ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Riječ "farmakos" na starogrčkom znači i lijek i otrov. Alfred Bernhard Nobel, izumitelj dinamita i Nobelove nagrade na svojoj je koži isprobao što to zapravo znači! Naime, Nobelu SU liječnici kao srčanom
bolesniku propisali kao lijek upravo nitroglicerin koji slovi i kao razorni eksploziv. Izumitelj dinamita, koji opet može biti korisnim pomagalom u, primjerice, građevinarstvu, ali i razornim oružjem u ratu, držao je vrhunskom ironijom da su upravo njemu liječnici prepisali nitroglicerin za bolesno srce. Utemeljitelj Nobelove nagrade rođen je 1833. godine u Švedskoj, odrastao je u Rusiji, a studirao kemiju i tehnologiju u Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Pripadao je obitelji inženjera s tradicijom koja je sezala do Olofa Rudbacka, najpoznatijeg tehničkog genija 17. stoljeća, stoji u ogledu o "Stoljeću Nobelove nagrade" B. Kojić-Prodić objavljenom u stručnom časopisu 'Kemija u industriji'. Bjaše građaninom svijeta čija je krilatica glasila: Moj dom je tamo gdje radim - ja radim svugdje!" Bio je filantrop osjetljiv na zala svijeta, melankolik s jakom ironičnom crtom, najzad pacifist koji je stekao ime i bogatstvo zahvaljujući eksplozivu. Dinamit je izumio 1866. i po tom je izumu poznat i danas kad čovječanstvo poznaje i daleko razornija
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Riječ "farmakos" na starogrčkom znači
i lijek i otrov. Alfred Bernhard Nobel, izumitelj dinamita i
Nobelove nagrade na svojoj je koži isprobao što to zapravo znači!
Naime, Nobelu SU liječnici kao srčanom bolesniku propisali kao
lijek upravo nitroglicerin koji slovi i kao razorni eksploziv.
Izumitelj dinamita, koji opet može biti korisnim pomagalom u,
primjerice, građevinarstvu, ali i razornim oružjem u ratu, držao je
vrhunskom ironijom da su upravo njemu liječnici prepisali
nitroglicerin za bolesno srce.
Utemeljitelj Nobelove nagrade rođen je 1833. godine u Švedskoj,
odrastao je u Rusiji, a studirao kemiju i tehnologiju u Francuskoj i
Sjedinjenim Američkim Državama. Pripadao je obitelji inženjera s
tradicijom koja je sezala do Olofa Rudbacka, najpoznatijeg
tehničkog genija 17. stoljeća, stoji u ogledu o "Stoljeću Nobelove
nagrade" B. Kojić-Prodić objavljenom u stručnom časopisu 'Kemija u
industriji'. Bjaše građaninom svijeta čija je krilatica glasila:
Moj dom je tamo gdje radim - ja radim svugdje!"
Bio je filantrop osjetljiv na zala svijeta, melankolik s jakom
ironičnom crtom, najzad pacifist koji je stekao ime i bogatstvo
zahvaljujući eksplozivu. Dinamit je izumio 1866. i po tom je izumu
poznat i danas kad čovječanstvo poznaje i daleko razornija
sredstva. Tko se još sjeća da je za sobom ostavio više od 350
korisnih patenata. Naime, zahvaljujući dinamitu obogatio se toliko
da je mogao sebi priuštiti raskošnu vilu u blizini Slavolika
pobjede u Parizu.
Zanimljivo je da je "dinamitaš" Nobel pisao poeziju i dramske
tekstove, te se bavio mišlju da postane profesionalnim piscem. To
mu, znamo, nije pošlo za rukom, ali je zato kao iskupljenje za
otkriće dinamita utemeljio Nobelovu zakladu upravo za one koji su
ostvarili njegopve snove.
Iako je redovito uzimao nitroglicerin izumitelj dinamita umro je od
klijenuti srca u San Remu 1887. godine. Još jedna ironija...
(Hina) ld ld