US-BA-terorizam-Obrana-Špijunaža-Oružani sukobi-Ratovi ASSOCIATED PRESS- 22. I. HUMANITARCI U BOSNI PARAVAN ZA TERORIZAM SJEDINJENE DRŽAVETHE ASSOCIATED PRESS22. I 2002.Humanitarne agencije u Bosni - paravan za terorizam"Uhićenje i
izručenje šest alžirskih osumnjičenika za terorizam, od kojih je pet radilo za islamske humanitarne organizacije, bosansku je vladu i zapadne dojavne agencije prisililo da još jednom ispitaju 120 agencija za pomoć koje djeluju u ovoj balkanskoj zemlji. Dužnosnici žele znati da li su agencije, koje su stigle u zemlju kako bi pomogle ovoj muslimanskoj zemlji da se oporavi od razornih posljedica rata koji je harao od 1992. do 1995., legitimne organizacije za pomoć ili fronte za teroriste koji planiraju nove napade na američke ciljeve. Ovo je pitanje osjetljivo za Bosnu, koja se još uvijek nastoji oporaviti od rata i uvelike ovisi o humanitarnoj pomoći iz vana. Dužnosnici su rastrgani jer žele biti sigurni u to da agencije ne pružaju utočište teroristima, dok istodobno ne žele vrijeđati legitimna dobrotvorna društva. 'Definitivno zavrjeđuju našu pažnju', kazao je Ivica Mišić, zamjenik bosanskog ministra vanjskih poslova i čelnik
SJEDINJENE DRŽAVE
THE ASSOCIATED PRESS
22. I 2002.
Humanitarne agencije u Bosni - paravan za terorizam
"Uhićenje i izručenje šest alžirskih osumnjičenika za terorizam,
od kojih je pet radilo za islamske humanitarne organizacije,
bosansku je vladu i zapadne dojavne agencije prisililo da još
jednom ispitaju 120 agencija za pomoć koje djeluju u ovoj
balkanskoj zemlji.
Dužnosnici žele znati da li su agencije, koje su stigle u zemlju
kako bi pomogle ovoj muslimanskoj zemlji da se oporavi od razornih
posljedica rata koji je harao od 1992. do 1995., legitimne
organizacije za pomoć ili fronte za teroriste koji planiraju nove
napade na američke ciljeve.
Ovo je pitanje osjetljivo za Bosnu, koja se još uvijek nastoji
oporaviti od rata i uvelike ovisi o humanitarnoj pomoći iz vana.
Dužnosnici su rastrgani jer žele biti sigurni u to da agencije ne
pružaju utočište teroristima, dok istodobno ne žele vrijeđati
legitimna dobrotvorna društva.
'Definitivno zavrjeđuju našu pažnju', kazao je Ivica Mišić,
zamjenik bosanskog ministra vanjskih poslova i čelnik
antiterorističke ekipe zemlje.
'U Bosni ih ima jako mnogo. Vjerujem da imamo valjani razlog zbog
kojeg ponovno trebamo ispitati ovaj problem, njihovu nazočnost, a
ispitati i neke od njihovih službenika, naravno bez predrasuda',
kazao je Mišić.
Humanitarne organizacije ponovno su pod povećalom nakon uhićenja
šest Alžiraca u listopadu, za koje SAD tvrdi kako predstavljaju
bitnu i vjerodostojnu prijetnju američkim i drugim zapadnim
interesima u Bosni.
Unatoč bučnim prosvjedima i tvrdnjama organizacija za ljudska
prava da vlada nema čvrstih dokaza protiv njih, Bosna je prošlog
petka izručila osumnjičenike SAD-u. Poslani su, preko Afganistana,
u američki zatvor u zaljev Guantanamo, na Kubi.
Jedan od njih, Bensayah Belkacem, bio je uhićen na temelju izvješća
stranih dojavnih službi da je navodno telefonirao pomoćniku
čelnika al- Qaide, Osame bin Ladena. Drugi, Mustafa Adir, Sabir
Lamar, Muhamed Nehle, Lakdar Bumedien i Budelah Hadz, uhićeni su
nakon što su britanski i američki dužnosnici u Bosni nakratko
zatvorili njihova veleposlanstva u Sarajevu, navodeći kao razlog
vjerodostojne prijetnje sigurnosti.
Nakon njihovog uhićenja, američko veleposlanstvo u Sarajevu
izrazilo je zabrinutost zbog 'aktivnosti osumnjičenika' unutar
humanitarnih organizacija.
Lamar je radio kao administrator za visokog saudijskog povjerenika
za pomoć Bosni, organizaciju koju je financirao saudijski princ
Selman bin Abdul- Aziz koji tvrdi kako je u pomoć bosanskim
Muslimanima nakon rata uložio više od 600 milijuna dolara.
Stožer organizacije u Sarajevu kompleks je vrijedan 9 milijuna
dolara koji se sastoji od džamije u koju može stati 5000 ljudi,
modernih učionica za arapske studije i kompjutersku znanost,
knjižnice, restauracije i sportske dvorane.
Agencija tvrdi kako obrazuje i brine se za 500 muslimanske ratne
siročadi. Tvrdi i kako plaća režije za mnoge muslimanske obitelji u
Bosni, uključujući izbjeglice i ljude koji su jednostavno
osiromašili zbog rata.
'Ovdje nitko ne podupire terorizam,' kazao je Fahd Al- Zakari,
čelnik ureda.
Snage NATO-a izvršile su raciju ureda agencije u listopadu,
zaplijenivši dokumente i hard diskove s kompjutera.
U jednom izvješću zapadne dojavne agencije(...) izražava se
zabrinutost zbog mogućnosti 'da su se islamske ekstremističke
organizacije mogle infiltrirati i da možda zlorabe' organizacije
za pomoć u Bosni. Takve agencije općenito su inače 'korisne', stoji
u izvješću.
U Bosni živi više od milijun Muslimana, uključujući i nekoliko
stotina islamskih boraca, mudžahedina, koji su stigli uglavnom sa
Srednjeg Istoka kako bi se borili na muslimanskoj strani tijekom
rata protiv Srba i Hrvata.
Neki brinu da se teroristi možda kriju među prijateljski
raspoloženim bosanskim Muslimanima i čekaju naredbe za aktiviranje
od strane al- Qaide ili drugih terorističkih organizacija," piše
Aida Čerkez- Robinson.