ZAGREB, 15. siječnja (Hina)SARAJEVO - Vlasti u Bosni i Hercegovini do danas nisu službeno obaviještene da od 16. siječnja počinje primjena uredbe o zabrani transporta nafte i naftnih prerađevina za BiH kroz Hrvatsku a kroz najave koje
o tome prenose lokalni mediji mogu se opaziti upozorenja kako sada slijede nestašice i poskupljenje goriva. Gospodarska komora Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je uputila zahtjev Vijeću ministara BiH i vladama dva entiteta da odmah utječu na Hrvatsku kako bi se ukinula prijeporna uredba kojom se promet naftom ograničava samo na željeznicu. Pomoćnica ministra vanjske trgovine BiH Seadeta Cerić potvrdila je lokalnim vlastima kako će iz Sarajeva biti upućena žalba Energy Charteru protiv Hrvatske zbog nametanja ove mjere za koju se drži da izravno dovodi u pitanje i postojeće sporazume o slobodnoj trgovini.LJUBLJANA - Slovenski mediji posljednjih dana veliku pažnju posvećuju sutrašnjem početku zabrane tranzita benzinskih cisterni hrvatskim cestama, a nakon jučerašnje prosvjedne note Ljubljane zbog "protekcionističke mjere" hrvatske vlade već pišu o "naftnom ratu s Hrvatskom", kako svoj prilog naslovljuje i vodeći slovenski list "Delo". Slovenski mediji ocjenjuju mjeru zaštitom interesa hrvatske INE, a ne primarno motiviranom ekološkim razlozima.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina)
SARAJEVO - Vlasti u Bosni i Hercegovini do danas nisu službeno
obaviještene da od 16. siječnja počinje primjena uredbe o zabrani
transporta nafte i naftnih prerađevina za BiH kroz Hrvatsku a kroz
najave koje o tome prenose lokalni mediji mogu se opaziti
upozorenja kako sada slijede nestašice i poskupljenje goriva.
Gospodarska komora Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je uputila
zahtjev Vijeću ministara BiH i vladama dva entiteta da odmah utječu
na Hrvatsku kako bi se ukinula prijeporna uredba kojom se promet
naftom ograničava samo na željeznicu. Pomoćnica ministra vanjske
trgovine BiH Seadeta Cerić potvrdila je lokalnim vlastima kako će
iz Sarajeva biti upućena žalba Energy Charteru protiv Hrvatske zbog
nametanja ove mjere za koju se drži da izravno dovodi u pitanje i
postojeće sporazume o slobodnoj trgovini.
LJUBLJANA - Slovenski mediji posljednjih dana veliku pažnju
posvećuju sutrašnjem početku zabrane tranzita benzinskih cisterni
hrvatskim cestama, a nakon jučerašnje prosvjedne note Ljubljane
zbog "protekcionističke mjere" hrvatske vlade već pišu o "naftnom
ratu s Hrvatskom", kako svoj prilog naslovljuje i vodeći slovenski
list "Delo". Slovenski mediji ocjenjuju mjeru zaštitom interesa
hrvatske INE, a ne primarno motiviranom ekološkim razlozima.
Ljubljansko "Delo" u posebnom komentaru o nenajavljenom "naftnom
ratu" i protestnoj noti koju je inicirala slovenska gospodarska
komora govori da bi slovenska vlada na mjeru trebala odlučno
odgovoriti protumjerama. "Uredba znači da Račan ne kontrolira
ministre u svojoj vladi i zato se u njegovu riječ ne treba pouzdati.
Ako uredba ima Račanovu suglasnost, utoliko lošije. Objavom uredbe
izgubio je na svojoj težini u prvom redu sporazum o nuklearci Krško.
Ne smijemo isključiti da će Hrvati i kod realizacije sporazuma o
Krškom pomagati HEP-u ostvariti njegove interese, onako kako sada
hrvatska vlada postupa kako odgovara INI", tvrdi u komentaru "Dela"
Darja Kocbek.
LJUBLJANA - Međunarodno priznanje Slovenije nije se dogodilo samo
po sebi nego je bilo plod nastojanja tadašnje vlade, podrške
saveznika i povoljnih vanjskopolitičkih okolnosti, ocijenio je u
Ljubljani na konferenciji za novinare Lojze Peterle koji je u
vrijeme borbe za slovensku samostalnost i međunarodnog poriznanja
bio predsjednik koalicijske "Demosove" vlade desnog centra i
čelnik slovenskih demokršćana. Peterle je ocijenio da su među
tadašnjim političarima i ličnostima i političarima u Europi
najviše zasluga za međunarodno priznanje Slovenije imali tadašnji
njemački kancelar Helmuth Kohl, papa Ivan Pavao II. , tadašnji
austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock, nizozemski
ministar vanjskih poslova i član "europske trojke" koja je
posredovala u bivšoj Jugoslaviji Hans van den Broek i bivši
njemački šef diplomacije Hans Dietrich Genscher.
