BRUXELLES, 11. siječnja (Hina) - Europska je unija 1. siječnja 2002. brojila 379,4 milijuna stanovnika, dok ih je u eurozoni bilo 305,1 milijuna, objavio je u petak statistički ured EU-a Eurostat.
BRUXELLES, 11. siječnja (Hina) - Europska je unija 1. siječnja
2002. brojila 379,4 milijuna stanovnika, dok ih je u eurozoni bilo
305,1 milijuna, objavio je u petak statistički ured EU-a
Eurostat.#L#
Prirodni prirast stanovnika u 2001. bio je nešto veći nego godinu
ranije. Dok je u 2000. bilo 380 tisuća više rođenih nego umrlih
osoba, u 2001. taj se broj u korist novorođenih povećao na 410
tisuća. Nasuprot tomu, omjer migracija je u laganom padu, pa je u
2001. broj useljenika bio veći za 1,05 milijuna naspram +1,07
milijuna u 2000.
U cjelini, to znači da je broj stanovnika EU-a u prošloj godini
povećan za 3,9 promila, odnosno za 1,46 milijuna.
Takav je ritam, prema Eurostatu, uglavnom ujednačen posljednjih
godina i ostaje vrlo umjeren u odnosu na stanje tijekom 50-ih i 60-
ih godina prošloga stoljeća.
Kako je objavio Eurostat, 1. siječnja 2002. Njemačka, najveća
zemlja EU-a, imala je 82,36 milijuna stanovnika. Slijede Velika
Britanija sa 60,07 milijuna, Francuska s 59,34 te Italija s 58,02
milijuna stanovnika.
Najveća stopa nataliteta prošle je godine zabilježena u Irskoj
(14,6 promila), Francuskoj (13,1), Nizozemskoj (12,5) i
Luksemburgu (12,4 promila). Najnižu stopu zabilježile su Njemačka
(9,0), Austrija (9,3) i Italija (9,4).
Broj umrlih na prostoru EU-a u prošloj je godini bio za 1,4 promila
manji nego u 2000. Najveća je stopa mortaliteta zabilježena u
Danskoj (10,9 promila) i Švedskoj (10,6), a najmanja u Irskoj (7,5)
i Luksemburgu (8,3),
Kad je riječ o zemljama kandidatima (nema podataka za Tursku),
stopa je nataliteta bila manja od prosječne u EU-u. Jedino je Cipar
zabilježio veću stopu koja iznosi 12,1 promila.
Povećanje stanovništva EU-a može se u visokih 70 posto zahvaliti
međunarodnim migracijama. Najveći je priljev migranata imala
Španjolska (24 posto), a slijede Italija i Njemačka s po 17 posto i
Velika Britanija s 15 posto. Francuska, Finska i Belgija najniže su
plasirane na ljestvici zemalja prema stopi migracije. Zanimljivo
je, dodaje Eurostat, da bi Njemačka i Švedska, da nema migracijskog
procesa, doživjele pad broja stanovnika.
Prema objavljenim podacima, hrvatski susjed Slovenija, koja se
nalazi među najizglednijim kandidatima za prvi val proširenja
Unije, 1. siječnja 2002. imala je 1 990 000 stanovnika. Stopa
nataliteta bila je 10,6 promila, a mortaliteta 9,5 što je činilo
prirodni prirast od 1,1 promila. Stopa migracije iznosila je +2,8
promila.
(Hina) ii sl