kune. Pad cijene po jedne kune zabilježile su dionice Riječke i Splitske banke. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 50 odnosno 15 lipa, našle su se dionice Badela 1862 i Arenaturista. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pala je 0,3, a obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB- a 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Također su na vrijednosti izgubila, dva postotna boda od nominalne cijene, i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 56 kuna ili gotovo 30 posto, zauzela dionica Varaždinske banke. Slijedila ju je, s dobitkom od 29 kuna, dionica Plave lagune. Cijena pak dionice Plive porasla je 25 kuna. Značajnije je, 15 kuna ili 30 posto, porasla vrijednost dionice Karlovačke banke. Rast cijene od po deset kuna zabilježile su obična dionica Zagrebačke banke te redovna dionica Croatia osiguranja. Dionica Sunčanog Hvara poskupila je sedam, Viktora Lenca pet, Rabca ugostiteljstvo i turizam tri, a Podravke 2,5 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našle su se dionice Istraturista i Riviere. Na vrijednosti su, 0,55 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive, Zagrebačke banke serije 0 te Podravke, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 15 bodova - na 1.184 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18. do 24. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.650 1.650 1.650 59.400 Croatia osiguranje-R 3.170 3.170 3.170 190.200 Dilj Vinkovci 421 421 421 56.835 Elektropromet 34 34 34 18.501 Ericsson-Tesla 203 215 215 453.082 Hoteli Rabac 85 90 90 154.400 Jadranka 600 600 600 5.400 Jadrankamen 49,23 49,23 49,23 1.069.915 Jadroplov 25 25 25 2.050 Kraš 180 180 180 201.960 Laguna 206 240 240 250.360 Ledo 260 260 260 8.320 MGP-Pack 25 26 25 40.283 Podravka 165 172 172 70.600 Pristanište i skladišta Sisak 96,95 96,95 96,95 3.624.863 Riviera 140 140 140 21.280 PPK Valpovo 80 80 80 2.480 Viadukt 40 40 40 4.000 Velebit Otočac 187,80 187,80 187,80 207.331 PIF Dom 58,05 69,50 60,00 3.885.466 PIF Expandia 43,00 53,50 46,00 2.791.886 PIF Pleter 36,12 45,00 39,98 992.787 PIF Slavonski 31,11 39,00 32,15 2.652.890 PIF Sunce 28,02 36,07 30,00 1.994.123 PIF Središnji nacionalni 50,00 72,50 54,00 6.635.651 PIF Velebit 42,70 63,00 47,98 4.081.545 RHMF-A-A* 39,99 40,00 40,00 447.562 RHMJ-A-A** 38,05 39,50 39,50 112.731 30.035.921 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 30 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-ova (23 milijuna), Pristaništa i skladišta Sisak (3,6 milijuna) te Jadrankamena (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 26 dionica, a pritom je njih 11 dobilo, dok ih je devet izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 170 kuna, profitirala redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s rastom cijene od 29 kuna, dionica Lagune. Cijena pak dionice Leda porasla je 25, Ericsson- Tesle deset, a Podravke sedam kuna. Dionice Hotela Rabac i Riviere poskupile su po pet kuna, dok su dionice Jadranskog naftovoda i Kraša skuplje jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,69 odnosno 1,63 kune, našle su se dionice Elektroprometa i Jadrankamena. Na vrijednosti su, 1,99 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija te Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo porasla je 1,48 postotnih bodova od nominalne cijene. Među gubitnicama pet je kuna pala vrijednost dionice Viadukta, dok je cijena dionice Velebita iz Otočca pala 4,2 kune. I ovoga su tjedna značajniji pad vrijednosti zabilježile dionice svih sedam PIF-ova. Tako je dionica Središnjeg nacionalnog fonda pojeftinila 16,01 kunu ili gotovo 23 posto, Velebit fonda 15,02 kune ili gotovo 24 posto. Dionica dom fonda jeftinija je devet kuna ili više od 13 posto, Expandia fonda 7,61 kunu ili više od 14 posto, a Slavonskog fonda 7,45 kuna ili gotovo 18 posto. Cijena pak dionice fonda Sunce niža je 6,07 kuna ili gotovo 17 posto, a fonda Pleter 4,82 kune ili gotovo 11 posto. Upravo je značajan pad vrijednosti dionica PIF-ova prouzročio pad vrijednosti VIN indeksa ovoga tjedna za čak 61 bod ili gotovo osam posto - na 727 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. siječnja 24. siječnja Promjena u % New York/DJIA 9.850,04 9.796,07 Tokyo/Nikkei 10.128,18 10.074,05 0,53 London/FTSE-100 5.138,40 5.233,10 Frankfurt/DAX 30 5.133,40 5.170,44 Na Wall Streetu su poslovanje ovoga tjedna obilježila poslovna zvješća kompanija. Najveće razočaranje predstavljalo je pokretanje stečaja u maloprodajnom lancu Kmart te procjena brokerske kuće Merrill Lynch da su tehnološke dionice još precijenjene. Dow Jones indkes njujrške burze ovoga je tjedna oslabio za nešto više od pola posto - na 9,796 bodova. Nasdag indeks, pun tehnolških dionica, pak oslabio je dva boda - na 1.942 boda. Najveći udarac blue-chip dionicama bila je vijest o tome da je drugi po veličini američki maloprodajni lanac Kmart zatražio sudsku zaštitu od vjerovnika, odnosno pokretanje stečajnog postupka s preustrojem. Kmartove su dionice unazad 20-tak dana već izgubile 70 posto vrijednosti, tako da se njima trguje po 69 centi. 