ZAGREB, 11. siječnja (Hina)ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u petak predstavnike Odbora za vanjsku politiku i obranu izraelskog parlamenta Davida Magena s izaslanstvom, u kojem su također bili Jozef Lapid,
član Odbora za vanjsku politiku i obranu i Schmuel Schlesinger, predsjednik Lige izraelsko- hrvatskog prijateljstva. Izraelsko izaslanstvo je posebno naglasilo da je njihov posjet Hrvatskoj kao i sastanak s ministrom Piculom dodatni korak i jasan dokaz otvaranja nove stranice u hrvatsko-izraelsksim odnosima, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Obostrano je zaključeno da su odnosi između Hrvatske i Izraela prijateljski i dobri, te da postoji obostrana želja i interes za njihovim daljnjim razvijanjem na svim područjima s naglasom na gospodarstvo. Također je izražena obostrana želja za jačanjem suradnje u okviru međunarodnih organizcija. Izraelsko izaslanstvo prenijelo je ministru Piculi poziv izraelskog ministra vanjskih poslova Shimona Peresa za posjet Izraelu, što je hrvatski ministar sa zadovoljstvom prihvatio te istovremeno ponovno pozvao svog izraelskog kolegu da posjeti Hrvatsku.BEČ - Češka je od Hrvatske preuzela predsjedanje Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR). Tim povodom hrvatsko
ZAGREB, 11. siječnja (Hina)
ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u petak
predstavnike Odbora za vanjsku politiku i obranu izraelskog
parlamenta Davida Magena s izaslanstvom, u kojem su također bili
Jozef Lapid, član Odbora za vanjsku politiku i obranu i Schmuel
Schlesinger, predsjednik Lige izraelsko- hrvatskog
prijateljstva. Izraelsko izaslanstvo je posebno naglasilo da je
njihov posjet Hrvatskoj kao i sastanak s ministrom Piculom dodatni
korak i jasan dokaz otvaranja nove stranice u hrvatsko-izraelsksim
odnosima, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Obostrano je zaključeno da su odnosi između Hrvatske i Izraela
prijateljski i dobri, te da postoji obostrana želja i interes za
njihovim daljnjim razvijanjem na svim područjima s naglasom na
gospodarstvo. Također je izražena obostrana želja za jačanjem
suradnje u okviru međunarodnih organizcija. Izraelsko izaslanstvo
prenijelo je ministru Piculi poziv izraelskog ministra vanjskih
poslova Shimona Peresa za posjet Izraelu, što je hrvatski ministar
sa zadovoljstvom prihvatio te istovremeno ponovno pozvao svog
izraelskog kolegu da posjeti Hrvatsku.
BEČ - Češka je od Hrvatske preuzela predsjedanje Međunarodnom
komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR). Tim povodom hrvatsko
veleposlanstvo u Austriji organiziralo je u četvrtak na večer u
Beču prigodnu svečanost - predaju predsjedništva na kojoj su bili
nazočni veleposlanici podunavskih zemalja - članice te Komisije.
"Možemo biti zadovoljni da je hrvatski mandat presjedanja
Komisijom uspješno i pošteno odrađen", rekao je prošlogodišnji
predsjednik te Komisije veleposlanik RH u Mađarskoj Stanko Nik. On
je prigodno uručio bocu dunavske vode (sa podacima procjene
onečišćenja Dunava) Martini Moltovoj, zamjenici ministra okoliša
Češke Republike koja će predsjedati Komisijom 2002. godine.
Moltova je tom progodom izrazila nadu "da će Češko predsjedanje
biti uspješno kao i hrvatsko".
RIM - Čelnik Nacionalnog saveza i potpredsjednik vlade Gianfranco
Fini više nije ključni kandidat za položaj ministra vanjskih
poslova, piše danas talijanski tisak. Zapravo čelnik bivše
neofašističke stranke MSI, koja se pretvorila u Nacionalni savez,
Fini će počekati daljni razvitak pregovora o mogućim novim šefovima
diplomacije nakon ostavke koju je prošle nedjelje podnio Renato
Ruggiero. Talijanska glasila danas objavljuju da su premijer
Silvio Berlusconi, koji je "ad interim" preuzeo ministarstvo
vanjskih poslova, i Fini razgovarali o novonastaloj situaciji i
dogovorili se kako ne treba žuriti. Berlusconi želi reformirati
diplomaciju i veleposlanike ocijenjivati po njihovu zalaganju u
plasiranju talijanskih proizvoda i industrije u zemljama u kojima
predstavljaju Italiju. Najavljene su i promijene veleposlanika u
SAD-u, Francuskoj, Španjolskoj. Vjerojatno Berlusconi neće ostati
svih šest mjeseci, kako je prvotno najavio, na čelu Farnesine,
sjedišta talijanske diplomacije, ali neće ni tako brzo otići.
NEW DELHI - Zapovjednik indijske vojske general S. Padmanabhan
izjavio je u petak da je situacija na indijsko-paksistanskoj
granici ozbiljna. "Situacija se mirne duše može opisati ozbiljnom.
