IT-18. I. CORRIERE- KOŠTUNICA - UJEDINJENJE ZA DOBRO BALKANA

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 18. I. 2002. "Srbija i Crna Gora ujedinjene za dobro Balkana" "(...) Predsjednik Carlo Azeglio Ciampi danas je u službenom posjetu Palači federacije predsjednika Koštunice, u pratnji podtajnika za vanjske poslove Roberta Antonionea. Prioritetne teme razgovora između dva predsjednika su preživljavanje jugoslavenske federacije s jedne strane, i proces približavanja Europi s druge. Dan završava susretom dvojice državnih čelnika s rektorima raznih jugoslavenskih, rumunjskih, bugarskih i talijanskih sveučilišta. Zahtjev za učenjem talijanskog jezika povećao se posljednjih godina; on je drugi jezik nakon engleskog. (...) - U malo više do godine dana ovo je Vaš treći susret s predsjednikom Ciampijem. Kakvi su vaši odnosi? = Italija je bila jedna od prvih zemlja koja nam je dala potporu i prije kraja Miloševićeve ere i promjena koje su uslijedile. Italija nam je pokazala da razumije stanje u kojem se nalazimo; uložila je u zemlju, a to je za nas bilo možda i vrednije od materijalne potpore. Prošle godine me je predsjednik Ciampi primio u Quirinaleu prigodom mog službenog posjeta. Potom smo se opet susreli u Verbaniji na skupu na vrhu čelnika srednjeeuropskih država, INCE-a, kada je Jugoslavija bila ponovno primljena upravo na talijansku inicijativu. Ovaj posjet predsjednika Ciampia osnažit će već čvrsto prijateljstvo i obnovit će gospodarsku suradnju: dva čimbenika koja su pridonijela demokratskim promjenama i stabilnosti ove zemlje. - UN-ov sud u Haagu za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, koji sudi Miloševiću, zatražio je izručenje još tri Srba. Mislite li ispuniti zahtjev? = Suradnja s Ujedinjenim narodima je nužna, i mi u njoj sudjelujemo. Trebamo naći pravno rješenje za suradnju s Haagom, kako je već učinila Hrvatska i druge zemlje. Poštujući pravne procedure ispunit ćemo njihove zahtjeve, ali prvo moramo prihvatiti zakon u parlamentu. - Vi ste uvijek birali meki i spori pravac promjena, kako funkcionira? = To je stalni izazov i nemali broj dvojbi. Promjena tijeka stanja koje ne traje deset, već pedeset godina. Uvijek na umu imam činjenicu da smo u proturječnom položaju da bi gurali reforme jer nema jasnoće. Nema jasnoće u stanju Federacije: poziciji Kosova, Crne Gore. A još uvijek živimo sa starim Ustavom. - Kada mislite promijeniti Ustav? = Kako bi to mogli učiniti moramo znati što će se dogoditi. Razni stručnjaci i političke skupine rade na prijedlozima. Mnoge naše akcije, reforme i napori blokirani su upravo stoga što moramo znati hoćemo li, ili nećemo biti federacija. U Crnoj Gori postoji snažan pritisak za neovisnost, no posljednjih se mjeseci obnovio dijalog između Beograda, Podgorice i Europe kako bi se pokušalo sačuvati jedinstvo federacije. - Kakve su perspektive? = U interesu je i Crne Gore i Srbije ostati ujedinjenima jer je to i jamstvo stabilnosti za ovu regiju. Ovom se nacrtu protivi polovica Crne Gore, no kako bi došli do neovisnosti treba ih biti više. To je i razlog zašto crnogorski predsjednik Milo Đukanović odgađa odluku. U tijeku je dijalog s izaslanikom predstavnika za europsku vanjsku politiku Javiera Solane. Povećao se broj kritičara federacije nakon Miloševića, sve dok nisu postali polovica biračkog tijela i u početku sam ih poticao da kažu što namjeravaju učiniti jer se meni sviđaju jasna stanja. Njihova je volja postajala sve jasnija, sve do toga da su Ujedinjenim narodima kazali da trebaju biti dva mjesta koja predstavljaju federaciju. Sada je Crna Gora odgodila referendum a mi smo još učinili napor kako bi se našlo trajno rješenje da se ostane zajedno. Italija nam pomaže u tom pokušaju. (...) - Hoće li biti Jugoslavije u budućnosti? = Kosovo je pod protektoratom međunarodne zajednice još neko vrijeme i to je dobro rješenje. Za druge regije potrebno je rješenje po španjolskom modelu, s decentralizacijom vlasti. Potreban je federalni ustav koji bi Federaciji dao potrebne funkcije, a različitim državama autonomiju. Na taj bi način bila zaštićena prava manjina. Tako bi Jugoslavija ostala. Inače ne," razgovarala Ludina Barzini.