'Kmartov slučaj malo nas je ohladio. Očito je da nismo niti blizu završetku lošeg gospodarskog razdoblja, pa stoga ipak moramo umanjiti svoja očekivanja', komentirao je loše vijesti direktor Rutherford Brown&Catherwooda, Cummins Catherwood. Nakon što je glavni strateg Merrill Lyncha Richard Bernstein izjavio da se tehnološke dionice prodaju po najvišoj vrijednosti unazad 18 godina što smatra nerealnim, cijene dionica u tom sektoru zabilježile su pad i do 10 posto. Nešto svjetla u hi-tech sektor unio je najveći Internet trgovac Amazon objavivši kako je u četvrtom tromjesečju lani po prvi puta poslovao u plusu. Bernstein je ipak dao naznaku ulagačima u što investirati. On, naime, drži kako su, za razliku od tehnoloških dionica, farmaceutske podcijenjene - vrijednost im je najniža unazad 37 godine, te da novac treba usmjeriti u taj sektor. Ulagače je pozitivno iznenadilo i bolje od očekivanog poslovno izvješće proizvođača čipova Novellus Systems, zbog kojeg su dionice te kompanije skočile za više od 9 posto. Razloga za optimizam dao im je i predsjednik američke središnje banke Fed Alan Greenspan. Govoreći pred članovima kongresnog Odbora za proračun, ocijenio je kako je najlošije razdoblje prošlo, te da su se gospodarski pokazatelji popravili. Poslovanje na europskim burzama bilo je od početka tjedna u očekivanju rezultata poslovanja europskih telekoma. Rezultiralo je to na kraju porastom cijena njihovih dionica, budući je tržišni lider, Nokija, ostvarila dobit u skladu s očekivanjima tržišta - 12 posto nižu. Osim toga, ponovno je povećala tržišni udjel, koji sada iznosi 37 posto. Indeks Londonske burze Ftse porastao je 1,8 posto, dosegnuvši 5.233 bodova. Frankfurtski DAX je skočio 0,7 posto - na 5.170 bodova. Ojačale su i dionice francuske tvrtke Vivendi i to 3,2 zbog pozitivnih ocjena Merrill Lyncha, koji je povisio dugoročnu ciljanu razinu cijene njegovih dionica. Švicarskom proizvođaču računala Logitech cijene dionica skočile su za više od 5 posto, nakon što je objavio 67-postotno povećanje dobiti u zadnja tri mjeseca prošle godine. Značajniji dobitnik bio je i norveški Opticom kojemu su cijene dionica skočile 7,6 posto nakon što je objavio da je obnovio ugovor s američkim proizvođačem čipova Intelom. Nadalje, cijene dionica njemačkog proizvođača softvera SAP-a porasle su 2,6 posto, nakon objave neočekivano dobrih poslovnih rezultata za četvrto tromjesečje. Dionice njemačkog Siemensa skočile su 3,7 posto, zbog objavljene veće od očekivane dobiti u zadnja tri mjeseca prošle godine, koja je iznosila 538 milijuna eura, te 7-postotnog rasta prodaje. No, bilo je i gubitnika, među kojima i najveći europski proizvođač čipova STMicroelectronics. Cijene dionica pale su mu za 1,7 posto nakon što su objavili da im je dobit u četvrtom tromjesečju pala za 90 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. I bankarski je sektor bio na većem udaru, predvođen španjolskim bankama Santander Central Hispano i Banco Bilbao Viczaya Argentaria, čije su dionice izgubile na vrijednosti 2,1 i 1,8 posto. No bilo je i nekih dobrih vijesti. Jedan od gubitnika bila je i njemačka Lufthansa. Njezine su dionice izgubile na vrijednosti oko 2,5 posto, nakon što su objavili da će u prošlogodišnjem poslovanju imati gubitke. Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei oslabio je pola posto, na 10.074 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 17. siječnja 24. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,8808 0,8771 -0,42 Euro/JPY 116,76 118,18 1,22 USD/JPY 132,53 134,74 1,67 Američki dolar stabilizirao se na deviznim tržištima na najvišoj razini prema jenu u zadnje tri godine, 134,74 jena, te prema euru u proteklih mjesec dana - na 87,7 centi za euro. Pritisnut problemima, euro je oslabio ispod 88 američkih centi. Neki trgovci smatraju da je njegovo klizanje posljedica izgubljenih nada investitora da će Europska središnja banka u kratkom roku ponovno spustiti kamatne stope te tako pospješiti gospodarski oporavak u eurozoni. Drugi vjeruju da je oslabio zbog toga što europske banke izložene financijskoj krizi u Argentini prodaju euro. Velika većina, pak, smatra da je to jednostavno rezultat klizanja njegova tečaja ispod određene razine, što je pokrenulo automatske naloge za prodaju. 'Euro je valuta koja nikad nije stabilna. Ako ne jača, onda joj vrijednost pada', ocijenio je jedan dealer na tokijskom deviznom tržištu. Ipak, iako su još na snazi negativni utjecaji na europsku valutu, analitičari očekuju uskoro znakove gospodarskog oporavka u eurozoni. "Tečaj eura prilično je stabilan. Do travnja bi se njegov tečaj mogao kretati između 95 centi i jednog dolara", smatra analitičar pri State Street Bank, Avinash Persuad. Tečaj jena i dalje klizi, pritisnut gospodarskim problemima u Japanu. Izostanak snažnog američkog protivljenja nastavljenoj devalvaciji japanske valute, unatoč kritikama te politike koja dolazi iz ostalih azijskih država, spustila je ponovno njegovu vrijednost prema najznačajnijim svjetskim valtuama. Američki ministar financija Paul O'Neill, tijekom svog ovotjednog susreta s japanskim kolegom Masajurom Shiokawom, izjavio je kako se ne suprotstavlja devalvaciji japanske valute. O'Neillova izjava ocjenjuje se na deviznim tržištima kao znak promjene američkog stava prema tom pitanju. Tržišni sudionici, naime, sad su sigurni da neće biti intervencija monetarnih vlasti kako bi se spriječilo klizanje jena. "Jen tone prema 140 jena za dolar do kraja ove godine. Ključni činitelj pritom je uvjerenje tržišnih sudionika da financijske vlasti Japana žele slabu nacionalnu valutu, kako bi pomogle oporavku drugog po veličini svjetskog gospodarstva", ocijenio je Persuad. