ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice predložila zakonske izmjene kojima bi se smanjili poticaji za proizvodnju krušnih žita (pšenice, durum pšenice i raži) pivskog ječma, suncokreta i šećerne repe, a
povećali poticaji za soju.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice
predložila zakonske izmjene kojima bi se smanjili poticaji za
proizvodnju krušnih žita (pšenice, durum pšenice i raži) pivskog
ječma, suncokreta i šećerne repe, a povećali poticaji za soju.#L#
Predlažemo određeno smanjenje poticaja, posebno za krušna žita,
jer se s obzirom na ukupnu proizvodnju mora destimulirati
proizvodnja određenih kultura, konkretno pšenice, izjavio je
ministar poljoprivrede Božidar Pankretić.
Naveo je da Hrvatska ima pet poljoprivrednih proizvoda u količinama
dovoljnim za domaće tržište, i nelogično je, dodao je, da
stimuliramo proizvodnju onih kojih imamo viška. Objasnio je da se,
iako je stvoreno tržište pšenice, na određeni način stimulira izvoz
dijela pšenice kako bi se stabiliziralo domaće tržište.
Prijedlogom izmjena Zakona o novčanim poticajima i naknadama u
poljoprivredi i ribarstvu Vlada predlaže smanjenje poticaja za
pšenicu sa 1.610 kuna na 1.400 kuna po hektaru.
Sa 1.400 kuna po hektaru država bi poticala i proizvodnju durum
pšenice (sada 1.630 kuna), pivskog ječma i raži (sada obje kulture
1.500 kuna).
Prijedlogom se ujednačavaju i poticaji za uljarice. Sa sadašnjih
2.250 kuna za proizvodnju suncokreta poticaji bi se smanjili na
1.800 kuna po hektaru, dok bi se poticaji za proizvodnju soje
povećali sa 1.660 na 2.250 kuna.
Vladin je prijedlog i smanjenje poticaja za šećernu repu sa 3.000
kuna na 2.400 kuna po hektaru, kao i smanjenje poticaja za uzgoj
dagnji i slatkovodne ribe.
Pankretić je predložene izmjene obrazložio i nužnošću nastavka
reforme poljoprivrede, koja predviđa i transparentniji sustav
poticaja. Najavio je da će vrlo skoro pred Vladu stići i prijedlog
Zakona u potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.
Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog mjerila i uvjeta za
privatizaciju poljoprivrednog zemljišta što će omogućiti da se
vrlo skoro krene u prodaju, zakup ili koncesije poljoprivrednog
zemljišta.
Ulazimo u dosta rizičan potez privatizacije poljoprivrednog
zemljišta, a predložena mjerila smanjit će mogućnost zloupotreba,
kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
Cilj Vlade, kaže Linić, nije zaraditi na privatizaciji
poljoprivrednog zemljišta već potaknuti obiteljska gospodarstva
na povećanje proizvodnje. S druge strane, pokušat će se eliminirati
svi koji se nemaju namjeru baviti poljoprivredom, već prometom
nekretnina, rekao je.
Saboru je Vlada na potvrdu uputila ugovor o zajmu za strukturnu
prilagodbu koji je 5. prosinca potpisan sa Svjetskom bankom.
Riječ je o SAL zajmu u iznosu od 202 milijuna dolara namijenjenih
potpori Vladinim strukturnim i institucionalnim reformama.
Zajam je na rok od 15 godina, uz pet godina počeka, s kamatom od oko
četiri posto.
Ministar financija Mato Crkvenac to je iskoristio da ponovi kako u
hrvatskim bankama postoje znatna sredstva za financiranje
gospodarstva. U bankama je trenutno oko 100 milijuna eura
raspoloživih za financiranje dobrih programa, kazao je.
Naveo je da bilance banaka pokazuju da hrvatske banke neovisno o
tome što su u stranom vlasništvu, nisu izvlačile dobit već su je
reinfestirale u Hrvatskoj. Nadamo se da će to činiti i nadalje,
poručio je ministar Crkvenac.
(Hina) nb/bm sšh