PARIZ, 24. siječnja (Hina/AFP) - Rezultati istraživanja Pasteurova instituta o proizvodnji eksperimentalnog cjepiva protiv antraksa bit će objavljeni u veljači u novom broju časopisa "Infection and Immunity", objavili su u tome
institutu.
PARIZ, 24. siječnja (Hina/AFP) - Rezultati istraživanja Pasteurova
instituta o proizvodnji eksperimentalnog cjepiva protiv antraksa
bit će objavljeni u veljači u novom broju časopisa "Infection and
Immunity", objavili su u tome institutu. #L#
Ekipa pod vodstvom Michele Mox iz Odjela za toksine i bakterijsku
patologiju (CNRS URA 2172) dovršila je eksperimentalno cjepivo
koje se pokazalo učinkovitim u pokusima obavljenim na zamorcima i
miševima, a znanstvenici se sad nadaju da će proizvesti i cjepivo
koje mogu koristiti ljudi.
Antraks napada sisavce, a uzrokuje ga bakterija Bacillus anthracis
koja preživljava u obliku vrlo otpornih spora.
Kad uđu u organizam, spore se aktiviraju i iz njih se razviju bacili
koji proizvode otrove i brzo se množe. Ako se ne pristupi liječenju,
razvoj bakterija u krvi i otrovanje krvi izazivaju smrt.
Sve do danas za čovjeka nema cjepiva koje bi istodobno bilo bez
štetnih usputnih pojava i koje bi štitilo od bacila antraksa.
Postoji samo acelularno cjepivo proizvedeno šezdesetih godina u
SAD-u i u Velikoj Britaniji koje se sastoji od jednog sastavnog
dijela dvaju toksina bakterije, od bjelančevine PA ("protective
antigen" - zaštitni antigen). No, za to cjepivo potrebno je
nekoliko cijepljenja i pokazalo se manje djelotvornim od ublaženog
cjepiva sa živim sporama, kakvo se koristi za cijepljenje
životinja, ali se zbog štetnih pojava ne može koristiti za ljude.
Acelularno cjepivo omogućuje zaustavljanje djelovanje toksina,
ali nema učinka na zarazu zbog razmnožavanja bacila. Zato su
znanstvenici pošli od načela da se za poboljšavanje toga cjepiva
mora ciljati na najraniju fazu zaraze, kako bi se uništile spore već
pri ulasku u organizam te zaustavila faza njihova klijanja.
Michele Mock i njezina ekipa ispitali su cjepivo sastavljeno od
postojećega acelularnog cjepiva kojemu su dodane umrtvljene spore.
Takva kombinacija provjerena je na zamorcima, životinjama koje se
često rabe za pokuse s cjepivom protiv antraksa, i na miševima, koji
su vrlo osjetljivi na zaraze pa ih je posebno teško od njih
zaštititi.
Na tim je životinjama postignuta potpuna zaštita od zaraze bacilom
antraksa u uvjetima u kojima se imunizacija samo bjelančevinom PA
nije pokazala dostatnom.
Znanstvenici misle da bi ovakvo cjepivo "moglo poslužiti kao temelj
za proizvodnju cjepiva za ljude koje bi bilo jednako dobro kao i
sadašnje živo cjepivo koje se rabi za zaštitu životinja".
Od napada bakterijom bedrenice zbog koje je u SAD-u umrlo pet osoba,
istraživanja ove bolesti i njezina uzročnika jako su pojačana. Već
nekoliko laboratorija, među kojima jedan izraelski i jedan
britanski, objavilo je da su izradili eksperimentalno cjepivo,
utvrđen je genom bacila, razvijeni su načini ranoga otkrivanja, a
otkriveno je i kako nastaju toksini antraksa.
(Hina) rug dgk