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 17.01.02 USLIB 1,79 1,73 1,72 1,79 17.01.02 EULIB 3,35 3,35 3,34 3,34 24.01.02 USLIB 1,80 1,76 1,80 1,92 24.01.02 EULIB 3,34 3,35 3,36 3,39 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18. do 25. siječnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 18. siječnja 25. siječnja u % Euro 1 7,4954 7,5457 0,67 USD 1 8,5146 8,5933 0,92 GBP 1 12,2115 12,2337 0,18 JPY 100 6,4504 6,4034 -0,72 CHF 1 5,1090 5,1436 0,67 SIT 100 3,4591 3,4534 -0,16 Kuna je i ovoga tjedna, prema tečajnici HNB-a, nastavila slabiti u odnosu na euro. Tako je tečaj eura u posljednja četiri tjedna porastao 2,5 posto. Tečaj pak švicarskog franka, u odnosu na kunu, ojačao je u čtiri tjedna 3,57 posto. U posljednja je pak tri tjedna kuna oslabila u odnosu na američki dolar 4,98, te britansku funtu 3,46 posto. S druge je pak strane kuna ovoga tjedan ojačala u odnosu na japanski jen 0,72, te slovenski tolar 0,16 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 350 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 365,3 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 43,3 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,656 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,0 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,633 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,2 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,633 kune, uz kamatu od 3,2 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 30,72 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,074 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,037 kuna, uz kamatu od 3,9 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,049 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,85 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 232 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 202 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,663 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,8 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,591 kunu, uz kamatu od 4,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,639 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,85 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,544 milijardi kuna. Od toga je 348,1 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,571 milijardu, dok je na rok od 182 dana upisano 2,625 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 29. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Autocisterne s naftom u Hrvatsku samo preko određenih graničnih prijelaza Autocisterne s naftom u Hrvatsku će moći ulaziti i izlaziti samo na točno određenim graničnim prijelazima, a kroz Hrvatsku će se moći kretati po točno utvrđenim koridorima. Odluku o tim i nizu drugih strogih mjera za prijevoz nafte i drugih opasnih tvari na svojoj je sjednici u četvrtak donijela hrvatska Vlada. Te mjere u Banskim se dvorima tumače kao mjere za sprječavanje šverca, te očuvanje okoline. Vlada je odlučna zaoštriti kontrolu prijevoza opasnih tvari, naftne i naftnih derivata, to je legitimno pravo Hrvatske, želimo dobiti bitku s kriminalom i zaštititi okoliš, rekao je premijer Ivica Račan. Za tranzit nafte preko Hrvatske određena su tri granična prijelaza sa Slovenijom - Macelj Bregana i Dubrava Križevljanska, dva sa BiH - Stara Gradiška i Županja, dva sa Mađarskom - Goričan i Donji Miholjac, te Bajakovo sa SRJ. Hrvatska neće dopustiti prijevoz nafte i opasnih tvari kroz nacionalne parkove, primjerice Plitvička jezera. Mjere što ih je Vlada donijela predviđaju pojačan carinski nadzor uvoza, izvoza i provoza kroz Hrvatsku, npr. kontrolu autocisterni, obvezu da dokumentaciju potpisuju dva carinska službenika i voditelj smjene. Predviđen je i niz mjera pojačane kontrole policije na graničnim prijelazima, kao i na području cijele države. U Banskim dvorima ističu kako donijete mjere nisu diskriminatorske. Mjere se odnose na domaće i strane prijevoznike, prijevoz u tranzitu, uvoz i izvoz, istaknuo je Račan. 9. Sabor u prvom čitanju podržao nekoliko zakonskih prijedloga Hrvatski je sabor, na početku svog zasjedanja u četvrtak, podržao nekolicinu zakonskih prijedloga, u prvom čitanju. Podržan je prijedlog izmjena Zakona o područjima od posebne državne skrbi, po kojima bi se, kako je pojašnjeno, privremeno preuzeta imovina izbjeglih osoba vlasnicima vratila do kraja ove godine. Predviđeno je i proširenje kriterija za ulazak općina i gradova u područja od posebne državne skrbi, na temelju gospodarskoga razvitka, demografske slike itd. Sabor je podržao prijedlog novoga zakona o bankama, kojim se propisuje minimalni temeljni kapital za osnivanje banaka i štedionica od 40 milijuna kuna. Jednoglasnu podršku dobili su prijedlozi zakona o tržištu vrijednosnih papira i o preuzimanju dioničkih društava, čiji je cilj stvoriti okvir za razvitak tržišta kapitala u Hrvatskoj, a u drugo je čitanje propušten i prijedlog zakona o igrama na sreću i nagradnim igrama. 10. Je li možda upitan završetak stand by aranžmana s MMF-om? Stand by aranžman Hrvatske s MMF-om na snazi je do svibnja ove godine, ali je prema nekim razmišljanjima u MMF-u moguće da se zbog eventualnog neispunjenja svih kriterija, taj postojeći aranžman ne privede kraju nego da se odmah ide na zaključenje novog aranžmana u kojem bi bile ugrađene te obveze iz postojećeg Memoranduma, doznaje se iz izvora u Hrvatskoj narodnoj banci. U samoj središnjoj banci ipak ne očekuju da će MMF insistirati na tome. U HNB-u, a prema njihovim informacijama i u Vladi, smatraju da će sve bitno na što se Hrvatska obvezala u Memorandumu o gospodarskoj politici iz stand by aranžmana s MMF-om biti ostvareno kako je i planirano. Također su mišljenja da zbog eventualna prekoračenja nekih ne tako bitnih elemenata Memoranduma nema objektivnih razloga da se postojeći aranžman ne privede kraju na odgovarajući način. Hrvatskoj je stand by aranžman s MMF-om odobren u ožujku 2001. i u njemu je niz izvršnih kriterija, kao i kontrolnih točki za njegovu provedbu. U središnjoj banci ističu da su u monetarnoj sferi ispunjeni svi izvršni kriteriji i tzv. strukturne mjere, a prema informacijama koje imaju iz Ministarstva financija, izvjesno je da će biti ispunjen i osnovni izvršni kriterij iz te sfere - deficit konsolidiranog proračuna koji bi bio oko 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Moguće je pak da dođe do određenog prekoračenja nekih kriterija, za koje su, inače, hrvatske vlasti krajem listopada prošle godine zatražile i produljenje roka za ispunjenje. Odnosi