ZAGREB - Međunarodni kazneni sud (ICTY) u Den Haagu primio je žalbu
obrane generala Tihomira Blaškića koja traži oslobađajuću presudu
ili, alternativno poništenje prvostupanjske presude i obnavljanje
postupka, rekao je u utorak u telefonskom razgovoru za Hinu
glasnogovornik ICTY-a Jim Landale. Landale međutim nije mogao reći
ništa više zbog povjerljivosti slučaja pa tako niti do kada će ICTY
razmatrati dokumentaciju niti kada će objaviti odluku o tom
slučaju. Blaškićev branitelj odvjetnik Nobilo ocijenio je u
ponedjeljak da bi se žalbeni postupak trebao završiti do kraja ove
godine.
SARAJEVO - Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch napustit će
dužnost visokog predstavnika za BiH najkasnije u lipnju ove godine,
potvrđeno je iz njegova ureda u Sarajevu. Wolfgangu Petritschu
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH prošle godine je
produžio mandat za još 12 mjeseci s tim da ga je od ove jeseni na tom
mjestu trebao naslijediti nekadašnji vođa britanskih liberala
Paddy Ashdown. Ukoliko se potvrdi kako je Petritsch uistinu već
odlučio otići iz BiH krajem proljeća, to će značiti kako on svojom
posljednom velikom zadaćom drži provedbu ustavnih promjena u BiH.
On je ranije najavio kako će najkasnije početkom ožujka biti
završen postupak izmjene ustava dva entiteta sukladno odlukama
Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva 3 naroda na cijelom
teritoriju te države. Slijedeći veliki izazov za BiH tijekom godine
slijedit će u listopadu kada bi se trebali održati opći izbori, a
taj će posao po svemu sudeći biti prepušten novom visokom
predstavniku.
SKOPLJE - Glavni tajnik NATO-a George Robertson u petak će
posjetiti Skoplje, ali njegov dolazak nije izravno povezan sa
strahom od izbijanja novog sukoba u Makedoniji, priopćeno je iz
diplomatskih izvora. "Moj pojet Skoplju povezan je s makedonskom
željom da postane članicom NATO-a. Posjetit ću sve zemlje
kandidate", rekao je Robertson u izjavi za makedonsku televiziju i
opovrgao sve špekulacije da su nova etničke nesuglasja razlog
njegova posjeta.
BRUXELLES - Petnaest dana nakon uvođenja eura, građani euro-zone
uglavnom su prestali koristiti svoje nacionalne valute, priopćila
je u utorak Europska komisija. "Sve u svemu, devet od deset
gotovinskih plaćanja odvija se u eurima..vrlo mala količina
nacionalnih valuta ostala je u opticaju", priopćila je Komisija.
Najveći postotak plaćanja u eurima odvija se zasad u Njemačkoj,
Nizozemskoj, Irskoj, Finskoj i Luksemburgu, dodala je Komisija.
STRASBOURG - Drugi krug izbora za predsjednika Europskog
parlamenta počeo je u utorak u Strasbourgu, a zastupnici trebaju
izabrati između tri kandidata. Liberal Pat Cox na prvom je mjestu
nakom prvog kruga s 254 glasa, ali nije dobio apsolutnu većinu
potrebnu za izbor. Ostala dva kandidata su britanski socijalist
David Martin koji je u prvom krugu dobio 184 glasa i Danac Jens-
Peter Bonde, neovisni kandidat i euroskeptik (66 glasova).
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao je u utorak iz
Moskve u Pariz gdje treba obaviti kratak posjet, a navečer odlazi u
Varšavu. Putin treba razgovarati sa svojim francuskim kolegom
Jacquesom Chiracom nakon čega će održati zajedničku tiskovnu
konferenciju i nastavit će razgovore na radnoj večeri. Razgovorima
i večeri će nazočiti ruski i francuski ministri vanjskih poslova
Igor Ivanov i Hubert Vedrine. Glavna tema razgovora bit će
međunarodna sigurnost u kontekstu indijsko-pakistanskih
napetosti, kriza na Bliskom istoku i borba protiv terorizma.
