ZAGREB, 12. siječnja (Hina) -ZAGREB - Odvjetnik generala Rahima Ademija Čedo Prodanović zadovoljan je što će Goran Granić u ime Vlade pred Haškim sudom dati dodatna jamstva, smatrajući da se time povećavaju šanse za Ademijevo
privremeno puštanje na slobodu. "Zadovoljan sam što je hrvatska Vlada prihvatila moj prijedlog da Goran Granić pred Haškim sudom da dodatna jamstva i time se povećavaju šanse generala Ademija da bude privremeno pušten", izjavio je za Hinu Čedo Prodanović. Dodao je da još nije dobio poziv na ročište na kojem će Haški sud odlučivati o zahtjevu obrane za privremenim puštanjem Ademija na slobodu do početka suđenja. No, očekuje da bi se to ročište trebalo održati idućeg tjedna. Na njemu bi Goran Granić, zamjenik premijera i predsjednik vladinog Savjeta za suradnju s međunarodnim sudovima u Haagu, trebao dati dodatna jamstva za privremeno puštanje generala Ademija na slobodu.ZADAR - Poljoprivredno zemljište najvažnije je hrvatsko nacionalno prirodno dobro i ne smije se dopustiti da zemljište u državnome vlasništvu dospije u ruke stranaca, a prema sadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, prijeti opasnost da se to dogodi, rekao je danas u Zadru potpredsjednik HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Drago Krpina. Krpina je na konferenciji za
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) -
ZAGREB - Odvjetnik generala Rahima Ademija Čedo Prodanović
zadovoljan je što će Goran Granić u ime Vlade pred Haškim sudom dati
dodatna jamstva, smatrajući da se time povećavaju šanse za
Ademijevo privremeno puštanje na slobodu. "Zadovoljan sam što je
hrvatska Vlada prihvatila moj prijedlog da Goran Granić pred Haškim
sudom da dodatna jamstva i time se povećavaju šanse generala
Ademija da bude privremeno pušten", izjavio je za Hinu Čedo
Prodanović. Dodao je da još nije dobio poziv na ročište na kojem će
Haški sud odlučivati o zahtjevu obrane za privremenim puštanjem
Ademija na slobodu do početka suđenja. No, očekuje da bi se to
ročište trebalo održati idućeg tjedna. Na njemu bi Goran Granić,
zamjenik premijera i predsjednik vladinog Savjeta za suradnju s
međunarodnim sudovima u Haagu, trebao dati dodatna jamstva za
privremeno puštanje generala Ademija na slobodu.
ZADAR - Poljoprivredno zemljište najvažnije je hrvatsko nacionalno
prirodno dobro i ne smije se dopustiti da zemljište u državnome
vlasništvu dospije u ruke stranaca, a prema sadašnjem Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu, prijeti opasnost da se to dogodi, rekao
je danas u Zadru potpredsjednik HDZ-a i predsjednik saborskog
Odbora za poljoprivredu Drago Krpina. Krpina je na konferenciji za
novinare predstavio svoj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
poljoprivrednom zemljištu. Kako je rekao, sadašnji Zakon omogućuje
kombinatima i trgovačkim društvima kupnju zemljišta koje je u
državnom vlasništvu, a realna je opasnost da stranci kupnjom tih
kombinata postanu i vlasnici hrvatskoga poljoprivrednog
zemljišta.
ZAGREB - Stopa perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj, to jest smrti
djeteta tijekom trudnoće, porođaja i prvih sedam dana života gotovo
je dva puta veća nego u zapadnoeuropskim, ali i u nekim
tranzicijskim zemljama, rekao je ministar zdravstva Andro Vlahušić
na današnjem savjetovanju o perinatalnom mortalitetu. Stopa
perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj je 9,4, a u zemljama Europske
unije 6,6 na 1000 novorođenčadi. U tranzicijskim zemljama, poput
primjerice Češke i Slovenije, ona je 4,7 na 1000 novorođenčadi,
rečeno je na savjetovanju koje je organiziralo Hrvatsko društvo za
perinatalnu medicinu. Stopa perinatalne smrtnosti osnovni je
pokazatelj organizacije zdravstvene službe, te treba sve učiniti
kako bi se ona smanjila, rekao je Vlahušić i predložio osnutak radne
skupine ginekologa koja bi trebala o tom raspravljati. Predsjednik
Hrvatskoga društva za perinatalnu medicinu dr. Ante Dražančić
istaknuo je da perinatalna smrtnost u Hrvatskoj stagnira
posljednjih pet godina, a u zapadnoeuropskim zemljama bitno se
smanjuje.
