ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Tek u ovoj godini i s određenim kašnjenjem Hrvatska će dobiti mjerila i kriterije temeljem kojih će se privatizirati 1,1 milijun hektara državne poljoprivredne zemlje ili trećina ukupnog poljoprivrednog
zemljišta u državi.
ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Tek u ovoj godini i s određenim
kašnjenjem Hrvatska će dobiti mjerila i kriterije temeljem kojih će
se privatizirati 1,1 milijun hektara državne poljoprivredne zemlje
ili trećina ukupnog poljoprivrednog zemljišta u državi. #L#
Iako se očekivalo da će mjerila biti poznata još prošle godine,
resorno ministarstvo poljoprivrede uputilo ih je Vladi i Saboru tek
koncem godine, pa su oni, posebice Sabor, dovedeni u situaciju da
odlučuju 'pet do dvanaest'.
No, Sabor i njegovi zastupnici, odbili su na brzinu dići ruku za
dokument koji će odlučiti sudbinu nacionalnog dobra, tim više što
su ocijenili da ministarstvo nije dobro obavilo posao, te da
ponuđena mjerila treba doraditi i izbjeći improvizacije.
Posebno se to odnosi na odredbe o maksimalnim površinama koje bi se
država mogla prodavati poljoprivrednom obiteljskom gospodarstvu,
pojedinicu ili tvrtki.
Zastupnicima, naime, nisu jasni kriteriji na kojima ministarstvo
temelji ideju da ratarima iz pet žitorodnih županija država može
maksimalno prodati 150 hektara, onima u Zagrebačkoj, Sisačkoj,
Bjelovarskoj, Ličkoj i Primorskoj županiji 100, a 50 hektara u svim
ostalim županijama.
Koji su to stručni kriteriji presudili da će se u Primorsko-
goranskoj županiji prodavati 100, a u Koprivničko-križevačkoj
svega 50 hektara, zanimalo je zastupnike koji su ministarstvu
predbacili da je potpuno ignoriralo činjenicu da postoje različite
klase zemljišta i da nije isto kupiti oranicu prve i treće klase.
Ministarstvo je upozoreno i na nedorečenost rješenja po kojemu bi
stočarima država po uvjetnom grlu mogla maksimalno prodati dva
hektara oranice i 3-4 hektara pašnjaka.
Nije isto imati govedo i ovcu, upozorili su zastupnici.
Inače, predloženim je mjerilima zacrtano da bi država mogla
maksimalno prodati po 20 hektara vinograda i voćnjaka, dok bi se
ribnjaci prodavali ovisno o njihovom tehnološkom stanju.
Programe prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
donosit će gradovi i općine, no i to su zastupnici stavili pod znak
pitanja, jer zemljišne knjige i katastar nisu sređeni, a pitanje je
imaju li gradovi i općine stručnjake za taj posao.
Predviđeno je da se kod prodaje prednost dade obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima s područja grada i općine koji su
program izradili, potom gospodarstvima čiji su članovi završili
poljoprivrednu školu ili fakultet, te onima koji imaju bolji
program korištenja zemljišta i veći stočni fond.
(Hina) bm vl