Iste večeri predsjednik Putin otputovat će u dvodnevni službeni
posjet Poljskoj.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izrazio je u
utorak žaljenje jer nije ostvaren napredak između Europske unije
(EU) i Rusije o ruskoj enklavi Kaliningrad čija će izolacija biti
pojačana ulaskom Poljske i Litve u EU. "Za sada nema osjetnog
napretka", izjavio je Ivanov nakon susreta sa svojim litavskim
kolegom Antanasom Valionisom. Dvije strane samo su "ustvrdile
postojeće probleme" koje će se pojaviti oko Kaliningrada nakon
proširenja EU, dodao je ruski ministar, naglasivši da se Rusija
"nada aktivnijem i konstruktivnijem razgovoru" s EU o tom pitanju.
BERLIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder upozorio je novog
kandidata oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU za kancelara na
parlamentarnim izborima Edmunda Stoibera da ne blokira planirani
zakon o useljavanju. I predsjednik oporbene Njemačke liberalne
stranke (FDP) Guido Westerwelle je pozvao Stoibera, koji je ujedno
i bavarski premijer, da se izjasni glede useljavanja. Naime,
ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Bavarske, Guenter
Beckstein iznova je najavio da Bavarska ni u kom slučaju neće
podržati planirani zakon o useljavanju. Bavarska Kršćansko
socijalna unija (CSU) je od samog početka rasprave o useljavanju
bila protiv donošenja zakona koji bi u zemlju doveo više stranaca,
dok su mišljenja u Kršćansko demokratskoj uniji (CDU)
podijeljena.
KIJEV - Ukrajina će modernizirati i unaprijediti veliki dio
makedonske vojne opreme, objavila je u utorak agencija Interfax
pozivajući se na diplomatske izvore. Ukrajinci će modernizirati
makedonske tenkove, helikoptere i zrakoplove, ali sporazum, kojeg
su dogovorili načelnik makedonskog glavnog stožera Metodi
Stambolski i njegov ukrajinski kolega Petro Šljakov, ne sadrži
prodaju novog naoružanja.
KABUL - U Afganistanu je sve hitnija potreba za obnovom, a
Amerikanci su u utorak nastavili vojne operacije protiv
posljednjih talibana i boraca al-Qaide. UN je u ponedjeljak
upozorio međunarodnu zajednicu na mogućnost sloma krhke privremene
vlade u Afganistanu ako joj odmah ne bude upućena financijska
pomoć. Pentagon je najavio da će američka vojska početi vojnu
operaciju na "jedan drugi kompleks" kojeg koristi al-Qaida čim bude
završeno "čišćenje" područja Zhawar Kili na istoku Afganistana.
Na istoku Afganistana Sjedinjene Države su nastavile sustavno
uništenje velike baze za koju drže da služi mreži al-Qaide.
Iz američkih vojnih izvora se doznaje da pokušavaju zatrpati ulaze
u pedesetak spilja kako ih preostali talibanski borci i pripadnici
Al-Qaide više ne bi mogli koristiti te spriječiti povratak
islamističkih boraca.
MANILA - Američko-filipinske vojne vježbe počele su u utorak na
jugu filipinskog arhipelaga gdje će američke postrojbe sudjelovati
u operacijama protiv lokanih pristaša mreže al-Qaide Osame bin
Ladena. Dužnosnici dviju vojski sastali su se u Zamboangi kako bi
pokrenuli prvi dio vježbi koje će završiti stvarnim operacijama
protiv pobunjeničke skupine Abu Sayyaf. Manevri nazvani "Orao
slobode 2002" trebali bi trajati najmanje šest mjeseci i prvi su te
vrste od pokretanja američke vojne kampanje u Afganistanu protiv
organizacije Osame bin Ladena i talibanskog režima.
TEHERAN - Vođa Islamske Republike Irana ajatolah Ali Hamenei
pomilovao je u utorak iranskog reformatorskog izaslanika Hoseina
Loghmaniana koji je zatočen tri tjedna zbog "izjava protiv
pravosudnog aparata", objavila je televizija. Molbu za pomilovanje
uputio je ministar pravosuđa ajatolah Mahmud Hašemi-Šahrudi,
dodala je televizija. Osuđen na deset mjeseci zatvora zbog "uvrede
pravosudnog sustava" taj reformatorski zastupnik bio je zatočen od
25. prosinca unatoč prosvjedima parlamenta.
SYDNEY - Australski vatrogasci u utorak pokušavaju ugasiti 15 novih
požara, koji prijete autocesti Sydney- Brisbane i za koje se
pretpostavlja da su podmetnuti. Novi požari na australskom
jugoistoku produžili su noćnu moru tamošnjih vatrogasaca koji se
već mjesec dana bore s vatrenim stihijama diljem zemlje.
Katastrofalne požare u postbožićno vrijeme pomogle su im ugasiti
iznenadne, obilne, ali i kratkotrajne kiše. Ljetne vrućine, vjetar
i suho raslinje, međutim, nastavljaju iskorištavati lokalni
piromani u podmetanju novih požara.
(Hina) maš