HR-SINDIKATI-IMOVINA-Sindikati/Udruge SINDIKATI SE DO 15. SIJEČNJA TREBAJU OČITOVATI O POPISU SINDIKALNE IMOVINE piše: Bernard ĆavarZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Pet sindikalnih središnjica treba se do utorka, 15. siječnja, očitovati
o popisu sindikalne imovine, oko čije se raspodjele spore već nekoliko godina.
piše: Bernard Ćavar
ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Pet sindikalnih središnjica treba se
do utorka, 15. siječnja, očitovati o popisu sindikalne imovine, oko
čije se raspodjele spore već nekoliko godina.#L#
Riječ je o ukupno 11 tisuća četvornih metara stambenog i poslovnog
prostora.
Po Zakonu o udrugama, od početka 1998. Vlada je preuzela svu imovinu
bivšeg državnog sindikata i obvezala se da će, ako se sindikati ne
dogovore sami, raspodijeliti tu imovinu po kriterijima koje donese
Hrvatski sabor.
Imovina, međutim, dosad nije podijeljena jer zajednička sindikalna
komisija nije utvrdila njezin opseg, pa je i dalje u državnom
vlasništvu.
Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir
Begović, čiji će Ured koordinirati raspodjelu imovine, istaknuo je
da Vlada nema namjeru oduzimati ono što pripada sindikatima.
"Vlada se zalaže da se imovina stavi na raspolaganje sindikatima i
to po kriterijima oko kojih se oni sami suglase", izjavio je Begović
Hini.
Prihvate li popis, koji im je krajem prošle godine uputilo Vladino
Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom, sindikalci bi
trebali utvrditi kriterije raspodjele i zatražiti upis pojedine
nekretnine u svoje vlasništvo.
Većina sindikata prihvaća kao glavni kriterij raspodjele
reprezentativnost sindikata, odnosno broj članova koji plaćaju
članarinu.
Po podacima tripartitnog povjerenstva Vlade, sindikata i
poslodavaca iz 1999. godine, najbrojnija središnjica je Savez
samostalnih sindikata Hrvatske s 290.000 ili 66 posto od ukupnog
članstva sindikalnih središnjica.
Slijedi Matica hrvatskih sindikata javnih službi s 10,5 posto,
zatim Nezavisni hrvatski sindikati s devet posto, a potom Hrvatska
udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske s po sedam
posto članstva.
Kako se u međuvremenu broj članova nekih središnjica promijenio,
one će vjerojatno zatražiti ponovno utvrđivanje
reprezentativnosti.
To će sigurno učiniti Nezavisni hrvatski sindikati koji tvrde da im
je članstvo s 40.000 prije dvije godine poraslo na sadašnjih
100.000 članova.
Na nedavnom sastanku sindikalaca sa zamjenikom premijera Goranom
Granićem dogovoreno je da se sve središnjice moraju suglasiti s
preuzimanjem svakog pojedinog objekta u vlasništvo jedne
središnjice, a prijenos vlasništva potvrđivat će Vlada.
Na razgovore oko podjele imovine dosad nisu pozivani autonomni
sindikati izvan središnjica, koji su, kao i sindikati udruženi u
središnjice, u proteklih pola stoljeća uplaćivali dio članarine za
sindikalnu imovinu.
Po registru Ministarstva rada i socijalne skrbi, takvih je
sindikata u Hrvatskoj oko 500, a pojedinačno okupljaju od desetak
do nekoliko tisuća članova.
"Isključivanje autonomnih sindikata iz raspodjele nije moralno i
pravno u redu, pa ćemo tražiti ravnopravan tretman", izjavio je
Hini predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić.
Grafičari su na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za
vrijeme jugokomunističke vladavine već podnijeli zahtjev za
povratom nacionalizirane imovine, no to im, smatra Kolarić, ne
oduzima pravo na njihov dio sindikalne imovine.
(Hina) bcav md