AT-US-TERORIZAM-Politika-Terorizam AU 3.I.-SN-ARAPI U AMERICI AUSTRIJASALZBURGER NACHRICHTEN3. I. 2002.Arab America u strahu"Khalilu i Ahmedu vidi se strah na licima. Dva studenta uzbuđeno pričaju o pismu koje su nedavno dobili. U
njemu državni odvjetnik 'Eastern Districta of Michigan' zahtijeva da se jave na razgovor. Svrha: razgovor bi trebao dati dokaze o pozadini terorističkih napada 11. rujna 2001. i pomoći 'sprječavanje novih napada'.Obojici nije jasno kako bi tomu mogli nešto pridonijeti: 'Ništa nismo napravili i tu smo da bismo učili', tvrdi Khalil. No studenti imaju smolu, jer su stari između 18 i 33 godina, ušli su u SAD s oročenim vizama poslije 1. siječnja 2000. i dolaze iz zemalja 'u kojima postoje skupine koje podupiru terorističke aktivnosti'.Time ispunjavaju kriterije za akciju razgovora kojima američko ministarstvo pravosuđa želi dovesti na razgovor oko pet tisuća mladih ljudi iz muslimanskih država. Rečeno je da je odaziv dragovoljan, no na središnje pitanje što bi se dogodilo u slučaju odbijanja, savezna policija FBI nije dala konkretan odgovor.'Većina primatelja pisama nesigurni su i zastrašeni', izjavljuje Imad Hamid, regionalni voditelj 'American-Arab Anti-
AUSTRIJA
SALZBURGER NACHRICHTEN
3. I. 2002.
Arab America u strahu
"Khalilu i Ahmedu vidi se strah na licima. Dva studenta uzbuđeno
pričaju o pismu koje su nedavno dobili. U njemu državni odvjetnik
'Eastern Districta of Michigan' zahtijeva da se jave na razgovor.
Svrha: razgovor bi trebao dati dokaze o pozadini terorističkih
napada 11. rujna 2001. i pomoći 'sprječavanje novih napada'.
Obojici nije jasno kako bi tomu mogli nešto pridonijeti: 'Ništa
nismo napravili i tu smo da bismo učili', tvrdi Khalil. No studenti
imaju smolu, jer su stari između 18 i 33 godina, ušli su u SAD s
oročenim vizama poslije 1. siječnja 2000. i dolaze iz zemalja 'u
kojima postoje skupine koje podupiru terorističke aktivnosti'.
Time ispunjavaju kriterije za akciju razgovora kojima američko
ministarstvo pravosuđa želi dovesti na razgovor oko pet tisuća
mladih ljudi iz muslimanskih država. Rečeno je da je odaziv
dragovoljan, no na središnje pitanje što bi se dogodilo u slučaju
odbijanja, savezna policija FBI nije dala konkretan odgovor.
'Većina primatelja pisama nesigurni su i zastrašeni', izjavljuje
Imad Hamid, regionalni voditelj 'American-Arab Anti-
Discrimination Comitteea' u Dearbornu (savezna država Michigan),
organizacije koja se zalaže za građanska prava arapskih
useljenika.
'Osjećam se uvrijeđenim, nepravedno osumnjičenim', kaže Ahmed, 'i
bojim se da će informacije doći u krive ruke'. Unatoč tomu oba su
studenta odlučila surađivati s vlastima. 'FBI želi adresare i
telefonske popise', kaže Hamid. Žele znati što mislimo o
teroristima, znamo li nešto o oružju. Zatim slijede pitanja o
pripadnicima obitelji i prijateljima.
Akcija razgovora u Dearbornu prelila je čašu. Najprije su stizale
zle prijetnje, zatim je otpočeo tajni val uhićenja stotina
muslimanskih muškaraca koji bez optužbe sjede u zatvorima - 'i sada
se saslušavaju tisuće studenata', ljuti se Hamid, 'samo zato što
potječu iz pogrješnih zemalja'. U predgrađu automobilske metropole
Detroita taj 'lov na vještice', kako kaže palestinski aktivist, ne
sluti na dobro. Tu je središte 'Arab Amerike', mjesto s najvećom
koncentracijom arapskih useljenika u SAD-u.
Danas u Detroitu i okolici živi oko 300 tisuća ljudi arapskog
porijekla, među njima i brojni kršćani. Duša arapske zajednice i
dalje je u industrijskom predgrađu Dearbornu, gdje danas živi 40
tisuća Arab Amerikanaca, oko 40 posto stanovništva. U školama je
demografski trend još prepoznatljiviji: gotovo dvije trećine
učenica i učenika dolazi iz arapskih obitelji.
Nigdje šarolika gospodarska aktivnost arapskih useljenika nije
razvidnija nego u Warren Streetu u Dearbornu, jednom od središta
gradića. Tu se jedan za drugim nižu dućani a pored lanaca raširenih
po cijeloj zemlji nalaze se deseci trgovina koje su posebno
opremljene za potrebe arapske klijentele. 'Dearborn je mikrokozmos
arapskoga svijeta', pojašnjava Hamid, 'etnički, kulturno i
politički', jer svaki politički događaj u domovinama, svaka
frakcija u nekom sukobu tu ima svoj pandan. 'Ako na Bliskom istoku
pada kiša', kaže Palestinac smijući se, 'svi otvaramo kišobrane'.
Pred dućanima ipak vise američke zastave i na nekim prozorima
blista uzrečica 'Proud to be American' (Ponosan sam što sam
Amerikanac).
Nitko ne brani Osamu bin Ladena i njegove ortake. No mora postojati
drugi način da se zaustavi terorizam a ne bombe i diskriminacija
arapskih Amerikanaca, dodaje Jamal Mohammad. Softverski inženjer
iz Jemena američki je državljanin, ali je jako povezan s domovinom i
sa svojom vjerom. Svakog petka pomaže i džamiji 'American Muslim
Society' na jugu Dearborna, gdje se na molitvu okuplja po više
stotina ljudi. Neki od njegovih prijatelja razmišljaju o povratku u
Jemen, jer se u SAD-u više ne osjećaju poštovanima, kaže Mohammad.
On se nada da se njemu i njegovoj obitelji ništa neće dogoditi.
Slično osjeća ima i Jamal Salah, financijski šef džamije. Kritizira
paušalno izjednačavanje islama i terorizma u američkim medijima,
koje daje iskrivljenu sliku njegove vjere.
Reakcija američkih vlasti na terorističke napade razara povjerenje
arapskog stanovništva u institucije zemlje, kažu u Dearbornu.
Tvrdnjama predsjednika Busha da mjere nisu usmjerene protiv
muslimana, više nitko ne vjeruje. Stalno se ukazuje na 'dvostruki
moral' SAD-a koji govori o ljudskim pravima, ali podupire Izrael i
korumpirane arapske režime poput Saudijske Arabije i Egipta", piše
Lorenz Kummer.