US-RU-nuklearno_naoružanje-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi LAT 16. 1. NEUTRALIZIRANJE NUKLEARNIH RAKETA SJEDINJENE DRŽAVETHE LOS ANGELES TIMES16. 1. 2002.Neutraliziranje nuklearnih raketa"Dok se ruski i američki vojni
stratezi budu sastajali ovog tjedna kako bi raspravili o obostranim smanjenjima nuklearnog oružja, u zraku visi slijedeće pitanje: kako SAD može s jedne strane jačati svoja nastojanja s ciljem razmontiranja ruskih nuklearnih raketa, a s druge svoje čuvati za buduću upotrebu? Početkom siječnja, Bushova je administracija obznanila kako će povećati ulaganja u deaktiviranje viška ruskog oružja masovnog uništenja- što je projekt koji traje već skoro deset godina. Približno istovremeno, međutim, Pentagon je obznanio kako je, dok SAD radi na smanjenju vlastitog arsenala nuklearnog oružja, kao što su to prošle godine ugovorili predsjednici Bush i Putin, bojeve glave treba pohraniti, ne razmontirati. Ova nedosljednost svoje korijene ima u uvriježenom hladnoratovskom razmišljanju u Pentagonu. Stratezi još uvijek razmišljaju u okvirima tisuća meta na drugom kraju svijeta, bile one ruski raketni silosi ili druge još nepredviđene prijetnje. Mogli bi pretpostaviti i to da rakete pohranjene u SAD ne predstavljaju istu
SJEDINJENE DRŽAVE
THE LOS ANGELES TIMES
16. 1. 2002.
Neutraliziranje nuklearnih raketa
"Dok se ruski i američki vojni stratezi budu sastajali ovog tjedna
kako bi raspravili o obostranim smanjenjima nuklearnog oružja, u
zraku visi slijedeće pitanje: kako SAD može s jedne strane jačati
svoja nastojanja s ciljem razmontiranja ruskih nuklearnih raketa,
a s druge svoje čuvati za buduću upotrebu?
Početkom siječnja, Bushova je administracija obznanila kako će
povećati ulaganja u deaktiviranje viška ruskog oružja masovnog
uništenja- što je projekt koji traje već skoro deset godina.
Približno istovremeno, međutim, Pentagon je obznanio kako je, dok
SAD radi na smanjenju vlastitog arsenala nuklearnog oružja, kao što
su to prošle godine ugovorili predsjednici Bush i Putin, bojeve
glave treba pohraniti, ne razmontirati.
Ova nedosljednost svoje korijene ima u uvriježenom hladnoratovskom
razmišljanju u Pentagonu. Stratezi još uvijek razmišljaju u
okvirima tisuća meta na drugom kraju svijeta, bile one ruski
raketni silosi ili druge još nepredviđene prijetnje. Mogli bi
pretpostaviti i to da rakete pohranjene u SAD ne predstavljaju istu
prijetnju kao one pohranjene u Rusiji.
Takvo gledište, naravno, zanemaruje rusku perspektivu. Brojni bi
Putinovi vojni pomoćnici bili presretni da mogu slijediti američki
primjer, čuvajući rakete za ono što još uvijek vide kao buduću
prijetnju sa Zapada.
Ironija u ovom hladnoratovskom načinu razmišljanja jest u tome da
bi mogla produbiti istu onu opasnost koju bi američka inicijativa-
pomoć da se smanje zalihe oružja masovnog uništenja u bivšem
Sovjetskom Savezu- trebala riješiti. Nikome ne treba još
pohranjenih ruskih nuklearnih raketa koje je lako ukrasti.
Američki programi za smanjivanje ove opasnosti, koji su pokrenuti
1991. godine, imali su dosta uspjeha. Deaktivirano je tisuće
bojevih glava, nuklearni je materijal pohranjen na sigurnija
mjesta a znanstvenici koji se bave oružjem preusmjereni su na druge
poslove. No, treba učiniti još mnogo toga a novac koji je uložen
jedva da je dovoljan.
Bushova odluka da nastavi financirati ovu akciju je pozitivna, iako
točni podatci neće biti poznati do vremena kada bude poznat i
proračun za 2003. godinu. Vlada je spremna dati nešto više od
milijarde dolara. Mnogi u kongresu voljni su pristati na veću
svotu, a nepristrana povjerenstva koja su obznanila svoja otkrića
prošle godine preporučila su 3 milijarde dolara godišnje.
Pozitivan potez SAD-a s ciljem pomoći Rusiji da se otarasi viška
nuklearnih raketa trebao bi biti popraćen voljom da se trajno
deaktivira i američki višak raketa. Ako je za to potrebno potpisati
formalniji ugovor za koji se zalaže Rusija, uz mjere ovjere, onda to
treba i učiniti", stoji u uvodniku lista.