ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Prvi nosač zvuka u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) pod nazivom "Verdi u zagrebačkoj operi" s izvornim zapisima iz 1927. i 1928. predstavljen je danas u prostorijama HDA u Zagrebu.
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Prvi nosač zvuka u izdanju Hrvatskoga
državnog arhiva (HDA) pod nazivom "Verdi u zagrebačkoj operi" s
izvornim zapisima iz 1927. i 1928. predstavljen je danas u
prostorijama HDA u Zagrebu.#L#
Po riječima ravnatelja HDA Josipa Kolanovića tim nosačem zvuka HDA
obilježava 75. obljetnicu osnutka prve hrvatske tvornice
gramofonskih ploča "Edison Bell Penkale d.d." koja je dobila ime po
hrvatskom izumitelju Slavoljubu Eduardu Penkali (1871.-1922.), te
stotu obljetnicu smrti skladatelja Giuseppea Verdija (1813.-
1901.).
Na nosaču zvuka je pet Verdijevih opera (Rigoleto, Trubadur,
Traviata, Krabuljni ples i Aida) koje su izvedene u zagrebačkom
Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) 1927. i 1928. uz pratnju
orkestra Opere HNK i pod ravnanjem Oskara Smodeka (1890.-1933.).
Osam arija i dvije molitve iz tih opera izvode Tinka Wesel-Polla
(1890.-1944.), Robert Primožić (1893.-1943.), Josip Rijavec
(1890.-1959.), Rudolf Ertl (1886.-1966.), Drago Hržić (1896.-
1978.), Zdenka Zika (1905.-1990.), Mario Šimenc (1896.-1958.) i
Ksenija Rogovska (1896.-1960.).
"Zadaća je HDA da osim zapisa na papiru čuva i zvukovne i
elektroničke zapise koji su svjedočanstvo hrvatske povijesti",
rekao je Kolanović. Dodao je kako zvukovne i elektroničke zapise
HDA čuva u Odjelu za audiovizualne zapise.
Danas predstavljeni nosač zvuka nastao je zahvaljujući radu
umirovljenog inženjera gramofonske industrije Veljka Lipovšćaka i
umirovljenog urednika na Radio Zagrebu Branku Poliću, rekao je
Kolanović, najavivši kako će HDA nastaviti izdavati zvukovne
zapise koji su svjedočanstvo povijesti.
Govoreći zašto je za početak izabran upravo Verdi, Polić je rekao
kako je samo u zagrebačkom HNK u povijesti izvedeno 13 Verdijevih
djela s više od 3000 predstava, i kako je Verdi u HNK bio i ostao
rekorder, a neke su njegove opere izvođene i više od stotinu puta.
Podsjetio je i da je Zagreb prvi put čuo Verdija na prijelazu 19.
stoljeća te da su libreta pisali veliki hrvatski književnici poput
Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića.
(Hina) sdju mc