ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Zbornik "Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima (1901-2001)" na više od tisuću i 200 stranica svjedoči o zauzetosti i okretnosti Hrvata koji su u tome razdoblju živjeli i radili u tom zavodu u Rimu,
rečeno je u ponedjeljak navečer na promociji toga zbornika u Zagrebu u dvorani "Vijenac" Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Zbornik "Papinski hrvatski zavod
svetog Jeronima (1901-2001)" na više od tisuću i 200 stranica
svjedoči o zauzetosti i okretnosti Hrvata koji su u tome razdoblju
živjeli i radili u tom zavodu u Rimu, rečeno je u ponedjeljak
navečer na promociji toga zbornika u Zagrebu u dvorani "Vijenac"
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.#L#
U prigodi stoljetnice djelovanja Zavoda, Zbornik su prošle godine u
Rimu zajednički objavili Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u
Rimu i zagrebački "Glas Koncila", a za objavljivanje ga je priredio
sadašnji rektor Zavoda msgr. Jure Bogdan.
Po riječima promotora požeškoga biskupa msgr. Antuna Škvorčevića,
rijetko koja institucija kao Zavod sv. Jeronima u Rimu u svom
nastojanju i djelovanju zorno očituje na koje su poteškoće
nailazile pojedine hrvatske inicijative na političkoj pozornici
svijeta, zato što Hrvati nisu imali svoju državu koja bi mogla
zastupati i braniti njihove interese i ustanove.
Zahvaljujući potpori Svete Stolice i upornosti hrvatskih biskupa,
rekao je msgr. Škvorčević, dobivene su mnoge povijesne bitke, a što
se, na svoj način, moglo iskusiti i u najnovije vrijeme prigodom
osamostaljena i priznanja neovisnosti Republike Hrvatske. A svi
koji budu uzeli i prelistavali Zbornik moći će, dodao je, doznati
još mnogo zanimljivo-tužnih pojedinosti koje će ih u to uvjeriti.
Zbornik je podijeljen u četiri dijela, pa se tako u prvome dijelu
čitatelj može upoznati s poviješću Zavoda, odnosno s prvim
pokušajima uspostave i organiziranja do konačnoga utemeljenja i
današnjega djelovanja.
O drugome dijelu, naslovljenomu "Vodstvo, duhovni život, sestre"
večeras je govorio arhivist Vatikanskoga arhiva fra Tomislav
Mrkonjić. Kratko se osvrnuo na djelovanje prvoga rektora Josipa
Pazmana, te na još četiri rektora - Jakova Ćuku, Jurja Magjerca,
Đuru Kokšu i Antona Benvina. Spomenuo je da je msgr. Ratko Perić,
koji je bio rektor prije Jure Bogdana, uspio postići da crkva sv.
Jeronima promijeni ime u Hrvatska crkva sv. Jeronima. Mrkonjić je
pak posebice istaknuo predan i zdušan rad svih koji su radili i sada
rade u tome zavodu koji je simbol hrvatskoga naroda.
Predstojnik Nacionalne katehetske udruge HBK-a msgr. Milan
Šimunović govorio je o djelovanju Zavoda u vrijeme kada je od 1971.
do 1976. i sam u njemu studirao. Podsjetio je da je do danas Zavod
imao 311 svećenika-studenata, od kojih su njih 26 postali biskupi
ili nadbiskupi. Rekavši da je Zavod bio uvijek mjesto potpore
hrvatskome narodu, Šimunović je dodao da je njegovo mjesto značajno
i danas kada crkva djeluje u duboko promijenjenim okolnostima kada
se treba izbjeći opasnost od zatvaranja u uske krugove.
Gospićko-senjski biskup msgr. Mile Bogović osvrnuo se na
djelovanje Zavoda u razdoblju od 1945. do 1959. rekavši da je to
bilo teško razdoblje za Hrvate, od kojih su mnogi po završetku 2.
svjetskoga rata postali izbjeglice. Biskup Bogović podsjetio je da
su saveznici izbjegle Hrvate tada podijelili u tri skupine:
"bijele, sive i crne", od kojih su "crne" teretili za ratne zločine
protiv čovječnosti te za izdaju vlastite domovine.
Povjesničar umjetnosti Tonko Maroević podsjetio je na djelovanje
umjetnika Ivana Meštrovića, Jure Kljakovića i Ivana Dulčića koji su
u Zavodu ostvarili više vrijednih umjetničkih djela.
Msgr. Jure Bogdan podsjetio je da je Papinski hrvatski zavod sv.
Jeronima svećenički zavod u koji se primaju svećenici koji su po
jeziku i podrijetlu Hrvati. Istaknuvši da Zavod ustraje u
promicanju živoga smisla Crkve i njezine univerzalnosti, Bogdan je
rekao da sada u Zavodu studira 27 svećenika iz više hrvatskih
nadbiskupija i biskupija, među kojima je i jedan svećenik-gost,
kojemu je jedan od roditelja hrvatskoga podrijetla.
Na promociji su bili i zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić,
kardinal Franjo Kuharić te predstavnici hrvatskoga političkog i
kulturnog života, među kojima i zamjenik premijera i predsjednik
Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Goran Granić.
(Hina) ip ln