se to na plaće u javnom sektoru, te posebice na otpuštanje više od 3.000 zaposlenih u državnom sektoru, posebno vojsci, za čije je ispunjenje Vlada zatražila rok do konca ožujka ove godine. Moguće je da dođe do određenog prekoračenja tih kriterija, iako je, kažu u središnjoj banci, njihova realizacija prije svega zavisila od dinamike kojom je Sabor usvajao određene zakonske prijedloge. Međutim, mišljenje je u HNB-u, a i u Vladi, da bi sve bitne obveze bile ostvarene, te da nema objektivnih razloga da se postojeći aranžman ne privede kraju na odgovarajući način. Nakon toga bi se, napominju u HNB-u, moglo pristupiti zaključivanju novog aranžmana, a o kakvom tipu aranžmana i s kojim kriterijima trebalo bi se razgovarati s MMF-om. Međutim, činjenica je, kažu u središnjoj banci, da postoje razmišljanja u okviru MMF-a da bi eventualno neostvarivanje svih parametara, pa i onih manje značajnih, bilo takvog karaktera da bi bilo moguće da se postojeći aranžman ne završi, ne privede kraju nego da se odmah ide na zaključivanje novog aranžmana u kojeg bi implicitno bile ugrađene obveze o realizaciji postojećeg Memoranduma. O tome ne postoje službeni stavovi ni Vlade, niti HNB-a, doznaje se u središnjoj banci u kojoj, ipak, ne očekuju da MMF insistira na takvim rješenjima. Naime, izvori i iz samog vodstva HNB-a smatraju da je to prijedlog kojega ni Vlada niti središnja monetarna ustanova ne bi smjeli prihvatiti, jer bi formalno neprivođenje kraju postojećeg aranžmana impliciralo da obveze iz aranžmana nisu izvršene i da se Hrvatskoj daje još jedna šansa da ih izvrši. To bi se također moglo negativno odraziti na poziciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima. Stvari će vjerojatno biti puno jasnije krajem ovog i početkom idućeg mjeseca kada u Hrvatsku dolazi misija MMF-a, a glavna tema njenih razgovora bit će rezultati hrvatske ekonomske politike u prošloj godini, posebice u fiskalnoj sferi. 11. Deficit državnog proračuna u jedanaest mjeseci 2,2 milijarde kn Hrvatski državni proračun od siječnja do studenoga prošle godine ostvario je ukupno 48,15 milijardi kuna prihoda i 50,38 milijardi kuna rashoda, pa je zabilježen ukupan deficit proračuna od 2,23 milijarde kuna, objavilo je Ministarstvo financija. Ukupni su prihodi proračuna u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci porasli 18,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije prvenstveno zbog uključivanja u središnji državni proračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od srpnja prošle godine, a potom i zahvaljujući nešto većem ostvarenju privatizacijskih prihoda nego prethodne godine. Porezima je u tom razdoblju prikupljeno 36,97 milijardi kuna prihoda (ne računajući doprinose za mirovinsko osiguranje), a to je za 1,6 posto više nego u istom vremenu 2000., podaci su iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza objavljenog na web stranicama Ministarstva financija. Gotovo sve vrste poreza ostvarile su veće prihode nego u godini prije osim carina koje su gotovo na razini prethodne godine te nešto slabijeg ostvarenje kod poreza na dohodak i trošarina na naftne derivate. Tako je od poreza na dodanu vrijednost u prvih jedanaest mjeseci 2001. prikupljeno 20,7 milijardi kuna, što je za 5,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kapitalni prihodi pak ostvareni su u iznosu od 4,1 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 33,6 posto. Ukupni rashodi središnjeg državnog proračuna u razdoblju od siječnja do studenoga lani porasli su 10,2 posto u odnosu na isto vrijeme godine prije. Taj je rast, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, uzrokovan snažnim porastom transfera od 66,1 posto (na ukupno 20,8 milijardi kuna) prvenstveno zbog pet mjesečnih isplata mirovina koje se sada nalaze u središnjem državnom proračunu. Uz to zabilježen je i rast izdataka za kamate za 23,6 posto (na 2,77 milijardi kuna) i 4 posto veće subvencije (3,37 milijardi kuna). Ostale kategorije rashoda znatno su smanjene. Tako je za plaće i doprinose korisnika državnog proračuna isplaćeno 13,4 milijardi kuna, što je za 5,2 posto manje nego u prvih jedanaest mjeseci 2000. Kapitalni rashodi, ostvareni u iznosu od 3,2 milijarde kuna, manji su za 33,6 posto nego u godini prije. 12. Deficit tekućeg računa platne bilance 212 milijuna USD Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za prvih devet mjeseci prošle godine iznosio je 212,5 milijuna američkih dolara, dok je u istom razdoblju godine prije ostvaren suficit od 120 milijuna dolara. Ovi podaci Hrvatske narodne banke upućuju na zaključak da će i pored većeg deviznog prihoda od turizma deficit tekućeg računa u 2001. znatno premašiti razinu iz 2000. Takvo je stanje prije svega posljedica velikog deficita u robnoj razmjeni sa inozemstvom koji je u prvih devet prošlogodišnjim mjeseci iznosio više od tri milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 39,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. U mjesecima poslije deficit u robnoj razmjeni još je povećan tako da je u prvih jedanaest mjeseci 2001. manjak u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od četiri milijarde dolara. Tako i visoko povećanje suficita na račun usluga, prije svega kod prihoda od turizma, nije bilo dovoljno za pokrivanje manjka u saldu robne razmjene. Suficit na računu usluga u prvih devet mjeseci lani iznosio je 2,62 milijarde dolara i bio je veći za 29,6 posto u usporedbi sa istim vremenom 2000. Tako je u prva tri tromjesečja prošle godine suficit usluga pokrivao 85,4 posto robnog deficita, a u istom vremenu 2000. godine 91,6 posto. Zbog povećanih kamata na zaduženja u inozemstvu deficit tekućeg računa je generirao i negativni saldo računa dohodaka koji je u prva tri prošlogodišnja kvartala povećan za 33,1 posto, na 478 milijuna dolara. Kod salda računa tekućih transfera pak iskazuje se suficit od 715 milijuna dolara, što je za 7,7 posto više nego u prvih devet mjeseci godine prije. 