Podsjeća na ratno stanje", rekao je general. Indijska je vojska
potpuno spremna na konvencionalni rat s Pakistanom, a sposobna je
odgovoriti i na pakistanski nuklearni napad, naglasio je
Padmanabhan. "Imamo spremne sve zalihe za rat u trajanju od 45
dana", dodao je. Indijski je zapovjednik ujedno pozvao Pakistan da
uloži dodatne napore u suzbijanju islamskih gerilaca koji djeluju u
toj zemlji ili iz nje kreću u svoje kašmirske akcije.
GAZA - Nakon upada izraelske vojske na palestinska područja i
uništavanja piste na aerodromu u Gazi, Palestinska je uprava u
petak upozorila na rizik da "cijela regija eksplodira". "Ponovna
okupacija dijela grada Rafe i napad na međunarodnu zračnu luku
odvest će regiju u još veće nasilje, napetosti i konačno u pravu
eksploziju (nasilja)", rekao je Arafatov savjetnik Nabil Abou
Roudeina. Abou Roudeina je pozvao međunarodnu zajednicu, a
posebice SAD, da "hitno reagiraju kako bi se stalo na kraj zločinima
i izraelskoj vojnoj eskalaciji". Izraelska se vojska nakon napada
Hamasa u srijedu u kojem su ubijena četiri izraelska vojnika
odlučila na odlučnu odmazdu. Rafa, u Gazi, dijelomice je okupirana,
buldožeri su potpuno uništili pistu palestinske zračne luke, a pod
buldožerima su stradale i kuće pa je 700 osoba ostalo bez krova nad
glavom.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon zaprijetio je u
četvrtak navečer palestinskom predsjedniku Jaseru Arafatu da će ga
na "nekoliko godina", sve dok ne odgovori na njegove zahtjeve,
zatočiti u Ramali. "Arafat će ostati zatočen u Ramali makar
potrajalo i nekoliko godina", sve dok ne uhiti Palestince koje
traži Izrael, rekao je Sharon na sastanku svoje stranke Likud.
On je ponovio da će se ta mjera ukinuti tek nakon što palestinski
čelnik uhiti atentatore na ministra turizma, dodavši još jedan
uvijet: "uhićenje odgovornih za nabavu 50 tona oružja
zaplijenjenih na brodu Karine A".
JERUZALEM - Izrael je u petak pozdravio izjave Washingtona koji je
javno priznao vezu između Palestinske uprave i 50 tona ilegalnog
oružja koje je izraelska vojska zaplijenila na brodu u Crvenom
moru. "Ne možemo a ne izraziti zadovoljstvo činjenicom da su
Amerikanci, nakon što smo im otkrili sve detalje o slučaju,
priznali umiješanost palestinske vlasti", rekao je Avi Pazner,
glasnogovornik premijera Ariela Sharona. Pazner je istaknuo da
"ozbiljnost cijelog slučaja zahtijeva sankcioniranje Palestinske
uprave".
BELFAST - Rano u petak na ulicama Belfasta gorili su automobili, ali
usprkos drugoj noći nasilja za redom katoličke djevojčice spremne
su se vratiti u svoju školu, središtu protestantsko-katoličkog
sukoba. "Nadam se da ćemo vidjeti djevojčice da idu u školu
najnormalnije što mogu, koliko je to uopće u ovom kontekstu
moguće", kazao je ravnatelj škole Svetog križa, otac Aidan Troy za
televiziju SKY. Pozdravio je najavu probritanskih lojalista da
neće organizirati prosvjede protiv djevojčica.
Škola je u četvrtak bila zatvorena nakon sukoba protestantske i
katoličke mladeži u Ardoyneu, "vrućem" dijelu grada. Sukobljene su
strane izmjenjivale kamenje i molotovljeve koktele.
KABUL - Zbunjujući slučajevi bivših talibanskih zapovjednika koji
su se predali afganistanskim snagama, da bi zatim bili pušteni,
podižu važna pitanja o sigurnosnom stanju u Afganistanu, izjavio je
u petak američki senator Joseph Biden. Biden, predsjednik
senatskog odbora za vanjsku politiku, smatra da su takvi slučajevi
povezani sa strahom da međunarodna zajednica neće ostati dovoljno
dugo u Afganistanu da bi potpuno obnovila sigurnost u zemlji, pa
nove vlasti radije sklapaju pogodbe s bivšim zapovjednicima koji su
izazivali strah i trepet nego da ih predaju američkim vlastima.
Osim toga, u Afganistanu obiteljske ili plemenske veze često imaju
veću težinu od rata protiv terorizma. Sedmorica visokih
talibanskih zapovjednika puštena su na slobodu nakon što su u
Kandaharu predali svoje oružje.
WASHINGTON - Američka bi vojska mogla prestati koristiti četiri
pakistanske zračne baze za poduzimanje ratnih operacija u
Afganistanu jer je Islamabad zabrinut porastom napetosti u
odnosima s Indijom, objavio je u četvrtak Washington Post.
