FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MUP: U HRVATSKOJ LANI 17 TISUĆA IMIGRANATA, 30 POSTO MANJE NEGO GODINU RANIJE

HR-Kid-imigranti-Kriminal MUP: U HRVATSKOJ LANI 17 TISUĆA IMIGRANATA, 30 POSTO MANJE NEGO GODINU RANIJE piše: Serđo ObratovZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Hrvatska policija lani je otkrila i uhitila više od 17 tisuća ilegalnih migranata, što je gotovo 30-postotni pad u odnosu na godinu ranije.
piše: Serđo Obratov ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Hrvatska policija lani je otkrila i uhitila više od 17 tisuća ilegalnih migranata, što je gotovo 30- postotni pad u odnosu na godinu ranije.#L# S obzirom da je i Slovenija u prošloj godini zabilježila pad ilegalnih prelazaka od 42 posto, u MUP-u smatraju da je europski trend ilegalnih migracija u laganom padu. Lani je pri nezakonitom prelasku granice u Hrvatskoj otkriveno 17.038 imigranata, za razliku od 24.180 u 2000., po tome rekordnoj u zadnjih desetak godina, doznaje se u MUP-u. Takav osjetan pad ilegalnih prelazaka rezultat je pojačanog nadzora granice, pri čemu su korišteni dnevni i noćni preleti helikoptera, te razbijanja nekoliko međunarodnih lanaca krijumčara ljudima, ocjenjuje MUP. U Sloveniji, u koju je lani ušao 20.871 imigrant (12.687 iz Hrvatske), pad ilegalnih prelazaka pripisuju povećanju broja policajaca na granicama, posebno s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska policija ističe i bolju suradnju s hrvatskom policijom, s kojom na području Murske Sobote ima zajedničke ophodnje, kao i odluku BiH da uvede vize državljanima Irana. Za razliku od pada broja nezakonitih prelazaka granice, prošle je godine u Hrvatskoj povećan broj zahtjeva za priznavanjem statusa izbjeglice, odnosno azilom, pa su tako 2000. azil zatražile 23 osobe, a lani njih 87. Među imigrantima najveći je broj državljana Rumunjske (7.346), zatim SR Jugoslavije (2.792), Turske (1.836), Makedonije (923), Iraka (909), Moldavije (743), BiH (479) i Irana (473). Rumunji su već godinama najbrojniji imigranti, dok su drugo mjesto od turskih preuzeli državljani SRJ, uglavnom kosovski Albanci. Najveći broj prelazaka zabilježile su vukovarsko-srijemska i karlovačka policijska uprava, s obzirom da pokrivaju područja koja graniče sa SRJ i BiH, zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi gotovo 90 posto svih imigranata. Iz SRJ je lani ušlo 44 posto, a iz BiH 43 posto od ukupnoga broja imigranata. Manji broj je pokušao preko Mađarske, Slovenije i Italije, dok za 8 posto prelazaka nije utvrđeno iz koje su zemlje ušli u Hrvatsku. Najveći je broj organiziranih prelazaka u skupinama s više od tri imigranta. Na takav je način lani granicu pokušalo prijeći 10.721 osoba, dok je ostalih 6.317 imigranata u Hrvatsku ušlo ili pokušalo ući samostalno i neorganizirano. Granicu su najviše nezakonito prelazili muškarci - 83 posto, žena je bilo 10, a maloljetnika i djece 7 posto, odnosno njih oko 1.200. Za prebacivanje jedne osobe iz BiH preko Hrvatske i Slovenije u zapadnoeuropske zemlje krijumčari, prema policijskim podacima, naplaćuju od 3.000 do 5.000 njemačkih maraka, ovisno o dobi i spolu. Pred Vijećem Općinskog suda u Čakovcu u četvrtak će početi suđenje skupini od 37 osoba optuženima za prebacivanje 900 stranih državljana iz Hrvatske u Sloveniju prošle i pretprošle godine. Sumnja se da je skupina, koja je na tom poslu zaradila oko pola milijuna eura, bila povezana s navodnim "kraljem ilegalnih prebjega" Josipom Lončarićem, kojem se sudi u Ljubljani. Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 314 kaznenih djela nezakonitog prebacivanja preko granice, za što je prijavljeno 356 osoba, odnosno 14 posto manje nego u 2000. Prema Ugovoru o prihvatu i predaji osoba, tzv. readmisiji, Slovenija je lani Hrvatskoj vratila 4.683 osobe. U isto vrijeme Hrvatska je u BiH vratila 2.503 imigranta, dok je 2000., u samo pet mjeseci primjene ugovora, izručila njih 6.866. Iz Hrvatske je lani protjerano 2.080 stranih državljana. Prisilno udaljavanje primjenjuje se, inače, na one imigrante koji ne napuste Hrvatsku u zadanom sudskom roku. Za troškove deportacije (putnih karata, isprava, viza, troškove tranzita) imigranata Hrvatska je prošle godine utrošila 1,6 milijuna kuna, a za troškove smještaja, skrbi i prehrane dodatnih 2 milijuna kuna. (Hina) so vl

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