FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OPISAN STOLJETNI UTJECAJ LJUDI NA GLOBALNU TEMPERATURU

ZAGREB/WASHINGTON, 23. siječnja (Hina) - Ljudi su u posljednjih 130 godina utjecali na temperaturu na površini Zemlje, pokazala je studija objavljena ovog mjeseca u časopisu "Journal of Geophysical Research".
ZAGREB/WASHINGTON, 23. siječnja (Hina) - Ljudi su u posljednjih 130 godina utjecali na temperaturu na površini Zemlje, pokazala je studija objavljena ovog mjeseca u časopisu "Journal of Geophysical Research". #L# Američki i australski znanstvenici to su zaključili na temelju analiza povijesnih podataka o koncentraciji stakleničkih plinova, ljudskoj emisiji sumpora i varijacijama u Sunčevim aktivnostima od 1865. do 1990. Praćeni staklenički plinovi uključuju ugljični dioksid, metan, dušikov oksid i klorofluorugljici 11 i 12. Znanstvenici su usporedili te čimbenike s promjenama globalnih temeperatura na sjevernoj i južnoj hemisferi. To je prva studija koja je uspostavila statistički bitnu vezu između ljudske aktivnosti i temperature na Zemlji, neovisno o klimatskim modelima, rekao je Robert K. Kaufmann, znanstvenik Centra za energiju i studije okoliša sveučilišta u Bostonu. Znanstvenici su utvrdili da eliminacija samo jedne varijable - stakleničkih plinova, emisije sumpora ili Sunčeve aktivnosti - povećava pogreške, tj. svi ti čimbenici zajedno potrebni su kako bi se objasnile promjene u temperaturi na površini Zemlje. Otkrili su i da je utjecaj ljudi različit na dvjema hemisferama. Na sjeveru je zatopljenje koje uzrokuju staklenički plinovi gotovo posve neutralizirano hlađenjem uzrokovanim emisijom sumpora, zbog čega je temperature bilo teško pratiti. U južnoj hemisferi, gdje je emisija sumpora niža, učinke je bilo lakše uočiti, stoji u studiji. "Kompenzirajuće djelovanje stakleničkih plinova i emisije sumpora opovrgava komentare onih koji ne vjeruju u klimatske promjene i tvrde da je veliko povećanje u atmosferskim koncentracijama stakleničkih plinova od kraja Drugog svjetskog rata do početka sedamdesetih vrlo malo utjecalo na temperaturu", rekao je Kaufmann. U tom je razdoblju "učinak zatopljenja stakleničkih plinova bio prikriven istodobnim povećanjem emisije sumpora. Emisija sumpora otada je ipak smanjena zbog zakona kojima su se željele smanjiti kisele kiše i to je omogućilo da učinak zatopljenja stakleničkih plinova postane uočljiviji", dodao je. Analiza podataka pokazala je da će udvostručavanje atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida u odnosu na predindustrijsko razdoblje povećati temperaturu sjeverne hemifsere za 2,3 do 3,5 stupnjeva Celzijevih. U južnoj hemisferi povećanje temperature kretat će se od 1,7 do 2,2 stupnja Celzijevih, tvrde znanstvenici. Očekuje se da će to udvostručavanje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nastupiti tijekom sljedećih stotinu godina. Iako se nekima te procjene možda čine malima, Kaufmann upozorava da je tijekom posljednjeg ledenog doba prije više od 15.000 godina globalna temperatura na Zemlji bila samo 3 do 5 stupnjeva Celzijevih niža od sadašnjih. Kaufmann je studiju izradio u suradnji s Davidom I. Sternom iz Centra za proučavanje okoliša i resursa Australskog nacionalnog sveučilišta. (Hina) zt dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