ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Našoj kroatistici može se načelno prigovoriti da ne prati dovoljno razvitak lingvističke teorije u inozemstvu, da je prezauzeta uskim kroatističkim temama, normativizmom i tradicionalnim filološkim
pristupom jeziku, izjavio je u najnovijem dvotjedniku "Vijencu" mladi hrvatski lingvist Ranko Matasović.
ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Našoj kroatistici može se načelno
prigovoriti da ne prati dovoljno razvitak lingvističke teorije u
inozemstvu, da je prezauzeta uskim kroatističkim temama,
normativizmom i tradicionalnim filološkim pristupom jeziku,
izjavio je u najnovijem dvotjedniku "Vijencu" mladi hrvatski
lingvist Ranko Matasović. #L#
U opširnom intervjuu "Vijencu", novine Matice hrvatske za
književnost, umjetnost i znanost, od 24. siječnja, Matasović je
rekao da je glede proučavanja bogate i raznovrsne građe poredbene
lingvistike Internet donio pravu revoluciju.
"Danas ne samo da je vrlo velik broj starih tekstova čija su izdanja
inače skupa dostupan za pretraživanje preko Interneta, nego su
dostupni i čitavi etimološki rječnici i bibliografije, a na
diskusijskim grupama možete stalno provjeravati svoje hipoteze
prije nego što ih objavite i tražiti savjete lingvista koji o nekoj
temi više znaju", rekao je Matasović.
Po njegovim riječima, lingvistika je postala odveć složena
znanost, neke lingvističke discipline su jako uznapredovale,
ponajprije računalna lingvistika, koja je povezana s elektroničkom
industrijom. S tim je povezana i neurolingvistika, kaže, dodajući
kako je u pogledu provedbene lingvistike trend istraživanje
dubinskih genetskih srodnosti te utvrđivanje veze između srodnih
jezika i genetskih varijacija u ljudskoj populaciji.
"Sve to pokazuje da se i lingvistika sve više okreće prema
interdisciplinarnosti i u tom trendu sudjeluju i neki hrvatski
lingvisti", napomenuo je, dodavši kako nema hrvatske lingvistike
kao neke prepoznatljive škole, niti se za sada može reći da smo
poznati u svijetu kao jaka istraživačka zajednica u lingvistici.
Ranko Matasović (1968.), predstojnik Katedre za poredbenu
indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkoga
Filozofskog fakulteta, stručno se usavršavao na sveučilištima u
Beču i Oxfordu, bio je stipendist Fulbrigthove zaklade, a za
2002./2003. dobitnik je stipendije Humboldtove zaklade.
Napisao je knjige "Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti"
(1995.), "A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European
Linguistics" (1996.), "Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika" (1997.), "Kultura i književnost Hetita" (2000.)
i "Uvod u poredbenu lingvistiku" (2001.).
(Hina) mc