13. Smanjen hrvatski inozemni dug Hrvatski inozemni dug krajem studenoga prošle godine iznosio je nešto više od 11,1 milijardu američkih dolara (11.131 milijun USD), što je za 44 milijuna dolara manje nego u mjesecu prije a za 517 milijuna dolara manje nego u rujnu, podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. U usporedbi pak sa krajem 2000. godine ukupni inozemni dug krajem prošlogodišnjeg studenoga bio je veći za 145 milijuna dolara ili za 1,3 posto. Tijekom studenoga lani gotovo svi su sektori smanjili svoje inozemno zaduženje, jedino se kod sektora banaka pokazuje manje povećanje. U ukupnom dugu prema inozemstvu na dug države odnosi se 4,97 milijardi dolara, ili 44,7 posto. Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo) iskazuju ukupan dug od 3,12 milijarde USD, što čini 28 posto od ukupnog dugovanja prema inozemstvu. Dugovanja banaka prema inozemstvu su 1,8 milijardi dolara, što predstavlja udio od 16,2 posto u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu. Na izravna ulaganja odnosi se 1,1 milijarda USD ili 9,9 posto. Procjenjuje se da udio ukupnog inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu iznosi 54 posto. 14. Gotovo 50 tisuća zahtjeva za nagodbu o dugovima za poreze i doprinose Područni uredi poreznih uprava zaprimili su 49.863 zahtjeva dužnika za nagodbu o plaćanju dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja po osnovi poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carine i državnih jamstava nastalih do konca 2000. Rok za podnošenje prijava kojima se izražava spremnost za nagodbu o starim dugovanjima istekao je 23. siječnja. Prema podatcima Ministarstva financija, najveći je broj zahtjeva podnijet u Zagrebu (13.485), zatim Splitu (4.728), Rijeci (3.782), Pazinu (3.051), Osijeku (2.432), Sisku (2.404), Vukovaru (2.178), a po oko dvije tisuće prijava zaprimljeno je i u Koprivnici, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Bjelovaru. U Ministarstvu procjenjuju da će broj prijava dužnika koji žele postići nagodbu o podmirenju svojih starih dugovanja biti i veći, jer je dio dužnika svoje prijave izravno podnosio zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za poreze, doprinose, carine i jamstva nastala do 31. prosinca 2000. oko 19.400 tvrtki, te više od sto tisuća fizičkih osoba državi duguje oko 23,5 milijardi kuna. Procjene su pak Ministarstva financija da bi u ovoj godini mogli naplatiti 2,5 milijardi kuna starih dugovanja. Nakon što su na vrijeme prijavili svoju namjeru, dužnici bi svu ostalu potrebnu dokumentaciju, u suradnji s poreznicima, trebali pribaviti u idućih mjesec dana. 15. Smanjen iznos dospjelih nepodmirenih obveza Nepodmireni nalozi za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj su krajem prošlogodišnjeg listopada iznosili nešto više od 18,1 milijardu kuna, što je za 581,8 milijuna kuna ili 3,1 posto manje nego u mjesecu prije. To je ujedno najveće mjesečno smanjenje iznosa dospjelih nepodmirenih dugovanja pravnih osoba u prošloj godini. Time je ukupno smanjenje iznosa nepomirenih naloga za plaćanje u prvih deset mjeseci 2001., u odnosu na kraj 2000. godine, iznosilo 2,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Zavoda za platni promet koje prenose "Gospodarska kretanja" HGK. U usporedbi pak sa listopadom 2000. iznos nepomirenih naloga za plaćanje u istom je mjesecu prošle godine bio manji za 3,2 milijarde kuna. Broj pravnih osoba s blokiranim računima i nadalje se kreće oko 33 tisuće. U listopadu je zabilježeno blago smanjenje - za 0,3 posto u odnosu na mjesec prije. Tako je krajem desetog prošlogodišnjeg mjeseca u blokadi bilo 32.819 pravnih osoba, a te insolventne tvrtke zapošljavaju ukupno 98.264 radnika. 16. Ukupna aktiva bankovnog sustava 130 milijardi kuna Ukupna aktiva 43 poslovne banke u Hrvatskoj krajem trećeg tromjesečja prošle godine iznosila je nešto više od 130 milijardi kuna, što je za 16,4 posto više nego krajem 2000. Podaci pak o vlasničkoj strukturi banaka, koje je na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka, pokazuju da je 88,5 posto od ukupne imovine u hrvatskom bankovnom sustavu u vlasništvu stranih banaka. Na privatne domaće banke otpada 6,1 posto, a na banke u državnom vlasništvu 5,5 posto ukupne aktive bankovnog sustava, po podacima sa kraja trećeg tromjesečja 2001. Od 43 banke 23 su strane, 17 je privatnih domaćih banaka a tri su u državnom vlasništvu, što se već sada smanjuje na dvije nakon prošlotjedne objave DAB-a o prihvaćanju ponude za kupnju Dubrovačke banke (od strane Chalemagne Capitala iz Londona ). Podaci o indeksu koncentracije pokazuju da je udio u ukupnoj aktivi dvije najveće banke krajem trećeg tromjesečja lani iznosio 45 posto, a četiri najveće 60 posto. 17. Snažan rast deviznih depozita potiče kreditnu aktivnost banaka Monetarna kretanja u Hrvatskoj je u posljednjem tromjesečju prošle godine obilježio snažan rast deviznih depozita stanovništva, a priljev sredstava u banke potiče daljnji rast kreditne aktivnosti poslovnih banka. Krajem studenoga lani plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su 74 milijarde kuna. Na godišnjoj razini rast plasmana iznosio je 24,8 posto, dok je u 2000. bio 8,9 posto, podaci su iz siječanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. U studenom lani nastavljen je rast kreditne aktivnosti banaka koji traje od četvrtog tromjesečja 2000. Studeni je i drugi mjesec zaredom u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu, a to se ogleda u značajnoj investicijskoj aktivnosti i rastu proizvodnje, napominju analitičari središnje banke. Krajem studenog 2001. krediti