SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 21. siječnja (Hina) TIRANA - Hrvatska i Albanija dijele istu vanjskopolitičku viziju i gaje međusobno političko razumijevanje, ali nisu zadovoljne opsegom robne razmjene između dviju zemalja, rekao je u ponedjeljak u Tirani hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "Obje zemlje žele postati članice EU-a (...), ali nismo zadovoljni s manje od deset milijuna dolara godišnje robne razmjene", rekao je Tonino Picula nakon sastanka s albanskom ministricom vanjskih poslova Artom Dade. On je dodao da vidi mogućnost tješnje suradnje na području energetike, infrastrukture i farmaceutske industrije". Ministar Picula od ponedjeljka boravi u dvodnevnom posjetu Albaniji, tijekom kojega se u ponedjeljak popodne sastaje i s albanskim premijerom Ilirom Metom i ministrom za europske integracije Paskalom Milom. LJUBLJANA - Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić obavijestio je u ponedjeljak ujutro slovensko ministarstvo vanjskih poslova da za tranzit nafte i naftnih derivata kroz Republiku Hrvatsku ponovo vrijedi režim koji je važio do uredbe koju su Slovenija i BiH ocijenile spornom. Kako je priopćilo slovensko ministarstvo vanjskih poslova, Sardelić je po nalogu hrvatske vlade službeno o tome obavijestio državnog tajnika u Ljubljani Iztoka Simonitija, dodavši da će odgovarajuća ministarstva u hrvatskoj vladi formulirati model carinsko- tranzitnih koridora po kojima se bi taj transport odvijao. LJUBLJANA - Slovenija nije u potpunosti zadovoljna načinom otklanjanja zabrane tranzita hrvatskim cestama za slovenske cisterne s naftom i derivatima, javljaju večeras slovenski mediji. Kako je javila komercijalna postaja POP-TV, u slovensko ministarstvo vanjskih poslova popodne je ponovo pozvan hrvatski veleposlanik Celestin Sardelić. Državni tajnik u spomenutom ministarstvu Iztok Simoniti izjavio je za POP-TV kako Slovenija očekuje da hrvatski eksperti na očekivanom sastanku pruže vrlo jasna objašnjenja kako će danas najavljeno ukidanje sporne hrvatske uredbe djelovati. SARAJEVO - Vlasti BiH ukinut će odluku o privremenom ograničenju uvoza nafte iz Hrvatske cestovnim putem čim ih hrvatska Vlada diplomatskim putem izvjesti o ukinuću svoje uredbe koja je i prouzročila ovakve mjere, izjavila je u ponedjeljak u Sarajevu pomoćnica ministra vanjske trgovine BiH Seadata Cerić. Sudjelujući u raspravi na Sekciji uvoznika i distributera nafte Gospodarske komore Federacije BiH, Cerić je kazala kako Vijeće ministara BiH u svakom slučaju očekuje da će hrvatska Vlada vrlo brzo ukinuti spornu uredbu i to na temelju preporuke stručnjaka iz ove oblasti.Njena je ocjena kako je Hrvatska spornom uredbom pokušala izboriti monopolski položaj za svoje proizvođače i trgovce naftom pri čemu je ekologija samo poslužila kao izgovor. LJUBLJANA - Slovenija i dalje inzistira na stajalištu da pri vraćanju dugova Ljubljanske banke Zagreb treba postupiti po tzv. teritorijalnom načelu i da je riječ o problemu koji se rješava u okviru sukcesije bivše SFRJ. To je za slovenski radio u ponedjeljak izjavio je Roman Jakič, slovenski parlamentarac koji je sudjelovao na sastanku s izvjestiteljem Vijeća Europe Juergensom koji sprema izvješće o problemu dugova Ljubljanske banke. Jakič je izjavio da je Slovenija spremna na arbitražu o slučaju dugova Ljubljanske banke i da je - za razliku od Hrvatske - dokumentaciju o tome posredovala Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). PODGORICA - Voditelj crnogorskog ekspertnog tima zaduženog za rješavanje graničnog spora na Prevlaci s hrvatskim predstavnicima prof. dr. Nebojša Vučinić izjavio je kako očekuje skori nastavak pregovora prekinutih prošlog ljeta te da bez rješenja problema granica nema ni ulaska u europske integracijske procese. Kako u ponedjeljak prenose crnogorski mediji, Vučinić je rekao da u pogledu rokova za konačno rješavanje tog problema nije toliki optimista kao šef diplomacije Branko Lukovac. Prema riječima šefa crogorskog ekspertnog tima, iako problem rješenja granica na tom području nije ozbiljna prijetnja miru u regiji, njegovo brzo rješavanje u obostranom interesu Crne Gore i Hrvatske, jer se bez toga ne može u europske integracijske procese. ŽENEVA - Švicarski državni tužitelj rekao je u ponedjeljak da se na dva računa u švicarskim bankama - povezana s bivšim argentinskim predsjednikom Carlosom Menemom i zamrznuta zbog istrage o nelegalnoj trgovini oružjem - nalazi ukupno 10 milijuna američkih dolara. Švicarske vlasti otvorile su prošle godine istragu o računima nakon što je argentinsko pravosuđe zatražilo njihovu pomoć u istrazi o ilegalnoj prodaji oružja Hrvatskoj i Ekvadoru početkom devedesetih. NEW YORK - Njemački diplomat Michael Steiner preuzet će dužnost novog civilnog upravitelja UN-a na Kosovu, javila je u ponedjeljak njemačka novinska agencija Dpa. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je da je Steiner idealan kandidat za nasljednika Hansa Haekkerupa, Danca koji je zbog osobnih razloga dao ostavku na mjesto civilnog upravitelja UN-a nakon jednogodišnjeg obnašanja te dužnosti. Annan je poslao pismo Vijeću sigurnosti UN-a u kojem imenuje Steinera, bivšeg savjetnika njemačkog kancelara, Haekkerupovim nasljednikom. PRIŠTINA - Kašnjenje u primjeni političkih reformi na Kosovu i Makedoniji ide na ruku albanskim ekstremistima i pridonosi klimi nestabilnosti u tom području Balkana, ocijenio je u ponedjeljak glavni zapovjednik snaga NATO-a na Kosovu (KFOR) general Marcel Valentin. U intervjuu za France Presse, glavni zapovjednik međunarodnih mirovnih snaga izražava žaljenje što kosovski višeetnički parlament, proizašao iz zakonodavnih izbora održanih 17. studenoga, još uvijek ne može iznjedriti dovoljnu većinu kako bi se konačno izabrao predsjednik te srbijanske pokrajine, nastanjene uglavnom Albancima. "Informativnom kampanjom pokušavamo kosovsku zajednicu senzibilizirati za pitanje sigurnosti. Ono što nas brine je da, u odsustvu predsjednika, nema vlade na koju bismo se mogli osloniti da nam pomogne u rješavanju problema sigurnosti na ovom području", kazao je Valentin. PRIŠTINA - Misija UN-a na Kosovu ponovno je u ponedjeljak upozorila na mogućnost da međunarodna zajednica prekine sadašnju parlamentarnu krizu i sama imenuje političare na čelo kosovskih institucija. Misija UN-a neće se miješati u pregovarački proces kosovskih političkih stranaka, ali ukoliko se parlamentarna kriza nastavi mjesecima, ima izgleda da novi upravitelj UN-a na Kosovu preuzme situaciju u svoje ruke, izjavila je u Prištini glasnogovornica UNMIK-a Susan Manuel. PRIŠTINA - Međunarodne vlasti na Kosovu u ponedjeljak su izrazile zabrinutost zbog najnovijeg porasta nasilja u pokrajini.#L# Nakon ubojstva zastupnika Demokratskoga saveza Kosova Ismaila Hajdarija prije tri dana, sinoć se u Đakovici dogodio još jedan incident u kojem su teško ranjene tri osobe. Od eksplozije bombe podmetnute na ulazu u njihovu kuću ranjeni su Idriz Balaj, zamjenik zapovjednika postrojbe Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) u Đakovici, njegova noseća supruga Teuta i njihov 16- mjesečni sin.# Međunarodne su vlasti, zabrinute porastom nasilja, ponovo pozvale na što bržu uspostavu kosovskih institucija. WASHINGTON - Uvjeti zatočeništva za 144 osobe koliko ih je u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi, pod sumnjom da su bili pripadnici Al Qaide ili talibani, izazvali su podijeljene reakcije u svijetu i SAD. U ponedjeljak su u povodu Dana Martina Luthera Kinga, poznatog crnačkog borca za građanska prava i jednakopravnost, na više mjesta u SAD, pa i u Washingtonu održani prosvjedi manjih skupina ljudi koji drže da su zarobljenici u Guantanamu podvrgnuti neljudskom postupku. Najmanje deset osoba je uhićeno kod Bijele kuće jer su prosvjedovali na nedopuštenom mjestu. Prekršajno mogu biti kažnjeni sa 6 mjeseci zatvora i 500 dolara novčane kazne. Prve fotografije iz Guantanama pokazuju zatvorenike u žičanim kavezima, kako kleče okovanih ruku s maskama preko usta i nosa i rukavicama na rukama. Povremeno preko očiju imaju poveze. RAMALLAH - Okružen izraelskim tenkovima koji mu ne dopuštaju slobodno kretanje, palestinski čelnik Jaser Arafat rekao je u ponedjeljak da je spreman umrijeti kao mučenik kako bi vidio stvaranje palestinske države. Izrael je poručio da ne želi srušiti Arafata, ali je nakon prošlotjednih palestinskih napada pojačao pritisak na palestinskog čelnika. Izraelski tenkovi rasporedili su se u petak oko Ramallaha i blokirali taj grad na Zapadnoj obali u kojem se nalazi Arafatovo sjedište. "Kunem se Bogu, doživjet ću (palestinsku državu), bilo kao mučenik ili živ. Molim te Bože, pruži mi tu čast da postanem žrtva u borbi za Jeruzalem", rekao je Arafat skupini Palestinaca koja ga je posjetila u njegovom sjedištu u Ramallahu. MOSKVA - Rusija je u ponedjeljak pozvala Izraelce i Palestince da hitno poduzmu korake koji će