US-PL-IS-AF-TERORIZAM-Vlada-Nemiri/sukobi/ratovi VOA 7. I. IZ TISKA GLAS AMERIKE - VOA7. I. 2001.Ima li smisla pomagati Trećem svijetu? Pripremio Bojan Klima.Uvodničari i komentatori vodećih američkih dnevnika analiziraju odnose
Sjedinjenih Država i svijeta u razvitku u sjeni terorističkih napada od 11. rujna, te uspješne vojne intervencije u Afganistanu. Glavno pitanje koje se postavlja jest: treba li Amerika pomoći u uklanjanju korijena terorizma koje mnogi nalaze u nerazvijenosti, siromaštvu, nepostojanju demokracije te općenitom kaosu koji vlada u mnogim zemljama Trećeg svijeta?Komentator dnevnika 'The Washington Post' Steven Mallaby drži da Amerika treba nastaviti pomagati zemljama u razvitku, te vremenom svoju pomoć i povećati. Ne radi se samo o novčanoj, već i o stručnoj pomoći te o pomoći u razvitku demokratskih ustanova. Međutim, najnoviji događaji u nekoliko zemalja ? Argentini, Zambiji te u Afganistanu ? mnoge Amerikance navode na pomisao da je pružanje pomoći nerazvijenim često besmisleno, piše Steven Mallaby.Nakon što je više od deset godina slijedila savjete američkih ekonomista Argentina je u dubokoj financijskoj krizi. U Zambiji su nedavno održani izbori koje je organizirao i djelomično financirao Zapad, međutim mnogi se žale da su izbori bili lažirani.
GLAS AMERIKE - VOA
7. I. 2001.
Ima li smisla pomagati Trećem svijetu? Pripremio Bojan Klima.
Uvodničari i komentatori vodećih američkih dnevnika analiziraju
odnose Sjedinjenih Država i svijeta u razvitku u sjeni
terorističkih napada od 11. rujna, te uspješne vojne intervencije u
Afganistanu. Glavno pitanje koje se postavlja jest: treba li
Amerika pomoći u uklanjanju korijena terorizma koje mnogi nalaze u
nerazvijenosti, siromaštvu, nepostojanju demokracije te
općenitom kaosu koji vlada u mnogim zemljama Trećeg svijeta?
Komentator dnevnika 'The Washington Post' Steven Mallaby drži da
Amerika treba nastaviti pomagati zemljama u razvitku, te vremenom
svoju pomoć i povećati. Ne radi se samo o novčanoj, već i o stručnoj
pomoći te o pomoći u razvitku demokratskih ustanova. Međutim,
najnoviji događaji u nekoliko zemalja ? Argentini, Zambiji te u
Afganistanu ? mnoge Amerikance navode na pomisao da je pružanje
pomoći nerazvijenim često besmisleno, piše Steven Mallaby.
Nakon što je više od deset godina slijedila savjete američkih
ekonomista Argentina je u dubokoj financijskoj krizi. U Zambiji su
nedavno održani izbori koje je organizirao i djelomično financirao
Zapad, međutim mnogi se žale da su izbori bili lažirani.
Afganistan, oslobođen od talibana i Al Kaide, tone u anarhiju i
kriminal.
Utjecajni članovi američke vlade ? primjerice ministar financija
Paul O?Neill u prošlosti su znali izraziti stajalište da Amerika
treba drastično smanjiti pomoć inozemstvu. 'Kao i svaki biznismen -
a to je Paul O?Naill bio prije no što je postao ministar financija ?
on se želi povući iz projekata na kojima se gubi novac', primjećuje
Steven Mallaby.
Komentator 'Washington Posta' međutim drži da bi vlada trebala
pronaći načine da 'inozemstvu pomaže na pametniji način'.
= Stabilnost Afganistana je Americi očito vrlo važna. Zbog toga
američka je pomoć potrebna, primjerice u organizaciji i opremanju
mirovne misije i slanjem humanitarne pomoći ? savjetuje Steve
Mallaby.
Uvodničar dnevnika 'Christian Science Monitor' drži da bi se
terorizam učinkovitije iskorijenio kada bi islamski svijet imao
pozitivniji odnos prema Sjedinjenim Državama. 'Što Amerika po tom
pitanju namjerava učiniti?' ? pita se uvodničar bostonskog
dnevnika. Težište se stavlja na promicanje demokracije, poštivanje
ljudskih prava i vjerskih sloboda u arapskim zemljama, gdje svega
toga nema previše. No, takva je taktika često blokirana drugim
američkim interesima ? ovisnošću o srednjoistočnoj nafti, odnosno
želji da se obrani Izrael, piše uvodničar ovog američkog dnevnika.
On drži da bi glavni naglasak trebao bi biti na uklanjanju vjerske
netolerancije, koja je velikim djelom posljedica siromaštva i
političke obespravljenosti u mnogim arapskim zemljama.
'Sjedinjene bi Države trebale više pomoći lokalnim nevladinim
organizacijama u arapskom svijetu koje se bore za demokratizaciju
njihovih zemalja. Zemlje poput Uzbekistana i Saudijske Arabije
koje se drže američkim partnerima trebalo bi navesti da se više
otvore prema svijetu te da svojim građanima daju više slobode',
drži uvodničar 'Christian Science Monitora'. U zaključku članka se
navodi da dobar dio napora u razvoju demokracije u tom dijelu
svijeta treba prepustiti samim Muslimanima. 'Imalo bi smisla kada
bi se na tom projektu angažirali i američki muslimani', drži
uvodničar bostonskog dnevnika.
Komentator Charles Krauthammer tvrdi da se Amerika treba okaniti
idealističkih planova o razvitku demokracije i tolerancije u
islamskom svijetu. Treba se ograničiti na ostvarivanje vlastitih,
američkih nacionalnih interesa, i to ? kada je potrebno - vojnom
silom, kao što je to bio slučaj u Afganistanu. 'Radikalni islam
razumije tek jezik moći, vojne snage', primjećuje ovaj utjecajni
vanjskopolitički komentator koji svoju tvrdnju potkrepljuje i
citatom samog Osame bin Ladena koji je na nedavno objavljenoj video
snimci izjavio: 'Ako imate jakog konja i slabog konja, ljudi će se
sasvim prirodno prikloniti jakom'.
Naravno, bin Ladenova izjava je dana u drugom kontekstu, no služi
kao dobra ilustracija teze Charlesa Krauthammera. 'Ambicije
radikalnog islama najefikasnije će biti uništene snagom naše
vojske. Bin Laden je Ameriku smatrao impotentnom i dekadentnom
zemljom. Nije ni čudo ? izveo je nekoliko uspješnih napada na nas, a
Amerika na njih nije pravilno odgovorila', piše u 'Washington
Postu' Charles Krauthammer.
Stanje se sada promijenila. Poraz talibana i Al Kaide u Afganistanu
naveo je i druge zemlje i režime ? Pakistan i Palestince - da se
počnu obračunavati sa svojim teroristima. 'Jesu li to učinili zbog
toga što su shvatili da trebaju postati humaniji? Zbog toga što su
shvatili vrijednost ljudskog života? Naravno da ne. Tako su
postupili zbog toga jer ih je strah Amerike, njezine moći. Tako
treba i biti', piše kolumnist Charles Krauthammer.
(VOA)