NEW YORK, 21. siječnja (Hina/Reuters) - Magnetska rezonanca može pomoći u izdvajanju pacijenata u ranoj fazi multiple skleroze koji dugoročno imaju najveći rizik od ozbiljnih komplikacija.
NEW YORK, 21. siječnja (Hina/Reuters) - Magnetska rezonanca može
pomoći u izdvajanju pacijenata u ranoj fazi multiple skleroze koji
dugoročno imaju najveći rizik od ozbiljnih komplikacija. #L#
Istraživanje britanskih znanstvenika trajalo je 14 godina, a
obuhvaćalo je pacijente s prvim simptomima MS-a. Od ispitanika s
abnormalnom slikom na MRI-u, 88 posto je razvilo MS, u usporedbi s
19 posto ispitanika čija je slika bila normalna.
Članak o istraživanju objavljen je u časopisu ?The New England
Journal of Medicine?.
Rezultati istraživanja govore u prilog korištenju magnetske
rezonance za prepoznavanje onih pacijenata s prvim simptomima MS-
a, koji će imati najviše koristi od terapije. No povezanost
oštećenja mozga zabilježenih tehnikom MRI-a i kasnijeg razvoja
bolesti, nije dovoljno jaka da podupre oslanjanje na rezultate
testiranja MRI-om u odlučivanju o načinu liječenja, rekao je
voditelj istraživanja dr. David H. Miller s londonskog Instituta za
neurologiju.
Multipla skleroza bolest je koja polagano razara mijelin, tanak
zaštitni sloj koji dijeli živčana vlakna u mozgu i kralježnici.
Uništavanje mijelina može izazvati promjene osjeta, slabost ili
ukočenost mišića, oštećenja vida i probleme s koordinacijom.
Kod većine pacijenata koji na posljetku razviju MS, bolest počinje
jednim simptomom, primjerice optičkim neuritisom - upalom optičkog
živca koja vodi oštećenju vida. Do 70 posto pacijenata s jednim
simptomom bolesti ima oštećenja mozga vidljiva na MRI-u.
Iako se MRI ponekad koristi za izdvajanje pacijenata kojima rani
početak liječenja može koristiti, veza između prvih oštećenja
mozga i kasnijeg stupnja invalidnosti izazvanog MS-om nije jasna.
U istraživanju je sudjelovao 71 ispitanik s jednim simptomom MS-a.
Od 50 pacijenata s abnormalnom slikom na MRI-u 44 je razvilo bolest,
u usporedbi sa samo 4 od 21 pacijenata kod kojih MRI nije zabilježio
oštećenja.
Istraživanje pokazuje "umjerenu povezanost između invalidnosti i
nakupljanja oštećenja vidljivih MRI-om". Voditelj istraživanja
Miller dodaje: "Zato, ono djelomično podupire korištenje MRI-a kao
laboratorijskog oruđa od kliničke važnosti."
Miller ističe da su promjene u prvim godinama, vidljive na slici
dobivenoj MRI-om, "nešto jači" pokazatelj kasnije invalidnosti
povezane s MS-om, od kasnije stečenih oštećenja. Sudionici su
podvrgnuti snimanju MRI-om na početku istraživanja te 5, 10 i 14
godina kasnije. Stupanj invalidnosti nakon 14 godina najviše je
povezan s opsegom oštećenja nakon 5 godina te s rasponom promjena
oštećenja tijekom prvih pet godina istraživanja.
Ta veza, po Milleru, govori da liječenje namijenjeno zaustavljanju
stvaranja oštećenja može odgoditi invalidnost, ako se primjenjuje
u ranim fazama MS-a. Miller je naglasio da je veza između oštećenja
i kasnije invalidnosti umjerena: on procjenjuje da oštećenja
"možda jednom trećinom" pridonose kasnijoj invalidnosti.
To "govori da postoje i drugi čimbenici, koji nam izmiču",
primijetio je Miller.
Drugo istraživanje objavljeno u časopisu govori da postupno
propadanje mijelina kod pacijenata oboljelih od MS-a nije samo
posljedica nedostatka oligodendrocita, stanica koje proizvode
mijelin. Dr. Bruce D. Trapp s Kliničke zaklade Cleveland u Ohiu i
suradnici utvrdili su oligodendrocite u 34 od 48 oštećenja kod 10
pacijenata koji su umrli s dijagnosticiranim MS-om.
"Naša istraživanja pokazuju da mozak pacijenata oboljelih od
multiple skleroze proizvodi nove stanice" nakon propadanja
mijelina izazvanog bolešću, kaže Trapp. Također je utvrđeno da te
nove stanice pokušavaju popraviti štetu nanesenu MS-om. "No ne
postižu cilj", rekao je Trapp. Moguće je, vjeruje on, stvoriti
lijekove koje novostvorenim stanicama omogućuju dovršenje procesa
oporavka stanica.
No znanstvenici postavljaju pitanje o mogućnosti transplantacije
stanica u mozak oboljelih, istaknuo je Trapp. Budući da mozak
pacijenata s MS-om nastavlja proizvoditi nove stanice, takav oblik
transplantacije "možda nije nužan", rekao je. A ako bi se stanice
transplantirale pacijentima oboljelih od MS-a, Trapp kaže da bi se
taj postupak morao kombinirati s lijekovima protiv oštećenja
izazvanih MS-om.
"Pokušavamo utvrditi način na koji se nove stanice stvaraju, u nadi
da ćemo navesti mozak oboljelih da ih proizvodi u većoj količini",
obrazložio je Trapp. Istraživači traže i načine za usmjeravanje
novih stanica na dovršenje procesa obnavljanja, dodao je.
Terapije za zaštitu neuroloških stanica od oštećenja povezanih s
MS-om i obnovu mijelina mogle bi u budućnosti imati "važno mjesto u
liječenju multiple skleroze, posebno u ranim fazama", zaključuju
autori popratnog uvodnika, dr. Donald W. Paty i dr. Douglas L.
Arnold.
(Hina) lbr dgk