ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hrvatski sabor danas se bavio poljoprivrednim temama: prijedlogom da se smanje državni poticaji za dio kultura te mjerilima koja privatizacijom trebaju odrediti sudbinu trećine poljoprivredne zemlje u
Hrvatskoj.
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hrvatski sabor danas se bavio
poljoprivrednim temama: prijedlogom da se smanje državni poticaji
za dio kultura te mjerilima koja privatizacijom trebaju odrediti
sudbinu trećine poljoprivredne zemlje u Hrvatskoj. #L#
Rasprava o poticajima pokazala je da većina zastupnika nije sklona
Vladinu prijedlogu da se smanje poticaji, napose za krušarice,
tumačeći da su oni posebno važni za ljude na područjima posebne
državne skrbi kojima su često i jedini prihod.
Po već uobičajenoj praksi, diranje u poticaje urodilo je zahtjevima
da se uza sadašnje uvedu i novi - za povrće, cvijeće i sl.
Oporba je odbila tumačenje resornog ministra da je smanjenje
poticaja sastavni dio poljoprivredne reforme, tvrdeći da je
nejasno zašto se i na temelju kojih uvjeta traže manji poticaji za
krušarice (pšenicu, durum-pšenicu, raž), pivarski ječam, šećernu
repu, suncokret, slatkovodno ribarstvo i dagnje, a veći za soju.
HDZ je zatražio da se s oštrijim uvjetima za dobivanje poticaja
razradi sustav socijalne zaštite za proizvođače koji se s tim neće
moći nositi.
Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić rekao je pak da se
izrađuje posve nov sustav poticaja koji bi se trebao primjenjivati
u drugoj polovici godine i proizvođače podijeliti na komercijalne,
koji će proizvoditi za tržište, i nekomercijalne koji će uglavnom
proizvoditi za sebe. Državna potpora proizvođačima će pak ovisiti o
skupini u kojoj se nađu, dodao je ministar, rekavši da promjene u
poticajima valja shvatiti kao prijelazno razdoblje i potrebu da se
izjednače po skupinama proizvoda - pa bi za žitarice iznosili 1400
kuna po hektaru.
Zastupnici vladajuće koalicije poduprli su nakanu da se promijeni
sadašnji sustav poticaja, "jer ne daje očekivane rezultate".
Upozorili su da taj posao treba raditi ciljano da bi se domaća
poljoprivreda osposobila za konkurenciju u WTO-u.
U raspravi o konačnoj varijanti mjerila za privatizaciju 1,1
milijuna hektara ili trećine državne zemlje zastupnici vladajuće
koalicije su tvrdili da su ta mjerila dobra i jasna, a oporba da su
površna i da ih treba doraditi.
Po tim bi se mjerilima fizičkim i pravnim osobama koje se bave
ratarstvom u žitorodnim županijama moglo prodati najviše 150
hektara oranica, u županijama središnje i sjeverne Hrvatske sto
hektara, a u južnim županijama 50 hektara.
(Hina) bm jn