US-palestina-Obrana-Diplomacija-Oružani sukobi-Ratovi IHT 12. I. IGRA ORUŽJEM SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE12. I. 2002.Arafatov teret oružja"'Karine A', brod za koji Izrael tvrdi da je palestinski i kojeg se Jaser
Arafat sada žarko želi odreći, nosio je teret koji je, izgleda, za cilj imao omogućiti eskalaciju terorističkih napada na Izrael ogromnih razmjera. Za bombaše- samoubojice, tu je bio plastični eksploziv C-4(...), bile su tu i granate i protutenkovske mine za zasjede. A bilo je i 62 raketa Katjuša, koje su mogle biti učinkovito upotrijebljene za napade na izraelska civilna područja. Izraelska vlada otvoreno je raspravljala o prijedlozima za otpočinjanje žestoke vojne ofenzive protiv palestinskih vlasti, no ovo nije bilo obrambeno oružje. Da je stiglo u pojas Gaze i Zapadne obale i bilo korišteno za napade na Izrael, vjerojatno bi opravdalo izraelsku ofenzivu koja je do sada bila obuzdavana. Arafatova tvrdnja da o svemu nije imao pojma ne djeluje vjerodostojno, s obzirom na njegovo dobro poznato upravljanje gotovo svakom važnijom transakcijom koju provodi njegova vlada. Jedini razlog zbog kojeg se tvrdnjama Palestine možda može povjerovati jest taj da je zapljena broda gotovo u potpunosti
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
12. I. 2002.
Arafatov teret oružja
"'Karine A', brod za koji Izrael tvrdi da je palestinski i kojeg se
Jaser Arafat sada žarko želi odreći, nosio je teret koji je,
izgleda, za cilj imao omogućiti eskalaciju terorističkih napada na
Izrael ogromnih razmjera. Za bombaše- samoubojice, tu je bio
plastični eksploziv C-4(...), bile su tu i granate i protutenkovske
mine za zasjede. A bilo je i 62 raketa Katjuša, koje su mogle biti
učinkovito upotrijebljene za napade na izraelska civilna područja.
Izraelska vlada otvoreno je raspravljala o prijedlozima za
otpočinjanje žestoke vojne ofenzive protiv palestinskih vlasti, no
ovo nije bilo obrambeno oružje. Da je stiglo u pojas Gaze i Zapadne
obale i bilo korišteno za napade na Izrael, vjerojatno bi opravdalo
izraelsku ofenzivu koja je do sada bila obuzdavana.
Arafatova tvrdnja da o svemu nije imao pojma ne djeluje
vjerodostojno, s obzirom na njegovo dobro poznato upravljanje
gotovo svakom važnijom transakcijom koju provodi njegova vlada.
Jedini razlog zbog kojeg se tvrdnjama Palestine možda može
povjerovati jest taj da je zapljena broda gotovo u potpunosti
potkopala Arafatov ponovni uspon s ruba političke i osobne propasti
u proteklih nekoliko tjedana. Nakon što je 16. prosinca napokon
obznanio primirje, palestinski čelnik uglavnom ga se pridržavao
više od tri tjedna- niti jedan Izraelac nije ubijen u palestinskim
napadima do srijede, kada je islamistička skupina Hamas napala
vojnu stražu. Hamas je obznanio kako je to bio čin odmazde za
zapljenu broda; kao i izraelski premijer Ariel Sharon, događaj vidi
kao način blokiranja sporog kretanja prema obnovi mirovnih
pregovora, koje potiče američki izaslanik Anthony Zinni. Da je
proces ikada pokrenut, Hamas bi bio blokiran i u znatnoj mjeri
oslabljen a Sharon bi bio pod velikim pritiskom da implementira
Mitchellov plan koji podržava SAD, što, pak, zahtjeva potpuno
zamrzavanje židovskih naselja na Zapadnoj obali i u Gazi.
Takav bi razvoj događaja bio veliki poticaj palestinskim
političkim čelnicima koji nastavljaju tražiti mirno rješenje s
Izraelom i znatno bi poboljšao Arafatov položaj i u očima
Palestinaca i vanjskog svijeta. Dakle, zbog čega bi stajao po
strani dok 50 tona iranskog oružja plovi prema obalama njegovog
teritorija, oružja koje je moglo samo naštetiti palestinskom
nacionalnom pitanju? Arafat svijetu duguje vjerodostojno
objašnjenje. Vjerojatno ga neće ponuditi, što znači da će on i
njegova vlada morati početi iz početka kako bi se distancirali od
terorizma, implementirali primirje i ponudili Izraelu mogućnost za
ozbiljne pregovore. Drugog broda nema", stoji u uvodniku "The
Washington Post"-a a prenosi list.