WT 16.1. KOALICIJA ZA BORBU PROTIV TERORIZMA- ČUDNA SVITA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 16. I. 2002. Koalicija za borbu protiv terorizma- čudna svita "Gledajući šaroliku koaliciju koju je SAD okupila u ratu protiv terorizma, čovjek se mora zapitati nećemo li se u jednom trenutku naći u dvojbi s kojom je bio suočen Groucho Marx, koji nije želio biti član kluba koji ga je želio primiti za člana. Iako je imati saveznike koji dijele naše nacionalne interese i naše demokratske vrijednosti neophodno čak i za jedinu preostalu supersilu, okupljanje oportunističkih parazita nije. Ovo posebice vrijedi u slučajevima u kojima ne postoji nikakav bitan razlog zbog kojega bismo američke principe trebali podrediti u ime neke strateške koristi, što se, nažalost, može dogoditi. Ovo je središnje pitanje upravo objavljenog Svjetskog izvješća za 2002. godinu, koji je objavio 'Human Rights Watch', i postavlja pitanja kojima se vrijedi pozabaviti, a na neke od kojih nema lakih odgovora. 'Dok se mnoge svjetske vlade pridružuju borbi protiv al Qaide, suočeni su s ključnim izborom. Moraju odlučiti hoće li im ova bitka pružiti priliku da još jednom potvrde svoju predanost principima ljudskih prava ili novu priliku da ih se ignorira. Moraju utvrditi je li ovo trenutak u kojem treba prigrliti vrijednosti koje upravljaju sredstvima i ciljevima, ili isprika da se sredstva podrede ciljevima', pišu autori. 'Nažalost, ponašanje koalicije za sada ne obećava mnogo.' U danima i tjednima koji su uslijedili nakon terorističkog napada, mogla se zapaziti i određena količina vlastitog interesa u izražavanju suosjećanja i podrške iz zemalja diljem svijeta. Najbesramniji primjer oportunizma svakako je zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe, koji je napad na svoje kritičare u tisku prikazao kao napad na pristalice terorizma. I nikako nije jedini despot koji je došao na ovu zamisao. Rusija i Kina, zemlje s kojima je Bushova vlada nakon 11. rujna zasnovala odnos koji naprosto cvate, požurile su povući paralele s vlastitim brutalnim racijama koje provode unutar svojih zemalja, u Čečeniji i kineskoj pokrajini Xinjiang. Strategija je bila posebice uspješna u Rusiji, koju je predsjednik Bush hvalio u studenom, na summitu u Crawfordu, zbog napretka u poštivanju ljudskih prava i demokratskih principa. U intervjuu s 'The Washington Times'-om prošlog tjedna, državni tajnik Colin Powell naveo je razvoj odnosa između SAD-a i Rusije nakon 1. rujna kao najveći uspjeh vlade. Srednjeazijske zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza shvatile su kako je njihov strateški položaj put do bližih odnosa s SAD-om, iako je njihov doprinos bio minimalan. Uzbekistan je ostao jedan od najrepresivnijih režima postsovjetske ere i svojim građanima ne dopušta nikakve političke, vjerske ili druge slobode. Bori se i s vlastitim, domaćim pobunjeničkim pokretom povezanim s al-Qaidom, Islamskim pokretom Uzbekistana. Kazahstan je još jedan u nizu svježih saveznika, čije bogate zalihe nafte učvršćuju njegov status. Unatoč činjenici da je provodio represiju u zemlji, predsjednik Nursultan Nazarbajev nedavno je u Bijeloj Kući primljen uz sve počasti, kao što je, uostalom, bio slučaj i za vrijeme Clintonove vlade. Egipat i Saudijska Arabija, obje dugogodišnje saveznice SAD-a, plodno su tlo za terorističke operativce i simpatizere Osame bin Ladena. Obje zemlje imaju autokratske režime koji ne dozvoljavaju ikakav miran prijenos vlasti. U slučaju Saudijske Arabije, uskoro bismo mogli biti suočeni ili s mogućnosti da ćemo morati prihvatiti raciju političke oporbe nalik na ono što se dogodilo u Alžiru ili propast korumpiranog režima kada podrška zapada bude bila uskraćena, kao što se dogodilo u Iranu. Situacija je još gora u Siriji, koja sada postaje saveznik u borbi protiv terorizma. Ovo pomalo nalikuje situaciji u kojoj se pušač pridružuje pokretu protiv pušenja po principu da treba pušiti kako bi se od istog moglo odviknuti. Izvješće 'Human Rights Watch'-a ističe kako promicanje ljudskih prava općenito potkopava podršku terorizmu. Poštivanje ljudskog života poništava impuls da se suosjeća s onima koji bi žrtvovali civile u ime vlastitih interesa, u ovom slučaju s bizarnom nasilnom verzijom islamskog fundamentalizma. 'Tako su Srednji Istok i Sjeverna Afrika neka od onih područja u kojima je ključno utvrditi kulturu ljudskih prava kao antipod terorizmu', stoji u izvješću. Ovo je veliki zadatak, no od njega ćemo koristi imati svi, uz izuzetak korumpiranih i despotskih režima. Naposlijetku, ne bismo trebali žudjeti samo za osvetom 3.000 američkih života, trebali bismo težiti i tome da izaađemo iz rata protiv terorizma s nepomućenom vjerom u temelje američke civilizacije", piše Helle Bering.