ZADAR: OKRUGLI STOL O KAVEZNOM UZGOJU RIBE I ZAŠTITI OKOLIŠA

ZADAR, 24. siječnja (Hina) - U organizaciji Županijske komore danas je u Zadru održan okrugli stol o kaveznom uzgoju ribe i njegovu utjecaju na okoliš, na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Zadarske županije, lokalnih vlasti, Hrvatske gospodarske komore, znanosti i struke.#L# Na skupu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, okupilo se više od stotinu različitih stručnjaka, a temeljni problem o kojem se raspravljalo bio je kako osigurati budućnost marikulturi s jedne, te zaštiti okoliš, s druge strane. Predsjednik zadarske županijske komore Dario Jurin podsjetio je kako je bavljenje marikulturom na zadarskom području počelo prije 13 godina, a prije četiri godine prvi put je na tom području počeo i uzgoj tuna. U marikulturi je danas zaposleno 550 djelatnika i još je toliko kooperanata, rekao je Jurin i dodao da su tamošnji ribouzgajivači prošle godine ostvarili izvoz od 40 milijuna eura, a ove godine bit će i veći. Određeni problemi između lokalnog pučanstva i ribouzgajivača postoje, no potrebno ih je zakonski rješavati jer je marikultura postala značajna djelatnost za hrvatsku državu, istaknuo je Jurin. Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Katalić ustvrdio je kako zbog pogrešne percepcije u javnosti o marikulturi ta djelatnost trpi štete. Zadarski župan Šime Prtenjača ocijenio je kako se ne smije održavati slijepo divljenje prirodi, a da pritom pučanstvo nema od čega živjeti. Jelica Oštrić iz Zavoda za javno zdravstvo u Zadru predstavila je rezultate istraživanja mora, ispod i oko kaveza u kojima se uzgaja riba, posebice tuna. Rekla je da rezultati istraživanja na pet lokacija i 26 uzoraka mora pokazuju kako do bitnih promjena u moru nije došlo. Situacija je puno bolja nego bi se po istupima dijela ljudi u javnosti moglo zaključiti, ali nije ni onako besprijekorna kakvom je žele prikazati tunouzgajivači. Potrebno je napraviti plan, utvrditi nadzor i poštivati pravila o dubini mora, rekla je. Ivona Marasović iz Oceanografskog instituta u Splitu rekla je da je naša obala pogodna za kavezni uzgoj ribe, ali i osjetljiva, te se ne može uspoređivati s drugim obalama. Rješenja možemo pronaći po uzoru na Australiju gdje se koncesije za uzgoj daju na godinu dana, a nakon toga se utvrđuje komu će se koncesija produžiti, a komu ne. Niz je govornika istaknuo kako je bilo incidenata u dosadašnjem uzgoju ribe te bi daljnji uzgoj bez kontrole predstavljao opasnost za neke riblje vrste, posebice ispod kaveza. Čulo se da se na određenim predjelima oko tunogojilišta pojavljuju neke vrste koje su karakteristične za onečišćena područja. Stajalište je većine izlagača bilo da marikultura treba uživati potporu, ali uz izgrađeni sustav monitoringa. Predstavnici pojedinih mjesnih otočnih zajednica upozoravali su na štete koje marikultura nanosi obali i turizmu, dok su ribouzgajivači i stručnjaci naglašavali prednosti marikulture. Istaknut je primjer tvrtke "Kali tuna" koja je počela prije četiri godine s poslovanjem i zapošljavala samo sedam radnika, a danas ih zapošljava 140, uglavnom otočana. To i slična poduzeća pridonose ostanku stanovništva na otocima i omogućavanju da ono živi od svoga rada, istaknuto je. (Hina) ima ln