poduzećima iznosili su 38,1 milijardu kuna, što je za 20,5 posto više nego u istom mjesecu 2000., dok su krediti stanovništvu iznosili 30,0 milijardi kuna uz godišnji rast od 32,5 posto. Devizni depoziti stanovništva imaju najznačajniji utjecaj na kretanja ukupnih monetarnih agregata. Snažno su rasli zbog priljeva devizne efektive na račune građana čime se osigurava konverzija u euro bez plaćanja naknade. Krajem studenoga ukupni devizni depoziti iznosili su 63,3 milijarde kuna, što je godišnji rast od 37,3 posto. Isključivanjem učinka promjene tečaja, godišnji rast deviznih depozita iznosi oko 40 posto, dok je taj rast u 2000. bio 25 posto. Pritom je izrazito ubrzanje rasta deviznih depozita prema kraju prošle godine. Nakon 3,5 postotnog rasta u listopadu, tijekom studenog realno su povećani za više od 5 posto, a rast za prosinac je rekordan. Procjenjuje se da su devizni depoziti u prosincu porasli za oko 9 milijardi kuna. 18. Korporativne obveznice Plave lagune Porečka Plava laguna izdavatelj je korporativnih obveznica u vrijednosti 12 milijuna eura, a aranžer izdanja je Privredna banka Zagreb (PBZ), izvijestili su iz PBZ-a. Obveznice su s rokom dospijeća 25. kolovoza 2004. godine i nominalnom kamatnom stopom od 6,75 posto. Kamate se isplaćuju 25. kolovoza tijekom iduće tri godine, a zajedno s trećim, posljednjim kuponom isplaćuje se i glavnica. Datum izdanja obveznica Plave lagune je 5. veljače ove godine. To izdanje korporacijskih obveznica najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u PBZ-u. Prve hrvatske korporacijske obveznice su obveznice tvrtke Belišće koje su prošloga tjedna uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze. Obveznice Belišća izdane su 17. siječnja u ukupnom iznosu od 17 milijuna eura, a cjelokupni posao oko izdavanja realizirala je također PBZ. 19. Opozvana izvanredna glavna skupština dioničara VTV-a Izvanredna glavna skupština dioničara Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV), koja je u utorak trebala donijeti izmjene Statuta tog društva koje bi omogućile izmjenu djelatnosti VTV-a u Varaždinsku burzu, opozvana je odlukom predsjednice Uprave Tržišta. Odlukom predsjednice Uprave kao ovlaštenog sazivatelja, Izvanredna je skupštine dioničara VTV-a opozvana zbog očekivanog tijesnog preglasavanja protivno predloženim točkama dnevnog reda, izvijestili su s VTV-a. Za uspješnost Skupštine bilo je potrebno 75 posto nazočnih glasova dioničara, dok je prema raspoloživim informacijama tek malo manji broj od potrebnih dioničara bio za izglasavanje odluka Skupštine o izmjeni djelatnosti VTV-a u Varaždinsku burzu za što je uvjet usvajanje izmjena Statuta VTV-a. Kako su pojasnili na VTV-u, to je izuzetno bitno pitanje važno za razvoj VTV-a koje osigurava dioničarima, brokerskim kućama kao i njihovim brojnim klijentima višu i kvalitetniju razinu usluga. "Svaka takva aktivnost financirala bi se iz dobiti društva ne prenoseći bilo kakav trošak na svoje dioničare te stoga ovakva odluka određenog broja dioničara čudi i uskraćuje priliku VTV-u da im osigura ne samo višu razinu usluga već i nove usluge poput službene kotacije", navodi se u izvještaju s VTV-a. Zanimljivo je primijetiti, navode sa VTV-a, do je do te situacije toga "nakon odluke NO-a Tržišta o kupnji boljeg i otvorenijeg trgovinskog sustava za povezivanje sa drugim burzama, a koji je kvalitetniji od dostupnih sustava našim dioničarima". NO Tržišta nedavno je odlučio o kupnji sustava BTS od Ljubljanske burze. Ovakav slijed događaja više je korak nazad nego naprijed prema razvoju hrvatskog tržišta kapitala, zakuljučli su sa VTV-a. 20. Zagrebačka burza za integraciju hrvatskog tržišta vrijednosnih papira Zagrebačka je burza na inicijativu određenog broja svojih članova odlučila pokrenuti postupak objedinjavanja postojećih organiziranih tržišta vrijednosnih papira i formiranja jedinstvenog Hrvatskog tržišta vrijednosnih papira, izvješteno je u utorak sa Burze. Ujedno je najavljeno da će Zagrebačka burza svojim članovima, Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) i njegovim članovima, izdavateljima vrijednosnih papira, nadležnim državnim tijelima i strukovnoj javnosti u najskorije vrijeme predložiti model integracije organiziranog dijela tržišta vrijednosnim papirima. Cilj je te inicijative, kako se ističe, racionalnije poslovanje i smanjivanje operativnih troškova vezanih uz trgovinu vrijednosnim papirima na organiziranom i transparentnom tržištu te povećanja likvidnosti i konkurentnosti hrvatskog tržišta vrijednosnih papira čime bi se olakšalo i poslovanje brokerskih kuća i investitora. Po ocjenama sa Zagrebačke burze, hrvatsko je tržište vrijednosnica "premalo i nedovoljno razvijeno da bi uz razumne troškove bilo opravdano i moguće financirati i daljnji razvitak više burzi (ili tzv. uređenih tržišta) koje u suštini obavljaju istu funkciju za iste korisnike". Ističući da Zagrebačka burza i Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) imaju gotovo identičnu dioničku i člansku strukturu, na Zagrebačkoj burzi procjenjuju kako su stvoreni uvjeti za smanjenje i racionalizaciju troškova kojima spomenute dvije institucije opterećuju poslovanje svojih članova i dioničara naplaćujući im time pružanje u osnovi istovrsnih usluga. Zagrebačka burza uspostavit će kontakte i suradnju sa VTV-om kako bi plan integracije tržišta proveli zajednički, napominju sa Zagrebačke burzi. Varaždinsko je tržište vrijednosnica inače krajem prosinca najavilo da kreće u realizaciju projekta izmjene svoje djelatnosti iz uređenog javnog tržišta u burzu. Izmjene i dopune Statuta potrebne da bi VTV poslovao kao burza trebale su biti donesene na za danas sazvanoj izvanrednoj glavnoj skupštini VTV-a koja je, međutim, danas opozvana. 