Pakistanski su dužnosnici, piše Washington Post, potiho objasnili
Amerikancima da bi im zračne baze na sjeveru zemlje mogle zatrebati
u slučaju izbijanja sukoba s Indijom. Neimenovani izvori u
Pentagonu obznanili su da Amerikanci ubrzano traže druge pogodne
lokacije za napade i da ozbiljno razmišljaju o vojnim bazama u
Uzbekistanu i Kirgistanu.
SEUL - Američki predsjednik George W. Bush otputovat će sljedeći
mjesec prvi puta, nakon što je prije godinu dana preuzeo
predsjednički mandat, u Južnu Koreju, priopćeno je u petak iz
njegova ureda. "Predsjednik Bush će krajem veljače, na poziv
predsjednika Jim Dae- Juna, doputovati u službeni posjet Južnoj
Koreji", rekao je predsjednikov glasnogovornik Oh Hong-Keun.
Taj će posjet bio dio turneje po Dalekom istoku koji također
uključuje Kinu i Japan, saznaje se iz japanskih službenih izvora.
Prema japanskoj agenciji Jiji, Bush će Kinu i Japan posjetiti u
drugoj polovici veljače.
MIAMI - Floridski istražitelji i FBI istražuju moguću zavjeru s
ciljem ubojstva guverenera Floride i mlađeg brata američkog
predsjednika Jeba Busha, objavio je u četvrtak Miami Herald. #L#
Policija je informaciju o pripremi atentata na Busha dobila od
pouzdanog doušnika, a kao sredstvo je trebao poslužiti kamion pun
eksploziva. Plan je trebao biti izveden u glavnom gradu
Tallahasseu. Kamion je zaplijenjen radi istrage, a policija 24 sata
nadzire četvoricu stanovnika Floride arapskih imena koji se
smatraju sumnjivicima.
MOSKVA - Predsjednik ruskog parlamenta Genadij Seleznjov odbacio
je u petak ideju da američke snage ostanu na području srednje Azije
nakon završetka operacija u Afganistanu. "Ne želimo američke ili
NATO snage u tom području na duže razdoblje", rekao je komunist
Seleznjov. Rusija bivše sovjetske republike srednje Azije i dalje
smatra svojom zonom utjecaja, iako se ruski predsjednik Vladimir
Putin suglasio s razmještajem zapadnih snaga na tom području
tijekom protuterorističke kampanje. Seleznjov je također kazao
kako Moksva želi da se "mir što prije vrati u Afganistan i ne
podržava neograničeni nastavak bombardiranja te zemlje".
MOSKVA - Ruska televizijska postaja TV-6, jedina nacionalna
postaja izvan kremaljske kontrole, izgubila je u petak sudsku
parnicu o pravu na emitiranje, objavila je glasnogovornica suda.
Viši je sud potvrdio raniju presudu da TV-6 mora prestati s radom
jer vlasnik Boris Berezovski ne poštuje statutarne financijske
regule. Berezovski, svojedobni visoki kremaljski dužnosnik za
vrijeme vlasti Borisa Jeljcina i žestoki kritičar aktualnog
predsjednika Vladimira Putina, iz svog je samonametnutog egzila u
Londonu poručio da je zatvaranje postaje dio vladajuće političke
kampanje ušutkavanja političkih protivnika.
NIKOZIJA - Čelnici suprostavljenih ciparskih zajednica, grčke
Glafkos Klerides i turske Rauf Denktash, razgovarali su u petak o
sudbini više od 2.000 osoba nestalih tijekom sukoba na otoku prije
30 godina. Klerides i Denktash razgovarali su u prostorijama UN-a
na napuštenoj zračnoj luci u Nikoziji. Nakon 45 minuta napustili su
zgradu bez obraćanja novinarima. Glasnogovornik UN-a je objavio da
će sastanak biti nastavljen tijekom popodneva. Oko 1500 ciparskih
Grka i 800 ciparskih Turaka već se desetljećima smatra nestalima,
što predstavlja jedan od najvećih emotivnih problema u
približavanju dviju strana. Grci su nestali tijekom invazije
turske vojske na otok 1974., a Turci tijekom međunacionalnog
nasilja u 60-im i 70-im godinama.
ANTANANARIVO - Nekoliko desetaka tisuća stanovnika Madagaskara
prosvjedovalo je u petak ujutro u Antananarivu peti dan za redom u
znak podrške oporbenom političaru Marcu Ravalomanani, koji je
pobjedio u prvom krugu predsjedničkih izbora održanih 16.
prosinca. Ravalomanana traži da mu vlada prizna pobjedu jer je u
prvom krugu osvojio 53 posto glasova. Ministarstvo unutrašnjih
poslova tvrdi, međutim, da je osvojio 46,44 posto glasova dok je
sadašnji predsjednik Didier Ratsiraka, koji se ponovo kandidirao,
osvojio 40,61 posto glasova, zbog čega je potrebno održati i drugi
krug glasovanja.
(Hina) dh dh