KH: STOTA OBLJETNICA ROĐENJA DOBRIŠE CESARIĆA

ZAGREB/POŽEGA, 9. siječnja (Hina) - Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Poglavarstvo grada Požege sutra u požeškom Gradskom kazalištu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture priređuju svečanu akademiju o 100. obljetnici rođenja hrvatskoga pjesnika Dobriše Cesarića (1902.-1980.). #L# "Čini se da su njegove pjesme sastavljene od samih zlatnih niti: precizno izrađene, potpuno dovršene, te se doimaju kao rijetke dragocijenosti", pisao je Antun Barac u zagrebačkom Savremeniku 1940. o jednom od najvećih liričara hrvatske književnosti između dvaju svjetskih ratova - Dobriši Cesariću. Brojni eseji i kritike o Cesarićevu pjesništvu isticali su kako je u svojim pjesmama "došao do najveće lapidarnosti i konciznosti hrvatskoga lirskog izraza", kako je jedan od "najmuzikalnijih hrvatskih pjesnika". "Držim da je jednostavan izraz najbolji od svih mogućih izraza ako pjesniku uspije da u nj unese sve bitne elemnte svoga poetskog doživljaja. Čemu ići zaobilaznim putem ako se može ići pravcem", rekao je pjesnik u razgovoru s Vlatkom Pavletićem 1955., dometnuvši kako se do "jednostavnog izraza ne dolazi naročito lako, pa ni onda kada stvaralac ima ogroman talent oblikovanja". Cesarić je tada upozoravao kako je element poezije riječ, kao što je element slikarstva boja. "Kao što ne može biti slikara bez intenzivnog osjećanja boje, tako ne može biti ni pjesnika bez dubokog doživljanja riječi, kako s njene pojmovne, tako i s njene akustične strane", kazivao je Cesarić, koji je prvu pjesmu objavio 1916. Pjesničku afirmaciju stekao je objavljujući u vodećim književnim časopisima, a najviše je pjesama objavio u Krležinoj "Književnoj republici". Prvu knjigu pjesama "Lirika" objavio je 1931., a od 165 pjesama 127 je za života objavio u 15 samostalnih zbirka. Razred za književnost HAZU-a u siječnju u Požegi kani održati javnu sjednicu o pjesniku i prevoditelju Dobriši Cesariću. (Hina) mc