21. Zagrebačka burza predlaže integraciju hrvatskog tržišta vrijednosnih papira Ukoliko inicijativa Zagrebačke burze za pokretanjem postupka objedinjavanja postojećih organiziranih tržišta vrijednosnih papira i formiranja jedinstvenog Hrvatskog tržišta vrijednosnih papira ne bude prihvaćena, biti će to pogubno za ubrzani rast i razvoj hrvatskog tržišta kapitala, ocijenio je Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze. Papuga je na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu, dodatno pojasnio motive za taj prijedlog objedinjavanja tržišta kapitala - Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Ističući kako je u Hrvatskoj tržište vrijednosnih papira malo i nedovoljno razvijeno, napomenuo je da je tim važnije pitanje smanjenja transakcijskih troškova. I uz rast konkurencije između dva tržišta, po njegovoj ocjeni, neće doći do značajnijeg ukupnog smanjivanja troškova financijskog posredovanja na tržištu već će se oni samo preraspodijeliti na različite grupe korisnika. Pošto Zagrebačka burza i Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) imaju više od 95 posto zajedničkih vlasnika, smatramo racionalnim, kazao je Papuga, da se uspostavi samo jedno tržište. Tek u tom slučaju će biti vidljivi rezultati racionalizacije troškova i onda se može govoriti da će svi korisnici i sudionici na hrvatskom tržištu kapitala imati proporcionalno niže troškove. Na Zagrebačkoj burzi procjenjuju kako bi godišnja ušteda na razini cijelog tržišta iznosila više od 500 tisuća eura. Istaknuli su također kako bi se integracijom Zagrebačke burze i VTV-a cjelokupno tržište učinilo znatno transparentnijim i likvidnijim što bi ga učinilo znatno konkurentnijim u odnosu na druga tržišta, osobito tranzicijskih zemalja. Osobito je to značajno, kazali su na Burzi, u kontekstu očekivane liberalizacije pružanja financijskih usluga koje od Hrvatske očekuje Svjetska trgovinska organizacija i Europska unija. Zagrebačka je burza inače jučer objavila da je na inicijativu određenog broja svojih članova odlučila pokrenuti postupak objedinjavanja postojećih organiziranih tržišta vrijednosnih papira i formiranja jedinstvenog Hrvatskog tržišta vrijednosnih papira. Spomenuti je model integracije upućen članovima i dioničarima Burze, članovima i dioničarima VTV-a, članovima Nadzornog odbora Zagrebačke burze i VTV-a te Upravi VTV-a. 22. VTV: Strategija je jasna - postati burza Strategija Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) je jasna - postati međunarodno priznata burza i ništa nas neće spriječiti da nastavimo ići ka tome cilju. Istaknula je to direktorica VTV-a Melita Marčeta Racanović na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Zagrebu, što je ujedno i odgovor na inicijativu Zagrebačke burze o objedinjavanju organiziranih tržišta vrijednosnica u Hrvatskoj. Ostati tržište znači postupno gašenje tvrtke, dok preregistracijom u burzu VTV ima šansu sudjelovanja u tržišnoj utakmici. Stoga je formiranje burze za nas jedino logično rješenje, rekla je. Što se tiče inicijative Zagrebačke burze o integraciji tržišta vrijednosnih papira u Hrvatskoj kazala je kako je VTV spreman razmotriti sve nove poslovne prijedloge pa tako i prijedlog Zagrebačke burze. No, istaknula je Marčeta Racanović, "ne podržavamo način poticanja prijedloga koji je prvo iznesen u javnost, umjesto da je sukladno pravoj poslovnoj logici prvo prezentiran VTV-u s kojim se želi spajati". Ona je pritom izrazila sumnju u iskrenost motiva Zagrebačke burze za spajanjem (smanjivanje troškova, povećanje kvaliteta usluga), primjećujući kako je zanimljivo da se ova inicijativa događa u razdoblju kada VTV ostvaruje najbolje financijske rezultate od osnivanja. Ocijenila je kako Zagrebačka burza želi spriječiti prerastanje VTV-a u burzu. Zanimljivo je također, kažu na VTV-u, kako je inicijativa Zagrebačke burze pokrenuta upravo na dan održavanja Glavne skupštine VTV-a (jučer), koja je trebala donijeti odluku o preregistriranju VTV-a u Varaždinsku burzu. Skupština je opozvana, nova će se održati krajem veljače i s VTV-a procjenjuju kako će imati više od 75 posto glasova potrebnih za donošenje pozitivne odluke. Marčeta Racanović je istaknula i kako je prije nekoliko dana VTV razmatrao ponude Zagrebačke i Ljubljanske burze za računalni sustav. Za očekivati je bilo, kaže, da ponuda Zagrebačke burze bude povoljnija, no nije tako. "Isti oni ljudi koji žele smanjiti ukupne troškove trgovanja vrijednosnim papirima te između ostalog i troškove razvoja računalnih sustava tražili su iznimno visoke iznose za kupnju njihovog trgovinskog sustava, čak 40 posto više od ponude Ljubljanske burze", istaknula je. Stoga s se VTV odlučio za softwer Ljubljanske burze. Kako je rekla, "očajnički pokušaji (Zagrebačke burze) da se spriječi izmjena djelatnosti VTV-a u burzu samo nam dodatno pokazuju da smo na pravom putu i da tako trebamo nastaviti. Strah i respekt koji ZB pokazuje prema VTV-u za nas je veliki kompliment i poticaj daljnjem napretku", zaključila je Marčeta Racanović. 