ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Euro, zajednička valuta 12 zemalja članica Europske unije, stvarnost je i u Hrvatskoj, odnosno u rukama hrvatskih građana. Podaci banaka govore kako su građani, koji su i više od nekih očekivanja
posljednjih dana 2001. polagali svoje ušteđevine u banke, počeli prvih dana nove godine simbolično dizati novčanice eura, više kao upoznavanje s novom valutom.
ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Euro, zajednička valuta 12 zemalja
članica Europske unije, stvarnost je i u Hrvatskoj, odnosno u
rukama hrvatskih građana. Podaci banaka govore kako su građani,
koji su i više od nekih očekivanja posljednjih dana 2001. polagali
svoje ušteđevine u banke, počeli prvih dana nove godine simbolično
dizati novčanice eura, više kao upoznavanje s novom valutom.#L#
Uvođenje eura kao jedinog sredstva gotovinskog plaćanja u zemljama
Europske unije od 1. siječnja 2002. sigurno je jedan od krupnijih
povijesnih događaja ne samo za 12 zemalja Europske monetarne unije,
već i za sve zemlje u okružju, tako i Hrvatsku. Građani su Hrvatske
navikli putovati, štedjeti u stranoj valuti, a i cijene često
ugovarati u njemačkim markama.
S prvim danom 2002. u optjecaj se tako uvodi ukupno 14,5 milijardi
komada tiskanih novčanica u 12 država Europe te gotovo 50 milijardi
komada novčića. Njihova je vrijednost 648.465 milijardi eura u
papiru i 15.709 milijardi u kovanicama.
Tim činom u prošlost je otišlo 12 nacionalnih valuta - njemačka
marka, talijanska lira, francuski franak, austrijski šiling,
belgijski franak, španjolska peseta, irska funta, luksemburški
franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka i
grčka drahma. Prva dva mjeseca, dakle siječanj i veljaču, moći će se
koristiti i nacionalne valute, ali će se isplate sa računa
obavljati isključivo u eurima, kako bi se u što kraćem roku obavila
zamjena. Od 1. ožujka 2002. jedino sredstvo plaćanja bit će euro.
Hrvatske su se banke u euro kampanju uključile na različite načine,
neke nudeći štedišama (povoljnije) bankarske usluge, a neki i
sudjelovanje u nagradnoj igri i osvajanje automobila. U svakom
slučaju banke su, po vlastitim riječima i objavama, prikupile više
nego su očekivali, a potvrda tomu dolazi iz HNB-a o snažnom rastu
devizne štednje.
Stručne procjene govorile su kako se u madracima i čarapama nalazi
oko 4 milijarde njemačkih maraka ušteđevina, a podaci banaka, pa i
same HNB, pokazat će koliko je bilo istine u tim procjenama, odnosno
je li taj podatak možda i veći. U samo tri hrvatske banke devizna je
štednja u prošloj godini povećana tri milijarde DEM. Iz Zagrebačke
su banke objavili kako je devizna štednja u prošloj godini povećana
1,75 milijardi maraka, u Privrednoj banci Zagreb prikupljeno je
1,55 milijardi DEM, a u Raiffeisenbank (RBA) više od 600 milijuna
maraka. Treba pričekati i rezultate ostalih banaka, koje također
bilježe snažan rast devizne štednje. Sigurno je ipak da je rast
štednje, posebno u posljednjem tromjesečju, bio mnogostruk, a da je
polovica ukupnog godišnjeg deviznog priljeva građana ostvarena u
razdoblju od listopada do kraja prosinca. Može se sa sigurnošću
reći da je brojka od 4 milijarde DEM bila točna, a kolike su stvarne
bile ušteđevine hrvatskih građana znat će se točno nakon isteka
veljače, do kada se mogu zamijeniti devize za euro.
Inače, zadnjeg dana 1998., točnije 31. prosinca određeni su
tečajevi za konverziju nacionalnih valuta u euro. Od 1. siječnja
1999. godine euro je postao zakonsko sredstvo plaćanja u smislu
bezgotovinskih transakcija. A tri godine nakon toga, i za
gotovinska plaćanja.
(Hina) db db