ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Zakoni o HRT-u i o telekomunikacijama i dalje omogućuju neprihvatljiv utjecaj vlasti na nacionalnu rtv i privatne radio i televizijske postaje, ocjenjuje se u OESS-u nakon provedene analize hrvatskih
zakona na tom području.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Zakoni o HRT-u i o telekomunikacijama
i dalje omogućuju neprihvatljiv utjecaj vlasti na nacionalnu rtv i
privatne radio i televizijske postaje, ocjenjuje se u OESS-u nakon
provedene analize hrvatskih zakona na tom području.#L#
"Analizu i komentare Zakona o HRT-u (2001.) i Zakona o
telekomunikacijama (1999., izmijenjenog i dopunjenog 2001.),
izradio je poljski stručnjak dr. Karol Jakubowicz, predsjednik
Upravnog odbora za prekograničnu televiziju Vijeća Europe.
Dokument izrađen na deset stranica predstavljen je 29. studenoga u
Beču, a ovih je dana predan i predstavnicima Vlade, doznaje Hina.
"Zakon, usvojen u veljači 2001., predstavlja korak naprijed, ali u
biti nije uspio udaljiti HRT od utjecaja Vlade i Sabora", kaže se u
predgovoru analize te neizravno sugerira usvajanje potpuno novoga
Zakona o telekomunikacijama, neprimjerenog zbog toga što omogućuje
stavljanje privatnoga sektora pod nadzor Vlade.
"Iako se izgledi za ranu reviziju ova dva zakona čine slabima, prije
i kasnije to će vjerojatno biti neophodno. U ovom trenutku potrebno
je mnogo dobre volje i spremnosti za suradnju svih učesnika u
procesu kako bi se proveo Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji",
dodaje se u predgovoru.
Napominje se da je Hrvatska, nedavnom ratifikacijom Europske
Konvencije o prekograničnoj televiziji, pokazala spremnost da
prihvati europske standarde na području radiodifuzije.
Stoga se preporuča usvajanje određenoga broja ključnih izmjena i
dopuna zakona kako bi se HRT-u pružila pravna osnova za uspješan
pomak prema neovisnom javnom mediju.
Upozorava se da je prilikom usvajanja Zakona o HRT-u, iako je
njegova "opća struktura ispravna", na mnogim razinama zanemaren
savjet međunarodnih organizacija.
Preporuča se da Zakon treba isključiti mogućnost nerazmjernog
utjecaja vlasti i političkih snaga na HRT. "Ako takva mogućnost
postoji, ona će se i upotrijebiti, prije ili kasnije".
Nadalje, preporuča se i razrada posebnoga zakona o radiodifuziji
koji bi ustanovio potpuno neovisno regulatorno tijelo za usluge
radiodifuzije, odgovorno za nadzor svih rtv postaja, pa i HRT-a.
Uz navođenje niza primjedaba, upozorava se da sadašnja nadzorna i
upravljačka struktura daje stvarnu vlast unutar HRT-a politički
imenovanim osobama parlamentarne većine, odnosno Vlade.
U dokumentu se ocjenjuje da je to "u izravnoj suprotnosti s
međunarodnim normama kao što je, na primjer, izraženo u Preporuci
Br. R (96) 10 Ministarskog odbora Vijeća Europe o jamstvu
neovisnosti javne radio i televizije".
Preporuča se redefiniranje Vijeća HRT-a u pravi organ HRT-a s
potrebnim strateškim ovlastima u donošenju odluka kao što je
imenovanje i, u iznim okolnostima, razrješavanje Upravnoga vijeća,
odobravanje godišnjega financijskog i programskog plana te
Statuta.
Trajanje mandata Vijeća HRT-a mora se razlikovati od onoga kojega
ima Sabor, preporuča se.
Upravno vijeće bi trebalo biti odgovorno samo za upravljanje HRT-om
i za sva imenovanja djelatnika, a Ravnatelj bi trebao biti njegov
predsjedavajući.
Jedna od alternativa, po analizi možda i poželjnija, bila bi da
postoji samo Ravnatelj, bez Upravnoga vijeća, jer bi to
pojednostavilo svakodnevno donošenje odluka i upravljanje.
Također, status HRT-a treba se promijeniti, ili se sadašnji zakon
treba odvojiti od Zakona o ustanovama kada on daje državnim
tijelima bilo koji stupanj utjecaja ili kontrole nad HRT-om.
U tom kontekstu preporuča i brisanje odredbe po kojoj je država
osnivač HRT-a, jer joj to daje neodređenu "opću ulogu" u
osiguravanju odgovornosti HRT-a prema javnosti.
Također, Vlada ne bi smjela imati utjecaja na financiranje HRT-a,
pa bi odluke o povlasticama i oslobađanju od plaćanja pristojbe za
dozvolu trebalo donositi Vijeće za radio i televiziju.
OESS nema primjedaba na ovlast Sabora da imenuje svoje predstavnike
u Vijeće HRT-a sve dok su oni u tom tijelu u manjini, kao i na ovlast o
davanju suglasnosti za mogući stečajni postupak.
No, Zastupnički dom ne bi smio dobiti nikakvu mogućnost izravnog
miješanja u rad HRT, pa bi Zakon trebao biti jasan po pitanju
posljedica mogućeg odbijanja izvješća kojega mu Vijeće HRT-a,
inače, ima obvezu podnositi.
U analizi su i na Zakon o telekomunikacijama suštinske primjedbe,
prije svega na skučen opseg djelovanja Vijeća za radio i
televiziju.
Upozorava se, naime, da predstavlja izravnu povredu Preporuke REC
(2000)23 o neovisnosti i funkcioniranju regulatora sektora radija
i televizije Ministarskog odbora Vijeća Europe to što je Saboru
dano da na prijedlog Vlade imenuje Vijeće za radio i televiziju i da
njegove članove razrješuje kada god hoće.
Stoga, trebalo bi promijeniti sastav Vijeća i način imenovanja
njegovih članova tako da ono postane pluralističko i tijelo
istinski neovisno od političkih snaga ili gospodarskih interesa.
Vijeću bi trebalo dodijeliti pravo nadzora nad HRT-om, a sukladno
spomenutoj Preporuci VE i daleko šire ovlasti, kao što je donošenje
propisa, zaključivanje ugovora s davateljem radijskih i
televizijskih usluga, sudjelovanje u planiranju opsega državnih
frekvencija, te ovlast za razmatranje žalbi i, u skladu sa zakonom,
za uvođenje sankcija ili opoziva dozvole.
(Hina) vl