HR-YU-US-BA-DIPLOMACIJA-Vlada-Diplomacija-Ratovi VOA 16. I. BUGAJSKI: WASHINGTON JE BIO ZA JUGOSLAVIJU... GLAS AMERIKE - VOA16. I. 2002.Zašto je Washington čekao? S Januszom Bugajskim razgovarao Bojan Klima.Zapadnoeuropske su zemlje
Hrvatsku priznale prije točno deset godina, Sjedinjenim su Državama za to trebala još tri mjeseca. Washington je Hrvatsku priznao u travnju 1992. godine.- Zbog čega je Zagreb na diplomatsko priznanje Amerike trebao dodatno čekati, upitali smo direktora Odjela za Istočnu Europu pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu Janusza Bugajskog.Kada je u pitanju raspad bivše Jugoslavije, Sjedinjene su Države često kasnile, kaže Janusz Bugajski.= Washington je početkom devedesetih bio preokupiran drugim problemima, nije želio da izgleda kao da se miješa u europske stvari. Prepustio je rješavanje jugoslavenske krize Europi, što je za Hrvatsku imalo katastrofalne posljedice, objašnjava ovaj američki stručnjak za istočnu Europu. On dodaje da se radilo o 'tužnoj epizodi', te da je 'šteta što Amerika nije bila jedna od prvih zemalja koje su priznale hrvatsku neovisnost'. Za američko kašnjenje u diplomatskom priznanju Hrvatske može se
GLAS AMERIKE - VOA
16. I. 2002.
Zašto je Washington čekao? S Januszom Bugajskim razgovarao Bojan
Klima.
Zapadnoeuropske su zemlje Hrvatsku priznale prije točno deset
godina, Sjedinjenim su Državama za to trebala još tri mjeseca.
Washington je Hrvatsku priznao u travnju 1992. godine.
- Zbog čega je Zagreb na diplomatsko priznanje Amerike trebao
dodatno čekati, upitali smo direktora Odjela za Istočnu Europu pri
Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu
Janusza Bugajskog.
Kada je u pitanju raspad bivše Jugoslavije, Sjedinjene su Države
često kasnile, kaže Janusz Bugajski.
= Washington je početkom devedesetih bio preokupiran drugim
problemima, nije želio da izgleda kao da se miješa u europske
stvari. Prepustio je rješavanje jugoslavenske krize Europi, što je
za Hrvatsku imalo katastrofalne posljedice, objašnjava ovaj
američki stručnjak za istočnu Europu. On dodaje da se radilo o
'tužnoj epizodi', te da je 'šteta što Amerika nije bila jedna od
prvih zemalja koje su priznale hrvatsku neovisnost'.
Za američko kašnjenje u diplomatskom priznanju Hrvatske može se
pronaći više razloga.
= Prvo, držalo se da bi takvo priznanje Zagreba moglo uspostaviti
presedan za nasilni kolaps Sovjetskog Saveza. Drugo, postojala je
želja da se Jugoslavija održi, ali da se zemlja demokratizira. Malo
se pozornosti poklanjalo činjenici da je takva želja u stvari
iluzorna. Treće, Jugoslavija se raspala neposredno nakon kraja
'hladnog rata'. Amerika nije bila na čistu kakvu bi ulogu u naglo
promijenjenom svijetu trebala preuzeti, posebice u Europi. NATO
savez još je uvijek bio ustrojen na hladnoratovski način i nije bio
spreman na intervencije novog tipa - kaže Janusz Bugajski.
On je, kao i brojni drugi poznavatelji prilika na Balkanu, dobar dio
američke javnosti, te brojni kongresnici i senatori, pozivao
Bijelu kuću da intervenira za vrijeme opsada Dubrovnika i
Vukovara.
= To je bio trenutak da se udari po jugoslavenskoj vojsci i po
Miloševiću. Da se to učinilo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se
vjerojatno drugačije razvijalo, vjerojatno tamo, kao i na Kosovu,
niti ne bi bilo rata... Milošević bi s vlasti vjerojatno bio
uklonjen ranije. Američke snage na hrvatskom teritoriju vjerojatno
bi spriječile širenje rata. No, na žalost, to se nije dogodilo.
Upitan da prokomentira stanje u Hrvatskoj deset godina nakon
međunarodnog priznanja, Janusz Bugajski odgovara da je 'izgubljeno
dosta vremena'.
= I ne samo vremena, već i resursa, te povjerenja stranih ulagača.
To se nije dogodilo samo zbog politike režima Franje Tuđmana, već i
zbog okolnosti u kojima je zemlja bila, i na koje vlast nije mogla
utjecati. Novoj vladi trebalo je dosta vremena da se sabere, da uzme
stvari u svoje ruke. I dan-danas ona s dosta teškoća komunicira s
građanima. Mislim da sadašnja vlada ne zna javnosti na kvalitetan
način objasniti zbog čega vuče neke poteze.
Janusz Bugajski kaže da je vlada premijera Ivice Račana
najuspješnija na međunarodnom planu.
= Na domaćoj pozornici, u gospodarstvu, vlada će vrlo skoro morati
postići neke uspjehe. Pred Hrvatskom je dug i težak put, no najgore
bi bilo kada bi se počela kretati prema natrag, u neko mitsko,
Tuđmanovo vrijeme ? rekao je za Glas Amerike Janusz Bugajski,
direktor Projekta Istočna Europa pri Centru za strateška i
međunarodna istraživanja u Washingtonu.
(VOA)