rezultirati okončanjem nasilja. Palestinci bi trebali prestati činiti djela koja štete izraelskoj sigurnosti i izvesti na sud osobe koje su sudjelovale u terorističkim aktivnostima protiv Izraela, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. Izraelci bi se sa svoje strane trebali suzdržati od pokušaja da unište palestinsku samoupravu i prestati koristiti silu kao jedini način za rješavanje problema, dodaje se u priopćenju. NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u ponedjeljak je izrazio zabirnutost upadom izraelskih snaga u palestinski grad Tulkarem i uništenjem palestinske radio postaje u Ramallahu. Izraelski su potezi u suprotnosti s "potpisanim bilateralnim sporazumima", izjavila je u Annanovo ime glasnogovornica UN-a Marie Okabe. Annan je još jednom izrazio uvjerenje da se izraelsko-palestinski sukob "ne može riješiti nasilnim putem" i pozvao obje strane na maksimalne napore za "okončanje nasilja". KAIRO - Arapska je liga osudila u ponedjeljak izraelske upade na područja pod palestinskom samoupravom i pozvala je međunarodnu zajednicu da snažnije intervenira u sukobu na Bliskom istoku. Arapska liga navodi u svojoj izjavi, izdanoj nakon sastanka stalnih predstavnika koji je sazvao glavni tajnik organizacije Amr Mussa, da "snažno osuđuje nastavljenu agresiju Izraela protiv palestinskog naroda, njegove imovine i palestinskih vlasti". STRASBOURG - Austrijski socijaldemokrat Peter Schieder preuzeo je u ponedjeljak u Strasbourgu predsjedanje parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe zamjenivši na toj dužnosti britanskog laburista lorda Russella-Johnstona. Schieder (60), bivši novinar, obećao je da će unijeti "nove ideje" u Vijeće Europe. Mandat predsjednika Parlamentarne skupštine traje godinu dana i može se obnoviti u trajanju do najviše tri godine. BRUXELLES - Povelja o budućnosti Europe, koja bi predloženim reformama trebala omogućiti harmoničnije funkcioniranje goleme europske mašinerije, suočena je s prvim poteškoćama i prije samog inauguracijskog zajedanja predviđenog za 28. veljače u Bruxellesu. Među problemima koje hitno treba riješiti nalaze se i neki zahtjevi bivšeg šefa francuske države Valery Giscard d'Estainga, koji je na europskom summitu u Laekenu u prosincu imenovan predsjednikom Povelje. "Opseg financijskih zahtjeva gospodina Giscard d'Estainga je iznenađujući", rekao je jedan europski diplomat. Prema diplomatskim izvorima, bivši francuski predsjednik traži mjesečnu "plaću" od oko 20.000 eura (40.000 dolara) jer toliko ima Romano Prodi, predsjednik Europske komisije. Osim toga, Giscard d'Estaing traži i tajništvo koje bi upošljavalo nekoliko desetaka osoba, a sve zbog "velike važnosti svojih novih funkcija". BRUXELLES - Interno izvješće Europske komisije navodi da bi Bugarska i Rumunjska, zemlje koje pokazuju najlošije rezultate među kandidatima za članstvo u EU, mogle ući i Uniju do 2008. godine, rekao je u ponedjeljak jedan dužnosnik Komisije.#L# Povjerljivo izvješće o poljoprivrednim aspektima proširenja EU na istok, dovršeno prošlog mjeseca, isto je tako pokazalo da se do 10 zemalja kandidata nalazi na sigurnom putu u članstvo EU do 2004. godine, rekao je dužnosnik. STRASBOURG - Aktivnost Europskog suda za ljudska prava porasla je za oko 30 posto prošle godine u usporedbi s 2000. izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik suda Luzius Wildhaber. "Potučeni su svi rekordi", ustvrdio je Wildhaber. Sud u Strasbourgu registrirao je 13.858 zahtjeva u 2001, što je više za 32 posto u usporedbi s izvješćem iz 1999, navodi se u statističkim podacima koji su predstavljeni u ponedjeljak. Najviše zahtjeva Sudu za ljudska prava dolazi iz Turske, nakon nje slijedi Italija, zatim Rusija, Francuska i na kraju Poljska. BERLIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je u ponedjeljak da vojska njegove zemlje neće sudjelovati u bilo kakvim vojnim avanturama, dok se nastavljaju spekulacije o novim vojnim ciljevima američkog rata protiv terorizma. Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Berlinu, Schroeder je rekao da je Njemačka postala veliki igrač na međunarodnoj sceni od kad je on preuzeo dužnost kancelara 1998. godine. Vojno sudjelovanje njemačkih snaga u međunarodnim operacijama nije više isljučeno, rekao je Schroeder, ali je dodao da se njegovo obećanje o "neograničenoj solidarnosti" s SAD-om nakon terorističkih napada 11. rujna ne može smatrati "slijepim savezništvom". (Hina) dh dh