HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji NISKE STOPE RASTA HRVATSKOG IZVOZA NISKE STOPE RASTA HRVATSKOG IZVOZA Vrijednost hrvatskog robnog izvoza, izraženog u američkim dolarima, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine bila za samo
3,5 posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz zabilježio rast od 17,5 posto. Time se nastavlja neravnoteža u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, na inozemna je tržišta iz Hrvatske u razdoblju od siječnja do studenoga 2001. izvezeno roba za 4,26 milijardi dolara, a istodobno je vrijednost robnog uvoza iznosila 8,36 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio je iznos od četiri milijarde dolara (4.099 milijuna USD), što je za 36,6 posto veći manjak nego jedanaest mjeseci 2000. Pokrivenost uvoza izvozom pak iznosi vrlo skromnih 51 posto. Takvim kretanjima deficit u robnoj razmjeni dostigao je 96 posto vrijednosti robnog izvoza, odnosno petinu procijenjenog BDP-a za 2001. godinu. Zamjećuje se stagnacija ili opadanje izvoznih aktivnosti nekih značajnih izvoznih grana poput proizvodnje odjeće, kemikalija i kemijskih proizvoda, naftnih derivata, prerade drva, proizvodnje ostalih prijevoznih sredstva. Više od polovice ukupnog izvoza (55,8 posto) usmjereno je u zemlje Europske unije, među kojima su i hrvatski najznačajnijih vanjskotrgovinski partneri, na prvom
NISKE STOPE RASTA HRVATSKOG IZVOZA
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza, izraženog u američkim
dolarima, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine bila za samo
3,5 posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je
uvoz zabilježio rast od 17,5 posto. Time se nastavlja neravnoteža u
hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Po podacima Državnog zavoda
za statistiku, na inozemna je tržišta iz Hrvatske u razdoblju od
siječnja do studenoga 2001. izvezeno roba za 4,26 milijardi dolara,
a istodobno je vrijednost robnog uvoza iznosila 8,36 milijardi
dolara. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio je iznos
od četiri milijarde dolara (4.099 milijuna USD), što je za 36,6
posto veći manjak nego jedanaest mjeseci 2000. Pokrivenost uvoza
izvozom pak iznosi vrlo skromnih 51 posto. Takvim kretanjima
deficit u robnoj razmjeni dostigao je 96 posto vrijednosti robnog
izvoza, odnosno petinu procijenjenog BDP-a za 2001. godinu.
Zamjećuje se stagnacija ili opadanje izvoznih aktivnosti nekih
značajnih izvoznih grana poput proizvodnje odjeće, kemikalija i
kemijskih proizvoda, naftnih derivata, prerade drva, proizvodnje
ostalih prijevoznih sredstva. Više od polovice ukupnog izvoza
(55,8 posto) usmjereno je u zemlje Europske unije, među kojima su i
hrvatski najznačajnijih vanjskotrgovinski partneri, na prvom
mjestu Italija. Iz Hrvatske je u Italiju u prvih jedanaest mjeseci
ove godine izvezeno roba za nešto više od milijardu dolara, što je
povećanje za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine. U Njemačku je izvoz povećan za 10,7 posto na 647 milijuna
dolara, dok izvoz u Austriju, realiziran u vrijednosti od 246
milijuna USD, bilježi pad za 8,1 posto. Smanjen je i izvoz u zemlje
CEFTA-e (za 7,6 posto na 520 milijuna dolara), pri čemu se najveći
pad bilježi u razmjeni sa Slovenijom u koju je u prvih jedanaest
prošlogodišnjih mjeseci izvezeno roba za 394 milijuna dolara, što
je za 11,5 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast
izvoza za 13 posto ostvaren je u razmjeni sa BiH u koju je u
jedanaest mjeseci izvezeno roba za 518 milijuna dolara. Hrvatski
izvoz u SR Jugoslaviju bilježi visok porast - u tu je zemlju u
jedanaest mjeseci 2001. godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od
135 milijuna dolara, što je za 46,2 posto više nego u istom
razdoblju godine prije.