ZAGREB - "Belišće" d.d., najveći hrvatski proizvođač papira i
ambalaže, koji u godini zaradi više od 80 milijuna eura, a 55 posto
proizvoda izvozi, poslalo je ponudu za otkup svih dionica
"Valkartona" d.d. iz slovenskoga Logatca, priopćila je danas
Privredna banka Zagreb kao financijski savjetnik "Belišća". Ponudu
za otkup dionica "Valkartona", najvećega slovenskog proizvođača
ambalaže s tržišnim udjelom većim od 50 posto i prihodom većim od 50
milijuna eura na godinu, "Belišće" je poslalo jučer. "Valkarton" je
i većinski vlasnik najvećega makedonskog proizvođača papira i
ambalaže. Kako je navedeno u priopćenju, to je nastavak vrlo
uspješne poslovne suradnje između dviju tvrtki u kojoj je "Belišće"
postalo najveći dobavljač papira za "Valkarton". Spajanjem te bi
dvije tvrtke trebale činiti najveću grupaciju u proizvodnji papira
i ambalaže u ovom dijelu Europe, s ukupnim prihodom većim od 125
milijuna eura. S obzirom na to da je ponuda za otkup uvjetovana
suglasnošću slovenskoga Povjerenstva za vrijednosne papire i Ureda
za zaštitu tržišnog natjecanja, završetak transakcije očekuje se u
roku od 60 dana.
RIJEKA - Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije Josip Bozanić u današnjoj izjavi za Hinu nije želio
komentirati navode u javnim medijima po kojima papa Ivan Pavao II.
dolazi u Rijeku i Osijek ove godine. Nadbiskup Bozanić rekao je u
Rijeci, nakon mise zahvalnice u povodu 50. obljetnice biskupstva
Josipa Pavlišića, kako nije čitao današnje novine te da zbog toga ne
želi komentirati te navode. Odgovarajući na upit o mogućem dolasku
pape Ivana Pavla II. u Rijeku i Hrvatsku u rujnu, nadbiskup Bozanić
je rekao kako još nije vrijeme za potvrđivanje tih najava te da će se
o svemu znati pravodobno. Nadbiskup riječki i metropolit Ivan
Devčić izjavio je pak kako bi Rijeka mogla biti u planu Papinih
putovanja za ovu godinu. Istaknuo je da je riječka metropolija
jedina u Hrvatskoj koju Sveti Otac još nije posjetio. Pritom je
rekao kako je čuo da je putovanje u Hrvatsku uvršteno u Papin
godišnji program, dodajući da dolazak Ivana Pavla II. u Rijeku
najviše ovisi o njegovu zdravlju.
METKOVIĆ - Vodostaj Neretve od 48 centimetara, koji je jutros
izmjeren kod Metkovića, najniži je od 1923. pa morska vode prodire
do tog mjesta. Od dugogodišnjeg mjernika inž. Marina Vidovića
doznaje se da je prošle godine u ovo doba izmjereno 197 centimetara,
a 1998. samo 82 centimetra. Prema njegovim riječima, uzroci niskom
vodostaju su u manjoj količini oborina i u zaleđenom vodotoku u
porječju Neretve. Posljedice se već vidljive u poljoprivredi i
hidrološkom stanju, a zbog praznih akumulacija moguće su i u
elektroprivredi. Morska voda prodire u slojeve zemlje sve do
Metkovića i uzvodno prema Čapljini u BiH, što dodatno pojačava
slanost tla i pogoršava uvjete za razvoj flore i faune. U Metkoviću
se već može uloviti morska riba, a poljoprivrednici slanom vodom ne
mogu i ne smiju zalijevati voće i povrće.
(Hina) nk db