ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Stopa perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj, to jest smrti djeteta tijekom trudnoće, porođaja i prvih sedam dana života gotovo je dva puta veća nego u zapadnoeuropskim, ali i u nekim tranzicijskim zemljama,
rekao je ministar zdravstva Andro Vlahušić na današnjem savjetovanju o perinatalnom mortalitetu.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Stopa perinatalne smrtnosti u
Hrvatskoj, to jest smrti djeteta tijekom trudnoće, porođaja i prvih
sedam dana života gotovo je dva puta veća nego u zapadnoeuropskim,
ali i u nekim tranzicijskim zemljama, rekao je ministar zdravstva
Andro Vlahušić na današnjem savjetovanju o perinatalnom
mortalitetu.#L#.
Stopa perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj je 9,4, a u zemljama
Europske unije 6,6 na 1000 novorođenčadi. U tranzicijskim
zemljama, poput primjerice Češke i Slovenije, ona je 4,7 na 1000
novorođenčadi, rečeno je na savjetovanju koje je organiziralo
Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu.
Stopa perinatalne smrtnosti osnovni je pokazatelj organizacije
zdravstvene službe, te treba sve učiniti kako bi se ona smanjila,
rekao je Vlahušić i predložio osnutak radne skupine ginekologa koja
bi trebala o tom raspravljati.
Predsjednik Hrvatskoga društva za perinatalnu medicinu dr. Ante
Dražančić istaknuo je da perinatalna smrtnost u Hrvatskoj stagnira
posljednjih pet godina, a u zapadnoeuropskim zemljama bitno se
smanjuje.
Kao osnovni uzrok takvog stanja naveo je nedovoljnu zaštitu i
nedovoljan broj pregleda trudnica, nedostatak jedinica intenzivne
njege u manjim zdravstvenim ustanovama i inkubatora, te nedovoljnu
neonatalnu zaštitu.
Iako u Hrvatskoj ima dovoljno ginekologa, gotovo 20 posto žena u
trudnoći obavi manje od pet kliničkih pregleda, a to nije dovoljno,
rekao je Dražančić.
Žene s rizičnom trudnoćom trebale bi rađati u velikim bolničkim
centrima i trebalo bi im omogućiti prijevoz u veće centre. Potrebno
je organizirati i četiri velika regionalna centra - u Zagrebu,
Osijeku, Rijeci i Splitu, te još tri subregionalna - u Slavonskom
Brodu, Zadru i Varaždinu, dodao je Dražančić.
Osim toga, ministar zdravstva Andro Vlahušić napomenuo je da se
broj novoređene djece - iako su se godine 2001. ukupni dodaci države
po djetetu povećali za gotovo 100 posto u odnosu prema proteklim
godinama - smanjio u odnosu prema 2000. s 43.746 na 38.000.
Lani je dječji doplatak primilo 620.000 djece. Ukupno je isplaćeno
oko tri milijarde kuna, a 2000. 1,8 milijardi kuna. No, unatoč većim
izdacima, broj rođene djece se smanjuje, dodao je Vlahušić.
(Hina) mp db