23. Predstavljen investicijski fond Selecteurobond CAIB Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima, predstavilo je danas novi investicijski fond SelectEUROBOND, koji će ulagati isključivo u obveznice. Predsjednik Uprave CAIB Investa Damir Ostović napominje kako je cilj ponuditi hrvatskim ulagačima diverzificiran i optimiziran portfelj odnosno jer se jednim ulaganjem ulaže u 100-ak vrijednosnih papira. Najmanje 50 posto portfelja ulagat će se u državne obveznice zemalja Europske unije, korporativne obveznice te državne obveznice izvan zemalja EU, a predviđeno je da se dio portfelja plasira u obveznice hrvatskih izdavatelja - državne kao i one koje su sa garancijom RH. Fond je okrenut i malim dioničarima, budući da je najniži iznos početnog ulaganja protuvrijednost 100 eura, a svako iduće samo 10 eura. Naknada za upravljanje iznosi 1 posto godišnje, naknada depozitnoj banci 0,2 posto na godišnjoj razini, a ciljani prinos na ulog, po sličnim austrijskim iskustvima, bit će oko 6 posto na euro. Članica Uprave Silvana Božić izvijestila je i da je sredstva u fond SelectEUROPE, kojeg je portfelj sastavljen od pretežito dionica najvećih europskih kompanija, uložilo 200 ulagača, te da je imovina 75 milijuna kuna. 24. Sindikalna košarica: Troškovi života u prosincu za kunu viši nego u studenom Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u prosincu porasli za jednu kunu u odnosu na studeni. Sindikalna košarica u prosincu iznosi 5.212 kuna, a u studenom je iznosila 5.211 kuna. U ukupnim troškovima u prosincu najveći je udio u prehrani od 35,12 posto, za stanovanje se troši 29,04 posto, odijevanje 11,91 posto, obrazovanje i kulturu 11,48 posto, prijevoz 7,91 posto i higijenu 4,54 posto. Prosječna neto plaća u studenom od 3.420 kuna porasla je za 68 kuna u odnosu na listopad i pokrivala je 65,61 posto troškova života, dok je listopadska plaća od 3.352 kune pokrivala 64,32 posto troškova života. 25. ECB: Zamjena starih valuta u euro gotovo završena Zamjena 12 valuta zemalja Europske monetarne unije u euro praktički je završena, budući se trenutno čak 95 posto svih gotovinskih transakcija u toj regiji obavlja u novoj valuti, objavila je Europska središnja banka (ECB). Proces zamjene starih valuta u euro provodi se znatno brže no što se očekivalo, objavila je ECB, dodajući kako je posebice što se tiče gotovinskog poslovanja građana 'već pred završetkom'. Prije uvođenja, ECB je predviđala da će se većinski udio eura u gotovinskim transakcijama postići nakon 15. siječnja, no trenutni podaci govore da je taj cilj dostignut već 7. siječnja. Trenutno je, prema procjenama Europske središnje banke, u opticaju približno 8,1 milijarda euro-novčanica, a mali broj pokušaja prijevare i krivotvorenja do sada je uvijek bio na vrijeme otkriven. 26. Inflacija u eurozoni u prosincu 2,1 posto Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu prošle godine lagano je porasla, dosegnuvši 2,1 posto, dok je u 15 zemalja Europske Unije (EU) u prosjeku iznosila 2 posto, objavio je danas europski statistički ured Eurostat. Iz statističkog su ureda istaknuli da je porast stope inflacije u eurozoni na 2,1 posto osjetno manji u usporedbi s 2,6-postotnim povećanjem zabilježenim u prosincu 2000. U prosincu prošle godine najniže su stope inflacije imali Luksemburg - svega 0,9 posto, Francuska 1,4, te Njemačka 1,5 posto. Nasuprot tomu, najvišu je stopu inflacije zabilježila Nizozemska - 5,1 posto te Irska - 4,4 posto, kaže se u izvješću Eurostata. 27. Ulaganja u 2001. gotovo prepolovljena Vrijednost stranih ulaganja u svijetu lani je smanjena za 40 posto u odnosu na prijašnju godinu, više zahvaljujući usporavanju u globalnom gospodarstvu nego učincima terorističkih napada na SAD 11. rujna, izvijestili su stručnjaci Ujedinjenih naroda (UN). Najsnažniji pad ulaganja zabilježen je u razvijenim gospodarstvima, u kojima je priliv stranih ulaganja lani više nego prepolovljen te se procjenjuje da je dosegnuo 500 milijardi američkih dolara, objavila je Konferencija UN-a o trgovini i razvitku (UNCTAD). Nasuprot tomu, u gospodarstvima u razvoju priliv stranih investicija u prošloj je godini tek lagano smanjen - za 25 milijardi. Ukupno su dosegnule 215 milijardi dolara. 28. Statistika Niske stope rasta hrvatskog izvoza - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza, izraženog u američkim dolarima, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine bila za samo 3,5 posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz zabilježio rast od 17,5 posto. Time se nastavlja neravnoteža u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, na inozemna je tržišta iz Hrvatske u razdoblju od siječnja do studenoga 2001. izvezeno roba za 4,26 milijardi dolara, a istodobno je vrijednost robnog uvoza iznosila 8,36 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio je iznos od četiri milijarde dolara (4.099 milijuna USD), što je za 36,6 posto veći manjak nego jedanaest mjeseci 2000. Pokrivenost uvoza izvozom pak iznosi vrlo skromnih 51 posto. Takvim kretanjima deficit u robnoj razmjeni dostigao je 96 posto vrijednosti robnog izvoza, odnosno petinu procijenjenog BDP-a za 2001. godinu. Zamjećuje se stagnacija ili opadanje izvoznih aktivnosti nekih značajnih izvoznih grana poput proizvodnje odjeće, kemikalija i kemijskih proizvoda, naftnih derivata, prerade drva, proizvodnje ostalih prijevoznih sredstva. Više od polovice ukupnog izvoza (55,8 posto) usmjereno je u zemlje Europske unije, među kojima su i hrvatski najznačajnijih vanjskotrgovinski partneri, na prvom mjestu Italija. Iz Hrvatske je u Italiju u prvih jedanaest mjeseci ove godine izvezeno roba za nešto više od milijardu dolara, što je povećanje za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U Njemačku je izvoz povećan za 10,7 posto na 647 milijuna dolara, dok izvoz u Austriju, realiziran u vrijednosti od 246 milijuna USD, bilježi pad za 8,1 posto. Smanjen je i izvoz u zemlje CEFTA-e (za 7,6 posto na 520 milijuna dolara), pri čemu se najveći pad bilježi u razmjeni sa Slovenijom u koju je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvezeno roba za 394 milijuna dolara, što je za 11,5 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast izvoza za 13 posto ostvaren je u razmjeni sa BiH u koju je u jedanaest mjeseci izvezeno roba za 518 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u SR Jugoslaviju bilježi visok porast - u tu je zemlju u jedanaest mjeseci 2001. godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od 135 milijuna dolara, što je za 46,2 posto više nego u istom razdoblju godine prije.